Britanski premijer Chamberlain i Hitler
KRONIKE POVJESNIČARA
Klasić: Sadnja tikvi s Hitlerom
Još u kolovozu 1939. Rusi su nagovarali Francuze i Britance na potpisivanje vojnog sporazuma. Ali su zauzvrat, od istih onih koji su išli Hitleru na noge i s njemačkim diktatorom dogovarali sudbinu drugih država i naroda, dobili odugovlačenje i omalovažavanje.
Piše: Hrvoje Klasić (24 sata)
27. kolovoza 2026.
U posljednjih 35 godina Hrvatska nikad više nije tolerirala, pa čak i slavila, jedan totalitarni sustav te vrijeđala i omalovažavala njegove žrtve
Odlukom Hrvatskog sabora, a u skladu s odlukom Europskog parlamenta, 23. kolovoz se obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma. A čini mi se da u posljednjih 35 godina Hrvatska nikad više nije tolerirala, pa čak i slavila, jedan totalitarni sustav te vrijeđala i omalovažavala njegove žrtve. Iako uvijek u ovo doba godine desnici budu puna usta komunizma, Tita i Jugoslavije, realnost je ta da nitko po stadionima ne skandira: »Živio komunizam!«, rulja na ulici ne izvikuje: »Mi smo partizani«, nitko od intelektualaca ili političara ne negira zločine počinjene nad ustašama i njihovim simpatizerima nakon predaje kraj Bleiburga ili zločinački karakter Golog otoka. U javnosti se ne pjevaju pjesme posvećene partizanskim zapovjednicima koji su provodili zločine nad civilnim stanovništvom, a mladići koji se tuku po ulicama, međusobno jer su iz krivog dijela Hrvatske ili tuku strane radnike jer su krive boje kože, nemaju tetoviran srp i čekić ili zvijezdu petokraku. Ali se zato bez straha i sve masovnije pozdravlja ustaškim pozdravom »Za dom spremni«, rulja po ulici nekažnjeno izvikuje: »Mi smo ustaše«, kliče se Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, negira zločinački karakter logora Jasenovac i umanjuje broj žrtava, pjevaju se pjesme o ustašama koje su provodile etničko čišćenje i genocid nad Srbima, Židovima i Romima. A batinaši gotovo redovito na sebi, bilo na koži ili kao odjevni predmet, imaju neki simbol ustaškog pokreta. Da stvar bude gora, vlast nikad više nije okretala glavu od problema, a dio pripadnika vladajuće koalicije čak i podržava sve gore navedeno. Zato ni ovaj 23. kolovoz neće biti dan nedvosmislene osude navedenih pojava, nego će i ovaj put biti iskorišten za širenje deluzija o strahu od komunizma i Jugoslavije.
Kad smo kod deluzija, zanimljiv je i izbor datuma za obilježavanje ovog Europskog dana. Na prijedlog onih članica EU kojima su do 1991. vladali komunisti, Europski parlament je 2009. odlučio da datum bude 23. kolovoz jer su tog dana 1939. Sovjetski Savez i Treći Reich sklopili sporazum o nenapadanju. Taj događaj je, kako se kaže u parlamentarnoj rezoluciji, pokazao spremnost dva totalitarna režima na međusobno dogovaranje, a njegova direktna posljedica bio je Drugi svjetski rat. Tako izgleda kad se prošlosti pristupa kao samoposluzi. Kad ulazite u nju kad vi hoćete i uzmete iz nje ono što vam najviše dogovara. Da ne bi bilo zabune, ovaj sporazum je imao snažne negativne posljedice po budućnost Europe, posebno na baltičke i srednjoeuropske zemlje. Ali dogovaranje, odnosno popuštanje Adolfu Hitleru i Benitu Mussoliniju, nisu započeli Rusi, nego Britanci i Francuzi. Političari u Londonu i Parizu bili su ti koji su od 1933. iz dana u dan nijemo pratili nacističko i fašističko slamanje Europe. Nisu reagirali, a mogli su i morali, na ponovno naoružavanje i uvođenje vojne obaveze u Njemačkoj (1935.), ulazak njemačkih trupa u Porajnje (1936.), talijansku okupaciju Etiopije (1936.) i njemačku okupaciju Austrije (1938.). Nad svim navedenim su se samo zgražali, a onda su s Hitlerom i Mussolinijem počeli i otvoreno pregovarati. Jer kako je unatoč svemu izjavio britanski premijer Chamberlain: »Hitler je čovjek u kojega se može pouzdati kad daje svoju riječ«. Žrtva tih pregovora bila je Čehoslovačka. Krajem 1938. London, Pariz i Berlin su, ali bez Praga, dogovorili da Treći Reich početkom listopada 1938. okupira Sudete.
