POVJESNIČAR HRVOJE KLASIĆ O SVOM NOVOM PROJEKTU – TV SERIJI »PARTIZANI«

ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET

Nakon uspjeha s dokumentarnom serijom 'NDH' zagrebački povjesničar Hrvoje Klasić u intervjuu za tjednik »Nacional« govori o pripremama za snimanje dokumentarne serije o partizanskom pokretu, u produkciji Al Jazeere

Piše: Boris Pavelić (Nacional)
  13. svibnja 2022.

— Nikad me nitko nije pozvao na HTV ni nakon što je serija emitirana, uz izvanrednu gledanost i sjajne kritike, čak i uz upite nekih veleposlanika bi li njihove zemlje mogle otkupiti seriju — kaže Hrvoje Klasić. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne pripremati za Al Jazeeru Balkans, regionalnu televiziju sa sjedištem u Sarajevu. Istodobno, dobar je povod za intervju s Klasićem i činjenica da je, s arhitektom Ivanom Mlinarom, među dobitnicima Nagrade Grada Zagreba za izložbu i monografiju »Zagreb Većeslava Holjevca od 1952. do 1963. – urbanistička vizija i arhitektonski dosezi«, koja je u travnju i svibnju prošle godine održana u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te zbog velikog interesa ponovljena u srpnju i kolovozu.

NACIONAL: U prošlom broju Nacionala Milorad Pupovac otkrio je da je premijer osobno dopustio emitiranje vaše serije »NDH« na HTV-u. Jeste li to znali?

Nisam. To mi je bio šok koji me je prvo iznenadio, pa razočarao, a potom i razljutio. Iznenadio me zato što za to nisam znao; razočarala me činjenica da živim u državi u kojoj političari utječu na uređivačku politiku HTV-a. Razljutilo me, pak, zbog toga što me prije nekoliko godina HTV tužio, i to zato što je jedan moj intervju, u kojem sam govorio o problemima s neobjavljivanjem serije, objavljen pod naslovom »HTV-ov neželjeni projekt«. Tužili su me s tvrdnjom da sam HTV-u nanio štetu tvrdeći da je serija »neželjeni projekt«, što nisam bio ni rekao. Sad kad je objavljeno da je premijer osobno intervenirao za prikazivanje serije, palo mi je na pamet da bih ja protiv HTV-a trebao podići protutužbu, jer ta informacija potvrđuje da serija jest bila »neželjena« – jer da nije, ne bi premijer morao intervenirati da je prikažu. Sram me je što se takve stvari u Hrvatskoj događaju, ali da sam previše iznenađen – baš i nisam.

HTV ignorira seriju o partizanima

NACIONAL: Kako je završila HTV-ova tužba protiv vas?

Podnesena je u vrijeme kada je jedna od bivših uprava HTV-a tužila mnoge ljude. Sjećam se da sam na Općinskom sudu u Zagrebu vidio pun hodnik izvješenih tužbi: HTV protiv ovoga, HTV protiv onoga… Kasnija uprava povukla je većinu tih tužbi, pa i onu protiv mene.

NACIONAL: Paradoks Plenkovićeve intervencije jest u tome što je on prikazan kao pozitivac, jer je, eto, omogućio da vaša serija bude prikazana. Sugestija je da HTV, bez premijerove intervencije, vjerojatno i ne bi prikazao taj svoj »neželjeni projekt«.

Mučno mi je već o tome govoriti. Proces izrade serije predugo je trajao, ne zbog naše lijenosti. Stalno su odugovlačili. U jednom trenutku više nismo znali što se zbiva pa sam na pet najodgovornijih adresa poslao cirkularni e-mail s porukom da ja, kao sveučilišni profesor i autor serije u stopostotnom vlasništvu HTV-a, ne mogu razumjeti zašto je zapelo, pa sam predložio sastanak. Od svih, javio mi se samo Renato Kunić i obećao da će me pozvati. Nikad nije, kao ni itko drugi; baš kao što me nikad nitko nije pozvao ni nakon što je serija emitirana, uz izvanrednu gledanost i sjajne kritike, čak i uz upite nekih veleposlanika bi li njihove zemlje mogle otkupiti seriju. A riječ je, podsjećam, poslije »Hrvatskog proljeća« od devet epizoda, o drugoj seriji koju sam uspješno napravio za HRT. Obje su bile iznimno gledane te dobro prihvaćene i od filmaša, i od povjesničara, ali i od opće publike. Ta šutnja s HTV-a neobična je tim više što sam u više navrata javno govorio da poslije »NDH« planiram snimiti i seriju o partizanskom pokretu.

