HRVATSKA 2026.
Kako se ruši antifašizam
Onog dana kad izjednačimo antifašizam i ustaštvo, više nećemo imati problem s prošlošću. Imat ćemo problem s budućnošću
Piše: Viktor Gotovac (Nacional)
07. ožujka 2026.
Što je narod? Svakodnevni je to plebiscit. Nacija postoji onoliko i onako koliko ljudi svakoga dana pristaju zajedno živjeti. No što se događa kada se taj plebiscit redefinira? Kad za neke ne pitamo, već pretpostavimo? Kad dio građana, jednakih, postane sumnjiv? Kad se »normalnost« suzi, a kriteriji pripadnosti postanu ideološki?
Hrvatska 2026. Ne živimo povratak 1941. Ali živimo (ne)normalizaciju. Pod farsičnom egidom zazivanja vrijednosti 1991., Hrvatska doživljava pomak granica normalnog. A kad se pomakne granica normalnog, ne mijenja se zakon već savjest. To je ozbiljnije od otvorenog ekstremizma, od radikalizacije. Ma koliko ona snažna bila. Jer ekstremizam se može prepoznati. Normalizacija teško.
Danas se viče »zabranite sve«. Ili »dopustite sve«. I perfidnije, »sve tretirajte jednako«. Izjednačavanje je postalo politička metoda. Ono nije neutralno. Jer ukida razliku između onog što je državu stvorilo i onog što ju je ponižavalo. Nisu sve ideje jednako legitimne u ustavnom prostoru. Nisu jednake. Demokracija nije tržnica. Takvo je izjednačavanje najudobniji oblik kukavičluka. Nikom se ne zamjeraš, a sve se izgubi. Samo, može li se društvo tako izjednačavati? Pitanje, nažalost, više nije praktično već retoričko. Može li se, dakle, izjednačiti zvijezdu i ZDS? Izjednačiti antifašizam i filoustaštvo, povijesni pokret otpora s režimom rasnih zakona? Može li se činiti ono što se već čini, izjednačava borbu protiv fašizma, nacizma i ustaštva s onim što se činilo pod »za dom spremni!« I sve to staviti pod krinku slobode izražavanja. Je li to pluralizam? Ili brisanje svih kriterija?
Nasuprot ustaštvu
Revizionizam 21. stoljeća ne dolazi kao negacionizam. Barem ne dominantno. On dolazi s objašnjenjem. Skriva se iza »konteksta«. Ne tvrdi se da NDH nije bila zločinačka, već da »ništa nije crno-bijelo«. Ne brani se ustaštvo otvoreno, nego se relativizira antifašizam. Sofisticirana operacija. Povijest se ne briše, »raščlanjuje« se. Pa »tumači«. A tu nestaju kriteriji. S njima i moralni sud.
Nije slučajno da se antifašizam danas predstavlja kao »komunistički višak«, ideološki relikt, naslijeđe totalitarizma, prošlost opterećena prošlošću. Antifašizam se delegitimira kako bi se uklonio normativni temelj države. Jer hrvatski Ustav, sviđalo se to kome ili ne, počiva na antifašističkoj tradiciji. Ne na NDH. Ni mitologiji. Na antifašizmu! I to upravo nasuprot ustaštvu.
No, istodobno, filoustaški simboli dobivaju »pravo javnosti«. Stadion postaje folklor. Pjesma postaje »glazba, a ne politika«. Doček rukometaša postaje masovna emocionalna liturgija bez političke odgovornosti. »Kulturna« produkcija normalizira ekstremizam. Ekstremizam koji puni stadione, postaje zabava. Ona koja se ne osporava, postaje norma. Problem nije u tome što netko voli pogrešnu pjesmu, već što država više ne zna reći koja je pjesma pogrešna. Niti želi znati. Eco je upozoravao da fašizam ne dolazi uvijek u uniformi. Dolazi kao tradicija, strah, osjećaj da je nacija ugrožena. Ne počinje nasiljem. Kreće normalizacijom.