I dok su građani Čehoslovačke bili ljuti i razočarani jer su dogovorom Britanaca i Francuza s Hitlerom ostali bez 30.000 četvornih kilometara teritorija i 800.000 Čeha, francuskog i britanskog premijera se slavilo kao nacionalne heroje koji su spriječili rat. A onda su nekoliko mjeseci kasnije njemačke trupe umarširale i u sam Prag. Ali niti to nije bio razlog da se demokratski zapad odupre totalitarnom Trećem Reichu. Da stvar bude zanimljivija, sve te godine Rusi su predlagali Zapadu vojni savez protiv Hitlera.
»Radije bih umro nego potpisao savezništvo sa Sovjetskim Savezom«, izjavio je britanski premijer, a nešto kasnije samo potvrdio da mu realnost nije bila jača strana: »Ne vidim da bi Hitler započeo svjetski rat zbog Danziga«.
Još u kolovozu 1939. Rusi su nagovarali Francuze i Britance na potpisivanje vojnog sporazuma. Ali su zauzvrat, od istih onih koji su išli Hitleru na noge i s njemačkim diktatorom dogovarali sudbinu drugih država i naroda, dobili odugovlačenje i omalovažavanje. I onda su prelomili i odlučili na prvo mjesto staviti vlastiti interes te nakon odbijenice iz Londona i Pariza sklopili sporazum o nenapadanju s Berlinom. Bez ikakve dileme sramotan i štetan. Kako za ugled Sovjetskog Saveza, tako i za budućnost Latvije, Litve, Estonije, Poljske, Finske i Rumunjske, a u konačnici i cijele Europe. Ali sporazum do kojega vjerojatno ne bi došlo da britanski i francuski političari nisu Hitlera smatrali pouzdanim, a Staljina nepouzdanim partnerom. Ni prva ni posljednja loša odluka nedemokratske Rusije, ali i samo jedan u nizu dokaza licemjerja, nadmenosti i nepromišljenosti demokratske Europe.
Hrvoje Klasić (24 sata)
Vezani članci
Hrvatska |
Budžetiranje lažljivih narativa |
Zadnjih trideset godina u nas se događa revizija povijesti Jasenovca na način da se negira genocidni i zločinački karakter toga logora. Postoje čak različiti tumači odnosno promotori tog revizionizma koji se razlikuju od čovjeka do čovjeka, od teksta do teksta. Umanjuje se broj žrtava i, eventualno, govori o političkim neistomišljenicima koji su dovedeni u logor. Izmišlja se postojanje tog logora nakon travnja, odnosno svibnja 1945. godine što je apsolutno besmisleno. Negira se postojanje grobnica. Nažalost. tome smo posljednjih godina svjedoci...
Hrvatska |
Pljunuli ste u lice svoga grada |
Članovima Gradskog vijeća Grada Raba Poštovani, s nevjericom i zaprepaštenjem pročitao sam vijest da je Gradsko vijeće Grada Raba titulu počasnog građanina dodijelilo jednom ustaškom adorantu, lažnom domoljubu, kvazi-katoliku, poreznom defraudantu i tako dalje, da ne nabrajam sve moguće (dis)kvalifikacije na njegov račun. Naravno, nagrade ili titule počasnog građanina podložne su ukusu i individualnom svjetonazoru, ali teško se oteti dojmu da ste ovu počast dodijelili osobi koja s čašću nema mnogo zajedničkog. Da ne spominjem činjenicu da...
Zdravko Zima,
književnik (Portal ArtKvart) 17. travnja 2026.