NACIONAL: Kako su na tu vašu želju reagirali s HTV-a?

Nikako. I staroj i novoj upravi HTV-a slao sam poruke da želim taj posao. Nisam dobio odgovor. A prijatelj koji radi na BBC-ju rekao mi je: »Da radiš na BBC-ju, poslije dvije takve uspješne serije dobio bi otvorene ruke da radiš što želiš.« No s HTV-a apsolutno nikakvog odgovora. A ja mislim da bi i Hrvatskoj i HTV-u trebalo biti na ponos da snimimo seriju o jugoslavenskom partizanskom pokretu koji je, da podsjetim, bio bez premca najmasovniji i najbolje organiziran pokret otpora u Europi. No tada mi se javio direktor Al Jazeere Balkans, koji je čitao moje intervjue, i pozvao me u Sarajevo. Rekao mi je da je oduševljen serijom »NDH« i da je čuo kako želim raditi seriju o partizanima te da je AL Jazeera Balkans spremna u svakom smislu izaći u susret. I evo, sada smo za Al Jazeeru Balkans u pretprodukciji serije o partizanskom pokretu. Uskoro počinju snimanja.

NACIONAL: Razočarani ste suradnjom s HTV-om?

Apsolutno. U vrijeme Gorana Radmana suradnja je bila odlična. No u jednom trenutku, s promjenom vlasti u državi i na HRT-u, stvari su se počele mijenjati. Nikome nije bilo jasno zašto. Neću griješiti dušu i ikoga prozivati za ljubav prema ustaštvu ili za želju da se ustaštvo ne kritizira, ali bili su to nekakvi blesavi pritisci: ne dobivate snimanja, montaže, pa onda taj najprozirniji mogući argument, da smo umjesto šest snimili dvanaest epizoda. Pa u dokumentu koji je direktor HTV-a poslao u Sabor piše dvanaest epizoda. Mislim da u povijesti zagrebačke televizije nije snimljena serija u kojoj govori više doktora znanosti iz cijele Europe. Otkupili smo dva i pol sata arhivskih filmova. Povećan je samo broj sati montaže, ali montažeri su s HTV-a, ionako dobivaju svoju plaću. Budžet nismo povisili – ali čak da i jesmo, trebalo je prepoznati da je riječ o važnom projektu. Kuloarski sam čuo svašta: da je problem u tome što me smatraju »lijevim« ili da neki smatraju da će serija jednostrano prikazati NDH… Ali što bi značilo »dvostrano« prikazati NDH? Kako bi se to »dvostrano« mogao prikazati Treći Reich? Pozvao sam povjesničare koje se doživljava kao »desne«, nisam želio da se čuje samo argumentacija »lijevih«. Neki su odbili sudjelovati. Sve u svemu, suradnja s HTV-om bila je vrlo mučna: znate da radite nešto važno, kvalitetno i potrebno hrvatskom društvu, a problemi na svakom koraku. Ne bih ulazio u razloge, ali bih to usporedio s činjenicom da Andrej Plenković ne želi zabraniti ustaški pozdrav. U Hrvatskoj očito postoji prevelik broj ljudi kojima bi to smetalo. Ja mislim da je sramotno, zabrinjavajuće i zastrašujuće da 2022. postoji stranka čije se biračko tijelo ljuti ako zabranite nešto što je ustaško.