Populizam u dinamici revizionizma ne ruši demokraciju frontalno. Prazni je. Obećava povratak »narodu«, a istodobno delegitimira institucije i norme. Demokracija formalno postoji. No procedura bez vrijednosti nije demokracija. Već prazna forma. Izbori se održavaju. Naizgled sve funkcionira. Ali konsenzus o temeljnim vrijednostima ne postoji. Upravo je stoga izjednačavanje opasno. Predstavlja se kao kompromis. No izjednačiti žrtvu i zločinca nije umjerenost. Dobro i zlo, dan i noć, herojstvo i zlo ne idu zajedno. To je moralni krah.
Ne treba se zadržavati na (ne)mogućnosti provedbe ultimatuma kojima se antifašizam pokušava dovesti u istu ravan s fašizmom ili filoustaštvom. Poanta nikada nije bila pravna izvedivost. Poanta je pomak narativa. U društvu je već prihvaćeno da se o tome uopće pregovara, da se antifašizam stavlja na stol kao predmet političke trgovine. I to je stvarni uspjeh takve politike. Ne beatifikacija ustaštva, nego provlačenje antifašizma kroz njegovo blato.
Posebno je indikativno što se danas, kao branik antifašizma, sve češće zaziva Franjo Tuđman. Ne partizanski pokret. Ni antifašistička pobjeda. Ne ustavna tradicija. Tuđman! Paradoks je očit. Do prije tridesetak godina nije postojao konsenzus oko Tuđmana, njegove su se interpretacije povijesti znanstveno osporavale, politički napadale, društveno relativizirale. Raspravljalo se o njegovim tezama o »pomirbi«, odnosu prema NDH, o reinterpretaciji Drugog svjetskog rata. Bio je figura prijepora. Opozicija tada ista je kao i danas, stoga bi očekivana bila analogija i odnosa prema tuđmanizmu.
Tuđman kao štit
Danas se opozicijska ljevica, nevjerojatno, poziva na Tuđmanove riječi kao na posljednju crtu obrane antifašizma. Čak i u dijelovima kojima je relativizirao i antifašizam i ustaštvo. To čine sljednici onih koji u Tuđmanu devedesetih nisu vidjeli paradigmatski patriotizam. Već napad na njega. To nije rehabilitacija Tuđmana, već signal koliko se granica pomaknula. Danas je on mjerilo antifašizma. I obrana. A obrana antifašizma traži se u političaru koji je i sam relativizirao njegove okvire. Ima li jasnijeg znaka koliko su granice narušene. Antifašizam koji treba Tuđmana kao štit, više nije samorazumljiv. A ono što nije samorazumljivo, lako nestaje. Kada politička scena mora posegnuti za time kako bi branila antifašizam, znači da je teren duboko promijenjen. Jer antifašizam ne bi smio opstati samo na Tuđmanu. Morao bi biti samorazumljiv. Povijesno naučen i društveno prihvaćen.
Još je opasnija europska dimenzija. Unija reagira na incidente izvan Hrvatske, a na one unutar Hrvatske – tišina. Vrijednosti su postale valuta. Dok god je geopolitička lojalnost besprijekorna i militarizacijski konsenzus stabilan, unutarnje vrijednosne devijacije tretiraju se kao folklor. Europa se danas više brine o stabilnosti no o kriterijima. A stabilnost bez kriterija nije demokracija, već administrirana šutnja. Demokracija se ne mjeri samo izborima, nego i normativnom konzistentnošću. A ona izostaje.
Ključno pitanje nije hoće li se nešto zabraniti. Već hoće li se priznati kako nisu sve povijesne i političke pozicije jednako legitimne u javnom prostoru. Liberalna demokracija nije neutralna prema ideologijama koje negiraju njezin temelj. Ne može ni biti. Jer je ne bi bilo.
»Dopustiti sve« i »zabraniti sve« dvije su strane iste zablude. Obje polaze od pretpostavke da su sve ideje jednakovrijedne dok ne postanu nasilne. No povijest Europe pokazuje da se nasilje najprije normalizira simbolom, diskursom, relativizacijom. Izjednačavanje nije tolerancija. To je odricanje od kriterija.