Hrvatska |
Goranko Fižulić: Put prema Bleiburgu nije počeo 1945. |
Rijetki su glasovi koji u doba gotovo općeprihvaćenog revizionizma posjeduju i analitičku trezvenost i bogato političko iskustvo. Među njima je Goranko Fižulić, jedan od utemeljitelja liberalne scene u Hrvatskoj i izravni sudionik prijelomnih događaja u posljednjih tridesetak godina, koji za Novosti govori o korijenima nacionalizma, liberalnim iluzijama i ciničnoj mimikriji vlasti. Bili ste jedan od utemeljitelja HSLS-a, ministar gospodarstva u Račanovoj vladi. Razišli ste se s Draženom Budišom zato što ste zagovarali...
Hrvatska |
Kako se ruši antifašizam |
Što je narod? Svakodnevni je to plebiscit. Nacija postoji onoliko i onako koliko ljudi svakoga dana pristaju zajedno živjeti. No što se događa kada se taj plebiscit redefinira? Kad za neke ne pitamo, već pretpostavimo? Kad dio građana, jednakih, postane sumnjiv? Kad se »normalnost« suzi, a kriteriji pripadnosti postanu ideološki? Hrvatska 2026. Ne živimo povratak 1941. Ali živimo (ne)normalizaciju. Pod farsičnom egidom zazivanja vrijednosti 1991., Hrvatska doživljava pomak granica normalnog. A kad se pomakne granica normalnog, ne mijenja se zakon već...
Rijeka |
Moramo reći 'ne' pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine |
Riječki nadbiskup Mate Uzinić istaknuo je na završnom događaju jučerašnje komemoracije Dana sjećanja na žrtve Holokausta u Rijeci da se mora reći »ne« pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine i u kojima postoje znakovi da bi se moglo dogoditi njihovo ponavljanje u bilo kojem obliku, izvijestila je Riječka nadbiskupija. Uzinić je ustvrdio da svako prisjećanje na Holokaust u nama treba izazivati i tugu i stid, dodavši da je to »i naša moralna obaveza pred sadašnjim i budućim generacijama kako se...
Hrvatska |
Thompson mi nalikuje prethodnici europskog fašizma |
»Jučerašnji svijet» Stefana Zweiga prvi sam put čitao u Berlinu prije nevjerojatnih trideset šest ljeta, dakle u godini Zida. Nisam tad brinuo emigrantske brige. Također, imao sam jak pasoš. Stjecao sam prijatelje u Njemačkoj. Nisam bio posve nepoznat azilant. U Berlinu, nasred Prospekta kneževa izbornikâ (Ku’damm) kočio se grafit koji je zvučao tako berlinski. On je u osnovi bio djelo desnog bjesnila. Poruka bila je jednostavna i svugdje je ista: »Stranci napolje!« Tad se kod nas još nije čulo nešto slično, ono je tek...
Hrvatska |
Zašto HDZ-ovcima smeta inicijativa 'Ujedinjeni protiv fašizma'? |
Jesu li u HDZ-u kolektivno konzumirali halucinogenu buniku? Nakon što sam u nedjelju bio na Antifašističkom maršu u Zadru, a potom čitao komentare HDZ-ovaca o skupovima koje je inicijativa »Ujedinjeni protiv fašizma« organizirala u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli, nisam se mogao dovoljno načuditi: o čemu ti ljudi iz HDZ-a trabunjaju? U građanima koji su došli na te skupove kako bi prosvjedovali protiv ekstremne desnice koja preko maskiranih huligana nasilno prekida srpske kulturne priredbe - i koja puzajućom...
Hrvatska |
Tugovanje za izdajnicima |
Jučer sam prošao Staljingradskom ulicom. Nije to neka duga ulica u Toulouseu, ali nije ni sasvim kratka. U centru, nedaleko od željezničkog kolodvora, u imenu čuva uspomenu na slavnu ratnu pobjedu Crvene armije nad snagama njemačkog Wermachta na početku 1943. Hodajući četiri stotine koraka preko Rue de Stalingrad, mogao sam zamisliti kakav je to bio veliki događaj za stanovnike ovog grada. U novinama nije pisalo o njemu, ali opet su svi znali. Krišom su slušajući Radio Londres, stanicu koja je na francuskom emitirala iz Velike Britanije, doznali da se...