NACIONAL: Bilo je i kritika. Na samom početku stigla je primjedba da se u seriji nedovoljno spominju partizani; druga, da je premalo žena sugovornica, a meni se činilo da je serija »prekontekstualizirana«, odnosno da je ondašnji kontekst prigušio vaš današnji povjesničarski sud o NDH.

Što se partizana tiče, nisam radio seriju o Drugom svjetskom ratu, pa čak ni o ustaškom pokretu, nego o NDH. Ona bi postojala i bez partizanskog pokreta. Spominjanje partizana otvorilo bi temu koju sam već tada htio otvoriti s drugom serijom, jer sam planirao seriju o partizanima. Potom, kao građaninu Hrvatske koji se cijeloga života bori za ravnopravnost spolova, najviše mi je žao što je u seriji premalo žena sugovornica. U javnosti je predstavljeno maltene kao da sam to namjerno napravio. Ali istina je jednostavna i pomalo poražavajuća: temom NDH naprosto se ne bavi dovoljno povjesničarki, ni u Hrvatskoj ni u Europi. Bilo bi mi više žao da sam propustio stručnjaka, nego ženu koja se time ne bavi. Sličan problem javlja nam se sada i s partizanima, a ja neću za sugovornicu uzimati ženu samo zato što je žena, nego zato što je stručnjakinja. Što se konteksta tiče, namjerno sam se povukao, da tako kažem, u pozadinu. Moje stručno područje je socijalistička Jugoslavija, ali znam dovoljno da okupim tim stručnjaka baš za NDH, koji će o tome govoriti relevantnije od mene. Osim toga, znao sam da me javnost percipira kao »lijevog«, pa sam seriju htio lišiti svog, ne potpuno stručnog stava, pa sam specijaliziranim stručnjacima prepustio da govore o temi. U seriji o partizanima, ipak, dodat ćemo više naracije, jer sam shvatio da je gledateljima manjkalo konteksta: o ustašama i partizanima, naime, toliko se govori da se stječe dojam da svi znaju sve. Ali baš je obrnuto: većina nema pojma o osnovnim činjenicama.

Partizanski pokret proučavaju uglavnom stranci

NACIONAL: Molim vas više detalja o suradnji s Al Jazeerom i seriji o partizanima. Je li ugovor potpisan?

Jest. Al Jazeera producira seriju. Imat će šest epizoda. Snimanje počinje u lipnju u Sarajevu. Potom, u srpnju, idemo u Veliku Britaniju, a poslije toga u Austriju. Nadam se da bismo je mogli prikazati već na proljeće ili ljeto sljedeće godine. Naglašavam da je suradnja potpuno drugačija od one s HTV-om: Al Jazeera me potiče i pruža sve što nam treba. Što se sadržaja tiče, dvije su stvari zanimljive: za razliku od NDH, nemamo toliko filmske građe, jer partizani nisu imali čime snimati, a dio onoga što su i imali navodno je uništen kada je Ivo Lola Ribar odlazio u Kairo i kada je na Glamočkom polju trebao utovariti stvari u avion, ali je ubijen u nacističkom zrakoplovnom napadu. Drugo, što je šokantno: ne znam hoću li biti posve precizan, ali koliko znam, u posljednjih trideset godina nijedan povjesničar u Hrvatskoj nije doktorirao na temi partizanskog pokreta.

NACIONAL: Upravo sam vas to htio pitati: ima li ovdašnja historiografija, i kvalitetnija publicistika, ozbiljan rad o partizanima?