Kad se zvijezda i ZDS stave u istu rečenicu kao »ekstremi«, tad se antifašizam reducira na ideologiju, a ustaštvo na jedan od povijesnih »fenomena«. Kad se kaže da je svaka totalitarna ideologija ista, briše se razlika između pokreta otpora i režima rasnih zakona. To je protuustavno. I protupovijesno.
Tu se ne radi o »Jugoslavenima« i »domoljubima«. Radi se o redefiniciji toga tko ima pravo na hrvatsku budućnost. Ako je nacija svakodnevni plebiscit, tad se danas dio građana diskvalificira kao manje legitimni, sumnjivi. Ne dovoljno »hrvatski«. Znak je to interregnuma, vremena u kojem staro umire, a novo se ne može roditi. U takvom razdoblju pojavljuju se morbidni simptomi. A danas oni ne dolaze kao kriza, dolaze kao normalnost. Tu leži stvarni problem.
Antifašizam kao civilizacijski minimum
Otvoreni ekstremizam možeš pobijediti argumentom i zakonom. Normalizirani ekstremizam ulazi u kulturu, zabavu, protokol, državne ceremonije. Postaje dio pejzaža. A to se prestaje propitivati.
Antifašizam nije ideološka opcija. On je temelj ustavne države. Nije on »lijevo«, već se radi o civilizacijskom minimumu. Donjem moralnom pragu. Sve ispod njega nije pluralizam, već regresija. Ako ga izjednačimo s onim protiv čega je nastao, tad ne govorimo o pluralizmu. Govorimo o eroziji. O pomaku koji se neće osjetiti odmah, ali će ostaviti duboke tragove.
Izjednačavanje je tiha metoda. Bez revolucije. Bez puča i drame. Samo s posljedicama. Onog dana kad izjednačimo antifašizam i ustaštvo, više nećemo imati problem s prošlošću. Imat ćemo problem s budućnošću. Pravno, državu čini teritorij. No ona se ne raspada kad izgubi teritorij. Već kriterije. Kad kriteriji nestanu, nestaje i država kakvu smo mislili da imamo. Banalizacija politike i intelektualna lijenost čine upravo ono što otvoreni ekstremizam ne može – razgrađuju kriterije. Bez otpora.
Viktor Gotovac (Nacional)
Vezani članci
Hrvatska |
Goranko Fižulić: Put prema Bleiburgu nije počeo 1945. |
Rijetki su glasovi koji u doba gotovo općeprihvaćenog revizionizma posjeduju i analitičku trezvenost i bogato političko iskustvo. Među njima je Goranko Fižulić, jedan od utemeljitelja liberalne scene u Hrvatskoj i izravni sudionik prijelomnih događaja u posljednjih tridesetak godina, koji za Novosti govori o korijenima nacionalizma, liberalnim iluzijama i ciničnoj mimikriji vlasti. Bili ste jedan od utemeljitelja HSLS-a, ministar gospodarstva u Račanovoj vladi. Razišli ste se s Draženom Budišom zato što ste zagovarali...
Hrvatska |
Dabro je banalan, problem je što na sahrane vojske Ante Pavelića dolaze biskupi i visoki državni dužnosnici |
Ranko Britvić, hrvatski branitelj i predsjednik udruge Veterani Domovinskog rata i antifašisti (VeDrA), smatra da podjele i atmosfera straha ugrožavaju ustavne temelje Republike Hrvatske. Pojašnjava zašto u Vukovaru baca vijence u Dunav ubijenim Srbima, kako je nastao čuveni video »Srbija do Grenlanda« sa srbijanskom veleposlanicom, komentira današnji odnos prema antifašizmu i Drugom svjetskom ratu, pozdravu ZDS, ulozi braniteljskih udruga, Thompsonu i druge aktualne...
