OSOBNI STAV
Hrvoje Klasić: No pasaran!
Džabe hrvatskim i srpskim nacionalistima svi pokušaji kolektivnog ispiranja mozga, svi revizionistički filmovi i serije, porušeni spomenici i novi nazivi ulica. Prekrajanje prošlosti im neće proći
Piše: Hrvoje Klasić
24. srpnja 2024.
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu.
Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u monarhiji. Mislio sam prije svega na »naše«, hrvatske i srpske nacionaliste. Dobro, i tu je priča malo složenija nego se na prvu čini. Jer, neke od ikona hrvatskog i srpskog nacionalizma poput Franje Tuđmana, Dragana Čovića, Dobrice Ćosića ili Vojislava Šešelja političke su karijere započeli kao uvjereni, neki čak i fanatični komunisti. OK, treća sreća. Mislio sam na ove današnje moderne nacionaliste koji zadnjih nekoliko desetljeća vladaju Hrvatskom i Srbijom. Ali, ispada da ni tu stvari nisu skroz čiste. Jer hrvatski još kako-tako, ali srpski se nacionalisti takmiče u dodvoravanju kineskim komunistima i pokoravanju vlastite kapitalističke kineskoj komunističkoj ekonomiji.
U stvari, kad malo bolje razmislim, naši nacionalisti se uglavnom i ponašaju kao komunisti. Samo što ne otvaraju tvornice, ne dijele stanove i ne potiču solidarnost nego podjele među građanima. U svemu ostalom su sličnosti s komunistima, posebno onima boljševističkog tipa, nevjerojatne. Političari nisu državni službenici nego vlastodršci, a »primus inter pares« među njima ima status vožda čiji se kult ličnosti ne propituje. On je vrhovni autoritet, arbitar i spasitelj države i nacije. Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Našim »demokratima« su draži kontrolirani nego slobodni mediji. Oni se zalažu za ljudska prava, ali samo ona koja su u skladu s njihovim svjetonazorom. Sva ostala su dokaz izopačenosti i moralne dekadencije pa ih kao takva treba osuđivati i zabranjivati. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu.
Iz svega navedenog više je nego jasno da hrvatskim i srpskim nacionalistima u stvari uopće ne smeta komunizam kao takav. Njima smeta isključivo jugoslavenski komunizam. Ne zato što je bio neuspješan, već baš zato što je unatoč tolikim manama u toliko toga bio uspješniji od društva kakvo oni grade. Ili točnije, razgrađuju. A kako ih ne bi podsjećao na njihove neuspjehe nastoje ga na svaki način iskorijeniti iz kolektivne svijesti. Zato iz Beograda treba ukloniti grobnicu Josipa Broza Tita, tog »rodonačelnika antisrpske politike«, a u Hrvatskoj zabraniti zvijezdu petokraku kao podsjetnik na Jugoslaviju kao »tamnicu hrvatskog naroda«.
Naravno da su obje tvrdnje netočne. O čemu, između ostalog, svjedoče stotine tvornica izgrađenih za vrijeme komunizma koje su zapošljavale hiljade (hrvatskih i srpskih) radnika, a koje su u međuvremenu doslovno poklonjene domaćim »kapitalistima«, budzašto rasprodane strancima ili u većini slučajeva izgledaju kao scenografija za neki postapokaliptični film. O tome koliko je jugoslavenski komunizam bio antihrvatski i antisrpski, a ovo što danas imamo oličenje nacionalnog uspjeha, uvjerljivo govori i usporedba broja stanovnika Hrvatske i Srbije onda i danas. Posebno stanovnika sela i manjih gradova. Na značaj novih nacionalnih država u međunarodnim odnosima suvišno je uopće trošiti riječi. Nekada je Jugoslavija bila ta koju se konzultiralo pri rješavanju problema u svijetu, a danas se cijeli svijet svakodnevno bavi rješavanjem problema u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije.
Nema spora da su jugoslavenski komunisti toliko toga činili krivo da su im politička i ekonomska rješenja često bila neizvediva i neefikasna. Posebno su u pravu svi oni koji upozoravaju na kršenja ljudskih prava, političkih i medijskih sloboda, na zločine koji su činjeni u ime države i ideologije. Ali takve zamjerke zvuče u najmanju ruku licemjerno kada se čuju iz usta hrvatskih i srpskih nacionalista. Onih koji su 90-ih ubijali i protjerivali ljude samo zato što su bili pogrešne nacije, ili čak ispravne nacije ali pogrešne ideologije. Iz usta onih koji su prisluškivali, pratili, pa i ubijali »neposlušne« novinare i političke oponente. Onih koji danas više (ili još?) ne ubijaju, ali zato crtaju mete na čela neistomišljenika. A većinu medija ionako kontroliraju pa rijetke slobodnomisleće novinare ionako ne doživljavaju kao prijetnju.
Ima još nešto što hrvatske i srpske nacionaliste posebno iritira kada su u pitanju jugoslavenski komunisti. Dali bi sve na svijetu da su 1941. njihovi nacionalistički uzori, a ne komunisti, pozvali narod u borbu protiv okupatora i fašista. Da su njihovu ideju prigrlili radnici i seljaci, žene i muškarci, intelektualci i umjetnici. Dali bi sve na svijetu da su hrvatski i srpski nacionalisti za vrijeme Drugog svjetskog rata bili hrabriji, da su odlučili riskirati vlastite živote kako bi spašavali tuđe. Da se danas mogu hvaliti velikim bitkama svojih uzora protiv okupatora i ponositi njihovim velikim žrtvama palim za slobodu. Ali ne mogu. Jer su im uzori bili sluge okupatora i fašista. S njima su surađivali, njihove su vojne i političke planove provodili, od njih su naoružavani i financirani. Naposljetku su zajedno s njima i bježali.
Tu povijesnu istinu hrvatski i srpski nacionalisti jugoslavenskim komunistima nikada neće oprostiti. Možda će jednom u budućnosti i izgraditi više tvornica, stanova, pruga, cesta, bolnica i škola. Ali onda kada je bilo najteže i najpotrebnije, kada su se na muci trebali prepoznati junaci, slavu su zaslužili drugi. I zato, džabe im svi pokušaji kolektivnog ispiranja mozga, svi revizionistički filmovi i serije, porušeni spomenici i novi nazivi ulica.
Prekrajanje prošlosti im neće proći.
No pasaran!
(Hrvoje Klasić, Nin)
Vezani članci
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Zagreb |
Naši ratovi bili su borba za slobodu |
Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Dalmacija |
Tolika količina gluposti |
Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je...
Hrvatska |
Spomendan na samo jedne žrtve |
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...
Hrvatska |
Dan kad je počeo ustaški bal smrti |
Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Kaštela |
Tribina o revizionizmu |
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.