Nema. Vrlo je teško pronaći sugovornika koji bi mogao ponuditi novo čitanje izvora ili, recimo, s vojno-političkog aspekta objasniti poantu bitke na Sutjesci. Jedan od većih izazova, naročito u Hrvatskoj, bio mi je pronaći sugovornike koji se bave partizanskim ratovanjem i Narodnooslobodilačkom borbom. Svi puno pričaju, svi obljetničarski nešto znaju, ali vrlo je malo povjesničara koji se stručno i kritički bave izvorima. Moram priznati da situacija nije mnogo bolja ni na području cijele bivše Jugoslavije: kako je hrvatska historiografija devedesetih inzistirala na NDH i ustašama, tako su Srbi inzistirali na četnicima. Neki radovi koji se dotiču partizanskog pokreta napravljeni su revizionistički, s ciljem da se pokaže kako su četnici veći antifašisti ili da su partizani zločinci koji su htjeli samo Jugoslaviju, a ustaše su hrvatski patrioti koji su, eto, radili probleme, ali su imali plemenit cilj, hrvatsku nezavisnu državu. Zanimljivo je da sam relevantne sugovornike pronašao u inozemstvu: na Kraljevskoj vojnoj akademiji Sandhurst u Velikoj Britaniji razgovarat ćemo s povjesničarom koji je napisao odličnu knjigu o partizanima analizirajući njemačke i talijanske arhive. Imamo i sugovornika koji je napisao knjigu o Churchillu i Titu, odnosno o trenutku u kojemu je Churchill odučio prestati podupirati četnike Draže Mihailovića i podržati partizane, a na osnovu poruka dešifriranih na glasovitoj Enigmi u Blechley parku. Imamo i povjesničara iz Pariza koji upravo dovršava knjigu o partizanima, kao i mladog povjesničara iz Udina koji se također bavio partizanima u Jugoslaviji, kao i povjesničara s bečke Akademije povijesti i umjetnosti… U Europi postoje ljudi koji su fascinirani partizanima, i to ne ideološki, nego činjenicom da je partizanski pokret, u usporedbi s ostatkom Europe, bio relevantan pokret otpora.

NACIONAL: Unatoč tim istraživanjima, jasno je da se o partizanima, izvan suprotstavljenih stereotipa, ni danas ne zna dovoljno, u smislu vjerodostojnih historiografskih interpretacija.

Partizanski pokret svakako treba detabuizirati i demitologizirati. Navest ću primjer. Jugoslavenska pop kultura mitologizirala je neke dijelove povijesne istine. Svi smo, na primjer, gledali film »Valter brani Sarajevo« i seriju »Povratak otpisanih«. Ta su djela namjerno snimljena kako bi gledatelj stekao dojam da su i Sarajevo i Beograd vrvjeli antifašistima i ilegalcima. Nije bilo tako: proučavao sam dokumente u kojima Vladimir Perić, pravi Valter, negdje 1943. dolazi u Sarajevo i konstatira da se ondje ništa ne radi. Čak kaže – kad policija nekom ilegalcu lupi šamar, on odmah propjeva. Ili u Beogradu: situacija nije bila nimalo slična onome što smo gledali u »Otpisanima«. Zanimljivo je da je Zagreb bio možda jedan od najjačih centara pokreta otpora, i to u Europi. O tome ćemo govoriti. Govorit ćemo i o tome da otpor nije bio podjednak u cijeloj Jugoslaviji. Svidjela mi se rečenica jednog povjesničara koji je rekao da se 1941. u nekim dijelovima Jugoslavije, iz raznoraznih razloga, nije dogodila: u nekim dijelovima Slovenije, u Istri, u velikom dijelu Vojvodine… U Bačkoj, na primjer, nisu se imali kamo skrivati – kukuruzi su ondje najviši zaklon; u Sloveniji, Talijani nisu bili toliko represivni, a bila je jaka Katolička Crkva i slaba Komunistička partija. Ući ćemo u sve to. Nećemo raditi kronološki, nego fenomenološki, po temama. Jedna će epizoda biti posvećena tome zašto su različite grupe stanovništva odlazile u partizane, »u šume« – žene, Hrvati, Slovenci, književnici…

Zašto su toliki Hrvati odlazili u šumu?

NACIONAL: Mogao bi to biti odgovor na zanimljivo pitanje koje je na kraju serije »NDH« postavio Višeslav Aralica: da je važno zašto su ljudi riskirali sve i odlazili u partizane, a ne u državnu ustašku vojsku.

Tako je. Zašto ljudi iz hrvatskih obitelji, iz Siska, iz Zagreba, odlaze u šumu, u potpunu neizvjesnost…

NACIONAL: Osobno, fascinantan mi je primjer Vladimira Nazora. Hoćete li se baviti njegovim odlaskom?