Rijeka |
Moramo reći 'ne' pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine |
Riječki nadbiskup Mate Uzinić istaknuo je na završnom događaju jučerašnje komemoracije Dana sjećanja na žrtve Holokausta u Rijeci da se mora reći »ne« pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine i u kojima postoje znakovi da bi se moglo dogoditi njihovo ponavljanje u bilo kojem obliku, izvijestila je Riječka nadbiskupija. Uzinić je ustvrdio da svako prisjećanje na Holokaust u nama treba izazivati i tugu i stid, dodavši da je to »i naša moralna obaveza pred sadašnjim i budućim generacijama kako se...
Hrvatska |
O ljudima i gamadi |
Tko god je išao u školu dalje od četvrtog razreda, morao bi se sjetiti priče Franza Kafke »Preobražaj« ili, u nekim prijevodima, »Preobrazba«, čiji se glavni junak, imena Gregor Samsa, jednoga jutra, prema našim prevoditeljima, probudio kao – kukac. Ili kao žohar. Boris Perić je, ima tome već i trinaest godina, upozorio da riječ iz njemačkog originala Ungeziefer nema to pitomo značenje kukca, insekta, pa ni žohara, nego ta riječ znači – gamad. Pozabavio se i etimologijom, dakle s podrijetlom riječi: u staronjemačkom Zebar označava žrtvenu...
Hrvatska |
Thompson mi nalikuje prethodnici europskog fašizma |
»Jučerašnji svijet» Stefana Zweiga prvi sam put čitao u Berlinu prije nevjerojatnih trideset šest ljeta, dakle u godini Zida. Nisam tad brinuo emigrantske brige. Također, imao sam jak pasoš. Stjecao sam prijatelje u Njemačkoj. Nisam bio posve nepoznat azilant. U Berlinu, nasred Prospekta kneževa izbornikâ (Ku’damm) kočio se grafit koji je zvučao tako berlinski. On je u osnovi bio djelo desnog bjesnila. Poruka bila je jednostavna i svugdje je ista: »Stranci napolje!« Tad se kod nas još nije čulo nešto slično, ono je tek...
Hrvatska |
Nismo u stanju izgraditi zdravo demokratsko društvo |
Gost naše Nine Kljenak u Novom danu bio je Marko Vučetić, filozof, povjesničar i teolog s Filozofskog fakulteta u Zadru. Razgovarali su, između ostaloga, o koncertu Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i porukama poslanima tijekom njega. »To su poruke bez značenja, ali one okupljaju plemensko društvo. Nama je Domovinski rat, to treba reći jasno i glasno, postao alibi za sve neuspjehe koje smo doživjeli nakon rata«, kaže Marko Vučetić, komentirajući govor Marka Perkovića Thompsona tijekom koncerta u Zagrebu. Vučetić smatra...
Hrvatska |
Zašto HDZ-ovcima smeta inicijativa 'Ujedinjeni protiv fašizma'? |
Jesu li u HDZ-u kolektivno konzumirali halucinogenu buniku? Nakon što sam u nedjelju bio na Antifašističkom maršu u Zadru, a potom čitao komentare HDZ-ovaca o skupovima koje je inicijativa »Ujedinjeni protiv fašizma« organizirala u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli, nisam se mogao dovoljno načuditi: o čemu ti ljudi iz HDZ-a trabunjaju? U građanima koji su došli na te skupove kako bi prosvjedovali protiv ekstremne desnice koja preko maskiranih huligana nasilno prekida srpske kulturne priredbe - i koja puzajućom...
Hrvatska |
Tugovanje za izdajnicima |
Jučer sam prošao Staljingradskom ulicom. Nije to neka duga ulica u Toulouseu, ali nije ni sasvim kratka. U centru, nedaleko od željezničkog kolodvora, u imenu čuva uspomenu na slavnu ratnu pobjedu Crvene armije nad snagama njemačkog Wermachta na početku 1943. Hodajući četiri stotine koraka preko Rue de Stalingrad, mogao sam zamisliti kakav je to bio veliki događaj za stanovnike ovog grada. U novinama nije pisalo o njemu, ali opet su svi znali. Krišom su slušajući Radio Londres, stanicu koja je na francuskom emitirala iz Velike Britanije, doznali da se...
