TELEVIZIJSKA SERIJA AL JAZZERE
Spektakularan serijal o partizanima
Desničari će omalovažavati snimljeno, tvrditi da je riječ o propagandi, ali neće moći argumentirano osporiti niti jednu tezu izrečenu u serijalu. Klasić nije ništa prešutio ni krivotvorio, a ispričao je, zajedno s brojnim sugovornicima, kompletnu priču o partizanima
Piše: Dragan Markovina (Telegram)
18. kolovoza 2024.
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica.
U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim mogućim jugoslavenskim kontekstima, puno kompleksniju temu od NDH, bilo bi premalo, pa ih je prikazao kroz sedam epizoda u kojima nema praznog hoda. Upravo zato, serijal o partizanima najbolje je bindžati, odnosno pogledati odjednom. To je uostalom i nemoguće izbjeći nakon što pogledate jednu epizodu na YouTube kanalu Al Jazeere.
Druga praktična posljedica bila je to da je Klasić ovaj serijal radio kao jedini autor. I konačno, upravo zato što ga nije radio za HRT, otpustio je sve kočnice koje je možda i podsvjesno imao znajući kako politički dišu na HRT-u i, uostalom, u hrvatskoj javnosti. Napravio je serijal za cijelo postjugoslavensko tržište i sva ta društva, onako iskreno i opušteno. To je mogao napraviti jer je Al Jazeera potpuno stala iza projekta, produkcijski i sadržajno, bez fige u džepu. Ishod je spektakularan.
Partizani nisu za HRT
Istina, Al Jazeerin kanal s jedinstvenim programom za kompletni Balkan, tj. za jugoslavensko tržište, nije uspio jer je jako malo gledan izvan Bosne i Hercegovine. No, to ih nije omelo u forsiranju izvorne ideje u dokumentarnom i kulturnom programu, gdje su već ostavili dubok trag.
Pojednostavljeno govoreći: N1 je uspio jer s tri različite programske koncepcije i sjedišta (Zagreb, Sarajevo, Beograd) uvažava očite specifičnosti i razlike, odnosno stvarnost. Ali Klasićevi Partizani mogli su nastati samo u kontekstu koji tu realnost naprosto ignorira.
I zato je bitno da je serijal nastao u produkciji Al Jazeere i da partizanski pokret promatra kao jugoslavenski. Ovakav serijal niti bi mogao biti snimljen za HRT, niti on treba biti na HRT-u; za razliku od serijala o NDH, koji je pak morao primarno biti na HRT-u.
Plejada povjesničara
Što je to dakle Hrvoje Klasić napravio? Prvo, ispričao je konačno u suvremenom mediju i u suvremenom dobu, posve slobodan od političkih pritisaka i ideoloških očekivanja, sveobuhvatnu priču o partizanima kakvu dosad nismo imali. Mi kojima je tema otprije poznata možemo eventualno reći da u sedam epizoda nismo čuli ništa bitno novo, iako to nije sasvim točno.
Novo je već to što je ispričano sistematski i u novom gledanom mediju. Serijal je vizualno i produkcijski dopadljiv. Muzika, špica, grafika, autentične lokacije snimanja, nevjerojatni arhivski snimci, poput slavljeničkog ulaza Nijemaca u razrušeni Beograd ili fotografija sa savjetovanja u Stolicama, fantastični su i drže pažnju.
Novo je i to što je Klasić pokazao da u regiji i u Europi postoji plejada povjesničarki i povjesničara svih generacija koji znaju sve o ovoj temi i njom se još uvijek bave. Za mnoge od njih šira javnost nije čula. Za neke su čuli samo u njihovim zemljama.
Jugoslavija umjesto nacije
Novo je i to što serijal smješta partizane u jugoslavenski kontekst, a ne samo u nacionalni kakav dobivaju u svakoj postjugoslavenskoj državi. Na koncu, sve je ovo novo gotovo svima mlađima od trideset godina, osim ako nisu bili posebno zainteresirani za temu. Činjenica da su to sve dobili na jednom mjestu je sjajna.
Priču o partizanima Klasić je ispričao kroz sedam logičnih tematskih cjelina koje se kronološki nadovezuju, iako nije riječ o čisto kronološkom pregledu. Poredane su ovim redom: komunisti, antifašisti, heroji, partizani, revolucionari, ilegalci i pobjednici. Priča vodi od početaka komunističkog pokreta do velike pobjede i zločina na kraju rata, prateći transformaciju gerilskog pokreta u nevjerojatnu snažnu vojsku s preko 800 tisuća boraca.
Autor je konceptualno razradio ideju, pa tek onda pristupio detaljnoj realizaciji, što se vidi iz toga da doista nijedan aspekt partizanske borbe nije ostao neobrađen. Od geneze pokreta, Titova naprasnog odlaska u Beograd, odnosa s četnicima i kolapsa Užičke republike, preko svih presudnih ofenziva, uređenja buduće države, odnosa sa Staljinom i Churchillom, uzroka nastanka proleterskih brigada i reorganizacije vojske, lijevih skretanja, važnosti probijanja Srijemskog fronta, moralne težine Igmanskog marša, žurbe prema Trstu, proširenja granica i Tršćanske krize.
Pokrio svaku regiju
Serijal objašnjava zašto je represija u oslobođenoj Srbiji bila mnogo žešća nego u Hrvatskoj, zašto je Bosna i Hercegovina postala država, ali ne nacionalna, zašto su tamošnji muslimani masovno pristupili partizanima, a problematizira i bataljun Garibaldi i četu Ernst Thälmann, kao i progon Nijemaca, zločin u Teznom i ulogu Crvene armije u oslobađanju Beograda.
Bavi se i kulturnim kongresima u Topuskom i Splitu, važnošću Visa, emancipacijom i aktivnošću žena u partizanima, sve do pregovora s Ivanom Šubašićem. Veliki plus serijala je to što govori o svakoj – ne republici, nego regiji! – Jugoslavije i specifičnostima partizanskog pokreta u njoj.
Zanimljivi su i detalji kontekstualizacije bitaka na Neretvi i Sutjesci, koje se događaju nakon njemačkog poraza u Africi i katastrofe u Staljingradu, kad postoji strah od iskrcavanja saveznika na Balkanu.
Napustili komunističku doktrinu
Naravno, puno ljudi s desnice omalovažavat će snimljeno, tvrditi da je riječ o propagandi, ali neće moći argumentirano osporiti niti jednu tezu izrečenu u serijalu. Klasić nije ništa prešutio ni krivotvorio, a ispričao je, zajedno s brojnim sugovornicima, kompletnu priču o partizanima. Bilo bi sjajno da oni koji pogledaju serijal pročitaju i knjige i radove Klasićevih sugovornika.
Osobno, najbolja mi je šesta epizoda o ilegalcima u gradovima i tome kako je komunistička doktrina o najvećoj važnosti borbe u gradovima napuštena u doticaju sa stvarnošću, pa je naglasak stavljen na općenarodni ustanak i gerilsku borbu. Definitivno najzanimljiviji detalj serijala je objašnjenje, uz pomoć kamere na dronu, kako je izgledao bijeg Tita i Vrhovnog štaba iz famozne pećine u Drvaru. Ako vam za ove ljetne dane mogu preporučiti išta uz Olimpijske igre, Klasićev serijal Partizani svakako je na prvom mjestu. Posve sam siguran da će za duže vrijeme ostati nenadmašen.Dragan Markovina (Telegram)
Vezani članci
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
Dalmacija |
Epopeja otoka heroja |
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Hrvatska |
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE |
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Hrvatska |
Dan kad je počeo ustaški bal smrti |
Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...