Apsolutno. I ne samo njegovim: imate niz sličnih primjera. Hasan Kikić, na primjer. Donekle je razumljivo da su odlazili komunisti, premda su i oni mogli zaobići baš odlazak »u šumu«. Pa nisu se ni svi hrvatski patrioti 1991. otišli boriti u Domovinskom ratu. Krleža, na primjer, nije otišao u partizane. Sve je to vrlo zanimljivo. Zašto Nijemci koji žive u Jugoslaviji osnivaju partizansku brigadu? Zašto Talijani? Zašto Židovi? Svakako želim obraditi i svakodnevicu: kako su partizani živjeli kad nisu ratovali? Osim poznatih epizoda, poput Užičke Republike, imali ste ovdje, dvadesetak kilometara od Zagreba, na području Velike Gorice i Turopolja, teritorij na koji ustaške vlasti nisu smjele ni nogom kročiti: bile su organizirane škole, sudovi, narodna vlast… Potom, pitanje kada Partija shvaća da oslobodilački rat treba nadopuniti početkom revolucije, preuzimanja vlasti… Pronašli smo čovjeka koji se bavio razmjenama zarobljenika. Nijemci s pokretima otpora inače nisu razmjenjivali zarobljenike: jugoslavenski partizani su jedini pokret otpora s kojim su to ipak činili. U srpnju ćemo, na tromeđi Austrije, ondašnje Jugoslavije i Mađarske, snimati na maloj željezničkoj stanici na kojoj je Hitler u travnju 1941., u oklopnom vlaku koji se zvao »Amerika«, pratio invaziju na Jugoslaviju i u koji su mu iz Sarajeva, za njegov rođendan, donijeli spomen ploču Gavrilu Principu, kao znak da je jedan Austrijanac osvećen, a drugi će sada zavladati… O tome postoje snimke i fotografije. Dopustite da kažem i jednu tužnu činjenicu: kada uspoređujete cijene korištenja fotografija i arhivskog materijala u Sarajevu i Beogradu, pa čak i u Londonu, s onima u Zagrebu, shvatite da je Zagreb skuplji od British Museuma. Neću imenovati te institucije, ali volio bih da se zamisle nad time je li njihova uloga da cijenama usluga otežavaju ili potiču javno korištenje izvora. Za razliku od toga, u Beogradu, Sarajevu i Ljubljani naišli smo na veliko razumijevanje. Odličnu suradnju ostvarili smo i u Washingtonu, u Bundesarchivu u Berlinu, Imperial War Museumu u Londonu, čak i u Barceloni, gdje istražujemo Španjolski građanski rat. Ponavljam, Al Jazeera je velika podrška. Suradnja je odlična.

NACIONAL: Možemo li očekivati nove, dosad neviđene materijale?

Bit će i toga, ali je važno reći da će mladim generacijama, odraslim u posljednja tri desetljeća, sve biti novo. Mladi o partizanima ništa ne znaju, a sada će prvi put na jednoj televiziji moći čuti sve prednosti i mane partizanskog pokreta, ali i razloge zbog kojih, primjerice, danas u Hrvatskoj imamo Dan antifašističke borbe kao državnih praznik. O tome u posljednjih trideset godina nismo ništa čuli: Tuđman je taj praznik uveo više zbog međunarodne zajednice nego zato što je njegovo biračko tijelo tako željelo. Mislim da bi članstvo HDZ-a, nažalost, sutra ukinulo Dan antifašizma, ali nadam se i da će naša serija pripomoći da napokon osvijestimo zašto je dobro obilježavati Dan antifašizma.

NACIONAL: Koliko shvaćam, partizanski pokret kanite razmotriti objektivno, bez ideoloških strasti, ali i uz nužno civilizacijsko vrednovanje?

Apsolutno.

NACIONAL: Dakle, što, kao objektivni povjesničar, odgovarate na pitanje – tko su bili partizani?