Hrvatska |
Ustav je jasan, politika mutna |
Ustav nije igračka. On bi svakoj demokratskoj državi trebao biti sveto pismo. Pa tako i Hrvatskoj. Koja od osamostaljenja ima Ustav koji nedvosmisleno tumači kako je Republika Hrvatska nastala i koja sve prava imaju njezini građani. Nije teško shvatiti. Treba samo znati čitati. I najmanje zrno pismenosti dovoljno je da se čovjek zasrami pred vlastitim mislima. I izgovorenim riječima. Kao što bi se, recimo, trebali zasramiti saborski zastupnik i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Oboje su, u...
Hrvatska |
Opravdavanje masovnih zločina |
U Saboru, simboličkoj i stvarnoj lokaciji hrvatske državnosti, gdje se odvija gotovo dnevna debata o sadašnjosti i budućnosti, povijesni zločin Jasenovca, kroz okrugli stol kojemu je cilj bio ideološki a ne kako je navedeno, znanstveni. Cilj je bio kroz šokantno manipulativne primjere na rubu apsurda, na rubu nemoćnog smijeha, potpuno umanjivanje ustaških zločina sve do potpune, maksimalne trivijalizacije Jasenovca. Ukratko, sudionici su konstatirali da je broj žrtava u Jasenovcu bio beznačajno malen, »ma niti Srebrenica«, ukratko, nevrijedan...
Istra |
Radi se o svjesnom povlađivanju fašizaciji |
U Pazinu je 12. rujna, obilježena 82. obljetnica Pazinskih odluka, kojima je Istra vraćena pod okrilje matice, čime su utvrđene i osigurane današnje granice Republike Hrvatske. A na proslavi je pazinska gradonačelnica Suzana Jašić (Možemo – politička platforma) pokazala na koji se način treba govoriti o nekadašnjem, današnjem i budućem fašizmu. p.citat { font-style: italic; padding-left: 1rem; } Dragi gosti i gošće, dragi učenici i učenice, čast mi je što smo danas zajedno u Pazinu, u gradu tisućljetne...
Šibenik |
ZDS im nije dovoljan |
Prosvjed branitelja u Šibeniku protiv festivala FALIŠ obilježile su zastave HOS-a, ZDS, grbovi s prvim bijelim poljem, barjak koji nije službena zastava RH, a viđena je majica ustaške bojne kod Staljingrada 1942. Nisu bile dovoljne HOS-ove majice, nije bio dovoljan pozdrav »Za dom spremni« na tim majicama, nije bila dovoljna zastava s prvim bijelim poljem koja nije službena zastava Republike Hrvatske... Među prosvjednicima morala se pojaviti i osoba s majicom ustaške i nacističke postrojbe u Drugom svjetskom ratu. Stranica Antifa Šibenik na društvenoj...
Hrvatska |
Tko štiti osjećaje antifašista |
Ministar branitelja Tomo Medved apelira da se kroz kulturne programe ne vrijeđaju osjećaji branitelja i njihovih obitelji. Koliko je to samo pojedinačnih osjećaja, kakvi su to osjećaji, kako će se ti osjećaji kontrolirati, na što se sve ti osjećaji odnose? A splitski veterani i braniteljske udruge traže da se »odmah prestanu financirati kulturni programi, manifestacije ili projekti koji vrijeđaju dostojanstvo hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, lažno prikazuju događaje iz Domovinskog rata, negiraju ili iskrivljuju borbu hrvatskog naroda za...
Hrvatska |
Tuđman nije branio Hrvatsku od ustaštva |
Hrvatska ljevica poziva se na Franju Tuđmana kao saveznika u obrani od HOS-a i probuđenog ustaštva. Ipak, zaboravljaju da je upravo Tuđman otvorio vrata buđenju ustaštva i ukinuo HOS kad ga je počeo ugrožavati. Hrvatska ljevica zaštitu od HOS-ovaca, ustaštva, probuđenog desničarskog radikalizma počela je tražiti u - Franji Tuđmanu. »Ispada da kao SDP-ovac moram braniti od HDZ-ovaca njihovog osnivača i našeg prvog predsjednika, ali u ovom slučaju to mi nije problem«, poručio je potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić jutros na N1...