Hrvatska |
Čamac na Kupi |
Malen si, uzak, trošan, al ti me ipak nosiš, čamče na Kupi! Sve kamenje mojih briga, sve gvožđe mojih mržnja, sve olovo mojih čekanja, prenosiš preko vode. Al i sve moje nade, ljubavi, čežnje, zanose tobom će onkraj rijeke što korito joj biva široko i duboko da dijeli od Dobra Zlo. Čudo ti za me postaješ: galija, lijepa, velika, koja po moru plovi k Otoku Spasenja. U nje su vesla od naše najčvršće hrastovine, i jarboli tesani u lugu gdje se rodismo, i jadra što su kod nas i tkana i šivena, i zastave što znadu đerđefe naših...
Hrvatska |
Ustav je jasan, politika mutna |
Ustav nije igračka. On bi svakoj demokratskoj državi trebao biti sveto pismo. Pa tako i Hrvatskoj. Koja od osamostaljenja ima Ustav koji nedvosmisleno tumači kako je Republika Hrvatska nastala i koja sve prava imaju njezini građani. Nije teško shvatiti. Treba samo znati čitati. I najmanje zrno pismenosti dovoljno je da se čovjek zasrami pred vlastitim mislima. I izgovorenim riječima. Kao što bi se, recimo, trebali zasramiti saborski zastupnik i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Oboje su, u...
Hrvatska |
Opravdavanje masovnih zločina |
U Saboru, simboličkoj i stvarnoj lokaciji hrvatske državnosti, gdje se odvija gotovo dnevna debata o sadašnjosti i budućnosti, povijesni zločin Jasenovca, kroz okrugli stol kojemu je cilj bio ideološki a ne kako je navedeno, znanstveni. Cilj je bio kroz šokantno manipulativne primjere na rubu apsurda, na rubu nemoćnog smijeha, potpuno umanjivanje ustaških zločina sve do potpune, maksimalne trivijalizacije Jasenovca. Ukratko, sudionici su konstatirali da je broj žrtava u Jasenovcu bio beznačajno malen, »ma niti Srebrenica«, ukratko, nevrijedan...
Istra |
Radi se o svjesnom povlađivanju fašizaciji |
U Pazinu je 12. rujna, obilježena 82. obljetnica Pazinskih odluka, kojima je Istra vraćena pod okrilje matice, čime su utvrđene i osigurane današnje granice Republike Hrvatske. A na proslavi je pazinska gradonačelnica Suzana Jašić (Možemo – politička platforma) pokazala na koji se način treba govoriti o nekadašnjem, današnjem i budućem fašizmu. p.citat { font-style: italic; padding-left: 1rem; } Dragi gosti i gošće, dragi učenici i učenice, čast mi je što smo danas zajedno u Pazinu, u gradu tisućljetne...
Šibenik |
ZDS im nije dovoljan |
Prosvjed branitelja u Šibeniku protiv festivala FALIŠ obilježile su zastave HOS-a, ZDS, grbovi s prvim bijelim poljem, barjak koji nije službena zastava RH, a viđena je majica ustaške bojne kod Staljingrada 1942. Nisu bile dovoljne HOS-ove majice, nije bio dovoljan pozdrav »Za dom spremni« na tim majicama, nije bila dovoljna zastava s prvim bijelim poljem koja nije službena zastava Republike Hrvatske... Među prosvjednicima morala se pojaviti i osoba s majicom ustaške i nacističke postrojbe u Drugom svjetskom ratu. Stranica Antifa Šibenik na društvenoj...
Hrvatska |
Tko štiti osjećaje antifašista |
Ministar branitelja Tomo Medved apelira da se kroz kulturne programe ne vrijeđaju osjećaji branitelja i njihovih obitelji. Koliko je to samo pojedinačnih osjećaja, kakvi su to osjećaji, kako će se ti osjećaji kontrolirati, na što se sve ti osjećaji odnose? A splitski veterani i braniteljske udruge traže da se »odmah prestanu financirati kulturni programi, manifestacije ili projekti koji vrijeđaju dostojanstvo hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, lažno prikazuju događaje iz Domovinskog rata, negiraju ili iskrivljuju borbu hrvatskog naroda za...