Bili su, prije svega, heroji. Naglasio bih herojstvo, entuzijazam i požrtvovnost. Nestvarno je gledati te sudbine mladih koji su spremni žrtvovati vlastiti život za slobodu, za borbu protiv ugnjetavanja, protiv terora… Živimo u vremenima u kojima se glava puno lakše okreće na drugu stranu. Oni su bili generacija koja je odlučila ne žmiriti i ne okretati glavu, nego se boriti. Podsjećam da su komunisti tada 20 godina bili zabranjena partija i bilo ih je vrlo malo, ni deset tisuća na području cijele Jugoslavije. Nitko tada nije znao tko su komunisti. I da jedna takva, javno nepostojeća organizacija, stane na čelo toliko uspješnog pokreta, u kojemu su komunisti bili velika manjina – to je ravno čudu. Jer mogao je isto to napraviti bilo tko drugi. Mogao je, na primjer, HSS. Vladko Maček govorio je da je antifašist i prozapadno orijentiran, a stranka je imala ogromno članstvo i bila dobro naoružana. Dakle, Maček je mogao pružiti otpor i pozvati ljude u šumu – pa nije. Povrh svega, prvi borci nisu znali ništa o oružju – pa bili su šusteri, obrtnici, radnici… I takvi su se ljudi, bez ikakva iskustva, pobunili protiv najjače vojne sile u Europi! A pri svemu tome itekako su znali da neće, ako ih uhvate, biti razmijenjeni, nego da će ih odmah ili ubiti, ili< mučiti, ili će im obitelj poslati u logor…

Partizani – idealizam vrijedan poštovanja

Napisao sam knjigu o Miki Špiljaku. Njegova supruga, Hrvatica iz stopostotne hrvatske obitelji, s osamnaest godina već je tri puta bila u zatvoru. Kada je drugi put izašla, agitirala je za partizane, pa su joj ustaše u bijegu izrešetali noge, i završila je u bolnici. Čim se malo oporavila, odmah je otišla natrag u šumu. To je nevjerojatna hrabrost. Ti su mladi ljudi doista smatrali da grade bolji svijet. Bilo je tu i iluzija i zastranjenja, ali veliki je to idealizam iz želje za pravednijim i boljim svijetom za sve ljude, dostojan poštovanja.

NACIONAL: Hoćete li se baviti kasnije nastalom kontroverzom Jugoslavije?

Tu ću temu samo »zagrebati«, da objasnim zašto radim seriju i naglasim trenutak u kojemu heroji odjednom bivaju proglašeni zločincima. Ali time se neću temeljito baviti jer bi me odvelo izvan fokusa teme, u područje povijesnog revizionizma. Ostavimo to za sljedeću seriju.

NACIONAL: Proteklog tjedna, kod Glavnog kolodvora u Zagrebu, otvoren je Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima. Što on vama znači i kako ocjenjujete proces njegova nastanka?

Jako sam sretan što je taj spomenik napokon otvoren u Zagrebu. Ne mogu reći da je bilo vrijeme, jer je ono odavno isteklo: činjenica da smo ga dobili tek 2022. također mnogo govori. Povijesni revizionizam u Hrvatskoj je postigao veliki uspjeh. Uspjeli smo, nažalost, relativizirati stvari koje se nisu smjele relativizirati. Ne može biti normalno da svatko raspravlja o tome je li Jasenovac postojao ili nije, je li »za dom spremni« stari hrvatski pozdrav ili nije… Postalo nam je normalno da poistovjećujemo partizane i ustaše. Treba, naravno, govoriti o zvijezdi petokraki u Vukovaru 1991., ali sramotno je podjednako ocjenjivati cure i dečke koji su 1941. pod crvenom zvijezdom ginuli u borbi protiv Nijemaca, Talijana, ustaša i četnika. Taj spomenik, dakle, mogli bismo doživjeti kao znak da se stvari mijenjaju, premda presporo. Također, u Zagrebu bi svakako trebalo otvoriti muzej posvećen žrtvama holokausta i genocida. To bi morala biti samorazumljiva stvar, o kojoj se ne raspravlja.