Hrvatska |
Zlonamjerne brojke |
Naš ministar obrane Ivan Anušić ovog je tjedna čak dvaput izazvao itekakvu pažnju javnosti... Najprije je u utorak, u razgovoru za televiziju RTL, priznao da je na »domoljubnom« koncertu na Hipodromu na pjevačev ustaški poklič »Za dom!« odgovorio ustaškim odzivom »Spremni!« - kao prvi i zasad jedini član Vlade koji je javno priznao da je prekršio Ustav Republike Hrvatske – a potom je dan kasnije u razgovoru za Media Servis poručio da su komunisti u 45 godina svoje vladavine pobili više od 500.000 Hrvata. Konkretno, ministar je ustvrdio da smo »crvenu...
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
Hrvatska |
Kameni cvijet, UNESCO i mutava Vlada |
Stručnjaci IHRA-e, kojom predsjeda Hrvatska, posjetili su Jasenovac i službeno preporučili Vladi da mapira sve logore NDH, da krene u iskopavanja u Jasenovcu i na Velebitu te da spomenik Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića predloži za Listu svjetske baštine. Plenkovićeva Vlada nema nikakvu reakciju. Kad god čovjek pomisli da je užasna zločinačka stvarnost NDH konačno postala općeprihvaćena u javnosti i u državnoj politici, jer i sama Vlada na tome nominalno inzistira pri obilježavanju godišnjice proboja posljednjih logoraša iz Jasenovca,...
Svijet |
Muftija, prijatelj s Hitlerom i Pavelićem... |
Na današnji dan, 28. studenoga 1941., Adolf Hitler u svom je uredu u Berlinu primio pomalo neobičnog gosta. Nakon što je ušao, čovjek u dugoj crnoj odori s bijelim fesom na glavi podigao je desnicu u nacistički pozdrav te se rukovao s Führerom Trećega Reicha. Bio je to Hadži Amin al-Husseini, veliki muftija Jeruzalema i najuglednija ličnost otpora naseljavanju Židova u Palestinu. Razgovor između al-Husseinija i Hiltera trajao je 95 minuta i sveo se na razmjenu riječi podrške oko daljnje borbe protiv najvećih zajedničkih...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Zagreb |
Naši ratovi bili su borba za slobodu |
Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Hrvatska |
Manipulacije Jasenovcem treba shvatiti ozbiljno |
Da se između Hrvata i Srba izgrade porušeni mostovi, nisu dovoljne godine; još nema pravih graditelja, osobito na strani koja je mostove rušila. Da se sruši i ono što je s mukom izgrađeno, dovoljan je jedan neoprezan, nepromišljen ili promišljen potez, pa da sve padne u vodu. U Beogradu, na žalost, još uvijek nisu shvatili da se pomirenje ne može graditi po volji Srbije i po njezinim diktatima. Postoji i Hrvatska, u svakom pogledu. I nju se nešto mora pitati, čak i kad netko želi doći s cvijećem u ruci. Jednom je uzaludno bačeno...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Dalmacija |
Tolika količina gluposti |
Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je...
Europa |
Važnost europskog sjećanja za budućnost EU |
Rezoluciju tog naziva donio je EU parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku Rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju; od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU u spomen žrtvama komunizma dane 23. 8. 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziva državama članicama EU. Sveukupna poruka Rezolucije može se sažeti u...
Hrvatska |
Spomendan na samo jedne žrtve |
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...
Hrvatska |
Dan kad je počeo ustaški bal smrti |
Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...
Hrvatska |
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika |
I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...
Hrvatska |
Sve dimenzije »Dare iz Jasenovca« |
Srpski film »Dara iz Jasenovca«, neslavno propao u utrci za Oskarima ali rekordno gledan prije nekoliko dana na RTS-u, i dalje je jedna od glavnih tema u – kako se to obično kaže – regiji. Na stranu skandali koji su pratili produkciju i načine distribucije, jer oni su problem Srbije i njihove filmske industrije. No, nakon premijere polemike su se samo zahuktale, a ocjene se, ovisno o tome s koje strane hrvatsko-srpske granice dolazile, kreću u rasponu od »veličanstvene epopeje o žrtvi« do »propagandne manipulacije«. Lošim konotacijama koje...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Kaštela |
Tribina o revizionizmu |
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.