Hrvatska |
Kulturni terorizam na programu ustaškog ljeta |
Andrej Plenković klasično je obrazovani intelektualac, odrastao u ljevičarskoj hrvatskoj obitelji. Andrej Plenković vrlo dobro zna što znači legalizirati nacistički pozdrav Za dom spremni, ali je baš on, premda zna, legalizirao taj pozdrav. Andrej Plenković vrlo dobro zna što znači kad na zgradi gdje živi jedan od najvećih hrvatskih književnika 20. i 21. stoljeća osvane grafit kojim se poziva na ubojstvo tog književnika. Miljenko Jergović jedan je od najvećih hrvatskih književnika poslije Drugog svjetskog rata. Miljenko...
Hrvatska |
Val crnila koji se upravo događa |
Nažalost, ono što se upravo odvilo u Benkovcu, a dogodila se uspješna zabrana mirotvornog kulturnog festivala, zahvaljujući de facto paktu policije, tj. države s grupom ustašoidnih nasilnika, kojima je jedina legitimacija braniteljski staž, ne predstavlja izdvojen slučaj i jako mi je dobro poznato. Ponajprije iz razloga što se praktično identična stvar dogodila prošle godine u Korčuli, kada je identičnoj skupini ljudi zasmetao dolazak crnogorskog pjevačkog zbora, a onda je policija svemu tome asistirala, uz sramotno otkazivanje najavljenog...
Hrvatska |
Tuđman nije branio Hrvatsku od ustaštva |
Hrvatska ljevica poziva se na Franju Tuđmana kao saveznika u obrani od HOS-a i probuđenog ustaštva. Ipak, zaboravljaju da je upravo Tuđman otvorio vrata buđenju ustaštva i ukinuo HOS kad ga je počeo ugrožavati. Hrvatska ljevica zaštitu od HOS-ovaca, ustaštva, probuđenog desničarskog radikalizma počela je tražiti u - Franji Tuđmanu. »Ispada da kao SDP-ovac moram braniti od HDZ-ovaca njihovog osnivača i našeg prvog predsjednika, ali u ovom slučaju to mi nije problem«, poručio je potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić jutros na N1...
Hrvatska |
Zlonamjerne brojke |
Naš ministar obrane Ivan Anušić ovog je tjedna čak dvaput izazvao itekakvu pažnju javnosti... Najprije je u utorak, u razgovoru za televiziju RTL, priznao da je na »domoljubnom« koncertu na Hipodromu na pjevačev ustaški poklič »Za dom!« odgovorio ustaškim odzivom »Spremni!« - kao prvi i zasad jedini član Vlade koji je javno priznao da je prekršio Ustav Republike Hrvatske – a potom je dan kasnije u razgovoru za Media Servis poručio da su komunisti u 45 godina svoje vladavine pobili više od 500.000 Hrvata. Konkretno, ministar je ustvrdio da smo »crvenu...
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Hrvatska |
VeDRA VJERNA U OBRANI ANTIFAŠISTIČKIH VRIJEDNOSTI |
Nakon naše objave na FB stranici VeDRA-e o zabrani pozdrava »Za dom spremni« dobili smo pozive iz više različitih medija s upitom i usputnim čuđenjem »Da li znamo da smo jedina braniteljska udruga koja podržava zakonski prijedlog kojim se sankcionira pozdrav ZDS?«. Pa i mi se pitamo »da li se mi onda zalažemo za ispravnu stvar ili ne?«, kada navodno sve druge udruge misle drugačije. Mi smo duboko uvjereni da se zalažemo za ispravnu stvar i tu u prvom redu kao humanisti i legalisti koji poštujemo ustavne vrijednosti, Saborsku...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Zagreb |
Naši ratovi bili su borba za slobodu |
Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Dalmacija |
Tolika količina gluposti |
Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je...
Hrvatska |
Spomendan na samo jedne žrtve |
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Kaštela |
Tribina o revizionizmu |
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.