Vezani članci
...
Split
Ambasador antifašističke borbe

Da živimo u društvu sa zdravim odnos prema prošlosti, pojava ove knjige bila bi prije svega očekivana. Knjiga bi bila promovirana na sva zvona, kao. To se nažalost nije dogodilo Doc Holliday, junak popularnog vesterna iz doba kad su rotoromani s kioska bili sinonim za ljeto, imao je nezaboravan slogan: »Došao je tiho i ušao u legendu«. Baš bi taj slogan trebalo primijeniti na knjigu Ratni Hajduk autora Jurice Gizdića, Hajdukova službenog kroničara Povod je osamdeseta godišnjica Hajdukova odlaska na Vis, odnosno u partizane, doba kad je...

Dragan Markovina/Telegram     07. siječnja 2025.

...
Svijet
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu

Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane...

prof. dr. Vjekoslav Perica     09. studenog 2024.

...
Hrvatska
Školski primjer manipuliranja poviješću

Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...

Dragan Markovina (Telegram)     20. listopada 2024.

...
EX-YU
Spektakularan serijal o partizanima

Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...

Dragan Markovina (Telegram)     18. kolovoza 2024.

...
EX-YU
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa

Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...

Branimira Lazarin     23. lipnja 2024.

...
Split
Američki redatelj snimio je film o Splitu i Hrvatskoj kakav nitko nikad nije: Tjera nam crvenilo na lice...

Ta dokumentarna snimka toliko je često prikazivana da je u Hrvatskoj gotovo opće mjesto. Prikazuje stadion Poljud prve nedjelje u svibnju godine 1980. Negdje sredinom prvog poluvremena utakmice između Hajduka i Crvene zvezde službena osoba ulazi u teren i javlja igračima vijest da je umro Josip Broz Tito. Potom slijede prizori koje kamera bilježi, a današnjem se hrvatskom gledatelju čini kao da potječu iz drugog svemira. Igrači obje momčadi plaču, na stadionu masa cvili, a...

Jurica Pavičić (Jutarnji list)     21. veljače 2024.

...
Hrvatska
Bilanca prazna, sadašnjost porazna

Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...

Paulina Arbutina (Novosti)     01. siječnja 2024.

...
Hrvatska
Kameni cvijet, UNESCO i mutava Vlada

Stručnjaci IHRA-e, kojom predsjeda Hrvatska, posjetili su Jasenovac i službeno preporučili Vladi da mapira sve logore NDH, da krene u iskopavanja u Jasenovcu i na Velebitu te da spomenik Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića predloži za Listu svjetske baštine. Plenkovićeva Vlada nema nikakvu reakciju. Kad god čovjek pomisli da je užasna zločinačka stvarnost NDH konačno postala općeprihvaćena u javnosti i u državnoj politici, jer i sama Vlada na tome nominalno inzistira pri obilježavanju godišnjice proboja posljednjih logoraša iz Jasenovca,...

Dragan Markovina (Telegram)     18. prosinca 2023.

...
Split
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda

Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...

Miljenko Smoje     28. kolovoza 2023.

...
Split
Muzičar u gradu gluhog uha

Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....

Siniša Vuković (Novosti)     15. kolovoza 2023.

...
Hrvatska
VeDRA VJERNA U OBRANI ANTIFAŠISTIČKIH VRIJEDNOSTI

Nakon naše objave na FB stranici VeDRA-e o zabrani pozdrava »Za dom spremni« dobili smo pozive iz više različitih medija s upitom i usputnim čuđenjem »Da li znamo da smo jedina braniteljska udruga koja podržava zakonski prijedlog kojim se sankcionira pozdrav ZDS?«. Pa i mi se pitamo »da li se mi onda zalažemo za ispravnu stvar ili ne?«, kada navodno sve druge udruge misle drugačije. Mi smo duboko uvjereni da se zalažemo za ispravnu stvar i tu u prvom redu kao humanisti i legalisti koji poštujemo ustavne vrijednosti, Saborsku...

VeDRA     23. travnja 2023.

...
Hrvatska
Oj Mosore, Mosore

Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...

Mario Marinić     24. veljače 2023.

...
Hrvatska
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata«

Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...

Jurica Körbler     09. veljače 2023.

...
Hrvatska
Daliću, Lovrene: ustaštvo je direktna negacija hrvatstva

Za nogomet se kaže da je »najvažnija sporedna stvar na svijetu«, i u tome ne vidim nikakav problem, s time bih se mogao, posebno u trenucima slabe volje, čak i složiti. Ono što je sporedno, sporedno je, neovisno o stupnju na kojem se ta sporednost nalazi. Svjetsko prvenstvo u Katru je, što se tiče Hrvatske, zadovoljilo oba uvjeta: bilo je važno, ako mnoge od nas pitate, bilo je najvažnije, ali je, također, bilo i sporedno. Osvajanjem medalje promovirana je Hrvatska, odnosno, nogomet je imao instrumentalnu ulogu, bio je u...

Marko Vučetić     24. prosinca 2022.

...
Dalmacija
NARODNI HEROJ
IVAN LUČIĆ LAVČEVIĆ
1942. - 2022.

 

VeDRA     24. prosinca 2022.

...
Split
Dosta je deklarativnog antifašizma

Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...

Ranko Britvić     28. kolovoza 2022.

...
Dalmacija
Epopeja otoka heroja

Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...

Jure Srhoj     25. srpnja 2022.

...
BiH
Nacistički teror u Mostaru

U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...

dr. Zoran Radman     17. lipnja 2022.

...
Dalmacija
Antifašizam Glavnog stana

Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...

Viktor Ivančić (Novosti)     17. lipnja 2022.

...
Sutjeska
Dalmatinska dica, daleko od kuće

Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...

Ranko Britvić     16. svibnja 2022.

...
Split
Dvojbe koje to nisu

Osnovni motiv i potreba kompleksne rasprave o značenju formiranja Prve narodne vlade u Splitu u travnju 1945. je činjenica da ni više od 30 godina od utemeljenja Republike Hrvatske kao suverene države, značenje ovoga događaja nije cjelovito povijesno i objektivno vrednovano, što ostavlja otvoren prostor za vrlo različite interpretacije. Umjesto znanstveno utemeljenih analiza i argumentiranih prikaza, prevladavaju paušalne ocjene, pune ideoloških predrasuda i stereotipa. U to se uz malo napora možemo lako uvjeriti. Pregledom niza različitih povijesnih,...

prof. emeritus dr. sc. Josip Milat     27. travnja 2022.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše

Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...

Mladen Pleše / Telegram     21. travnja 2022.

...
Split
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja!

Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...

Tomislav Jakić (Tačno)     11. travnja 2022.

...
Split
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno.

Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...

Marko Vučetić     11. travnja 2022.

...
Hrvatska
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE

Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...

VeDRA     08. srpnja 2021.

...
Hrvatska
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani?

Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...

VeDRA     28. lipnja 2021.

...
Zagreb
Partizani – jedini na pravoj strani

Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...

VeDRA     19. lipnja 2021.

...
Hrvatska
Dan kad je počeo ustaški bal smrti

Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...

VeDRA     30. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika

I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...

VeDRA     22. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti

Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...

VeDRA     10. travnja 2021.

...
Hrvatska
Kuna – jedini legalni podsjetnik na NDH

Zagovornici pokliča »za dom spremni« uvijek će spremno pokušavati dokazati da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, poneki će se pozivati i na poznavanje opera. Slično je i s povijesnim grbom s prvim bijelim poljem – njega možete vidjeti i na krovu crkve Svetog Marka između zgrada Vlade i Sabora. S druge strane, protivnici poistovjećivanja Republike Hrvatske s NDH traže zabranu i jednoga i drugoga, što je stav i udruge VeDRA. No, što ćemo s onim nacionalnim simbolom koji svoje korijene nema ni u čemu drugom nego u ustaškom režimu,...

VeDRA     10. veljače 2021.

...
Hrvatska
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani...

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...

VeDRA     01. listopada 2020.