ERNEST HERZOG IZ SVJETSKOG ŽIDOVSKOG KONGRESA:

Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše

Njemačka i Austrija smogle su snage i hrabrosti suočiti s pogreškama iz svoje povijesti, priznati ih i osuditi, i zato su mogle neopterećene uspješno graditi svoju budućnost. Države koje to nisu učinile, poput Hrvatske, koje okreću glavu od negativnih pojava iz svoje prošlosti već se tridesetak godine vrte u krug, izazivaju podjele u društvu te opterećuju mlade generacije starim problemima

Piše: Mladen Pleše / Telegram
  21. travnja 2022.

Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da je glorificiranje dužnosnika NDH u Hrvatskoj izravna manifestacija antisemitizma, ali riječ je ipak o nekoj vrsti posredne manifestacije antisemitizma.«

To najčešće dolazi do izražaja kad se pokušava opravdati davanje imena ustaških zločinaca i dužnosnika ulicama i školama čime se iskrivljavaju povijesne činjenice, posebice kad je riječ u Drugom svjetskom ratu i suradnji s nacističkim okupatorima.

»Na sreću,« smatra Herzog, »takvo tumačenje povijesti neće dugo držati vodu. Povijest Drugog svjetskog rata je svjetska povijest, pa je nemoguće boriti se protiv jedinstvene istine s kojom je suglasan cijeli svijet.«

Partizani su bili borci protiv fašizma

U svim postkomunističkim državama, napominje Herzog, od Estonije do Jadrana, postoji tendencija da se sve što je u vezi s razdobljem komunizma proglasi najnegativnijim baukom, gorim i od nacizma. Tom trendu nije odoljela ni Hrvatska premda je socijalizam u Hrvatskoj bio bitno različit od onoga u sovjetskom bloku.

»Djelomice je to posljedica dnevnopolitičkih potreba i želje da se flertuje s krajnjom desnicom, a djelomice se za to zalažu oni čiji su preci surađivali s fašistima i nacistima. Zbog toga nastoje promijeniti činjenice i istinu o Drugom svjetskom ratu.«

I dok se može osuđivati ono što se u komunističkim državama događalo nakon završetka rata, smatra Herzog, antifašistička borba partizana u Hrvatskoj i Jugoslaviji te pripadnika pokreta otpora u drugim okupiranim državama, nikako se ne bi trebali stavljati u negativan kontekst. »Oni su bili borci protiv fašizma i dali su golem doprinos u pobjedi nad Hitlerom.«

Herzog upozorava da oni koji u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama, pokušavaju zlonamjerno iskrivljavati prošlost, to čine tako da one koji su se borili protiv antifašista proglašavaju junacima i herojima. Zbog toga se u nekim krugovima ustaše u Hrvatskoj, belogardejce u Sloveniji, četnike u Srbiji, poklonike Bandere u Ukrajini, proglašava borcima za slobodu.

Proglašavanje zločinaca herojima

»U Hrvatskoj se glorificiraju ustaše jer su se navodno borili za hrvatsku stvar. Proglašavanje zločinaca herojima ipak je kratkovidni pokušaj iskrivljavanje povijesne istine. Istinu da su ustaše u Jasenovcu i drugdje mučili i ubijali Židove, Hrvate, Srbe, Rome, pokušavaju prikriti i gurnuti pod tepih. A to je, dakako, nemoguće, jer je riječ o strašnim zločinima kojih su se grozili čak i Nijemci.«

Herzog ističe kako su razlike između Hrvatske, Srbije i Slovenije u odnosu na Njemačku i Austriju, kad je riječ o tretiranju Drugog svjetskog rata, goleme.

»Njemačka i Austrija smogle su snage i hrabrosti suočiti s pogreškama iz svoje povijesti, priznati ih i osuditi, i zato su mogle neopterećene uspješno graditi svoju budućnost. Države koje to nisu učinile, poput Hrvatske, koje okreću glavu od negativnih pojava iz svoje prošlosti već se tridesetak godine vrte u krug, izazivaju podjele u društvu te opterećuju mlade generacije starim problemima.«

O komemoraciji na Bleiburgu

Takav odnos, primjećuje Herzog, posebno iznenađuje kad je riječ o Hrvatskoj. » Naša zemlja može biti ponosna na ulogu partizana u Drugom svjetskom ratu. Umjesto da se to prizna te da se poštuje činjenica da u ustavu izričito stoji da je antifašizam jedan od temelja na kojem je nastala moderna Hrvatska, nastoji se maliciozno iskriviti ta povijesna istina. Kao primjer takvog iskrivljavanja povijesne istine Herzog navodi komemoraciju na Bleiburgu. »Sabor je pokrovitelj Bleiburga pod opravdanjem da se tamo obilježava dan stradanja. To, međutim, nije istina, to nije sjećanje na stradalnike. Budući da je 15. svibnja 1945. NDH priznala poraz i kapitulaciju, na Bleiburgu se komemorira ta predaja.«

Osim toga, napominje Herzog, ustaše koje su pokušavale pobjeći u Austriju, među kojima je bilo i žena i djece, stradavali su tijekom Križnog puta po Sloveniji, a ne na Bleiburgu. »Dakle, tamo se ne odaje počast nedužnim žrtvama, kako se pokušava progurati, već se komemorira dan predaje NDH. I to je čak pokriveno sramotnim zakonom, u kojem se kaže da se tim danom obilježava dan sjećanja za žrtve pale za slobodu i neovisnost moderne Hrvatske. Zastrašujuće je proglasiti poraženu vojsku koja je činila strašne zločine borcima za slobodu.«

Ili si za zabranu ili nisi

Svjetski židovski kongres oštro je osudio komemoraciju u Bleiburgu, a o tomu se razgovaralo i s vladama Hrvatske i Austrije. »U Hrvatskoj se ta tema razvodnjava, nema odjeka ni konkretnih pomaka, premda se oko toga ne može nagađati: ili si za zabranu ili nisi. Nažalost, samo je Austrija odlučila zabraniti tu komemoraciju, pa će se ona od sada održavati u Hrvatskoj.«

Od Ustavnog suda Svjetski židovski kongres zatražio je preispitivanje ustavnosti zakona o Bleiburgu, budući da se njime izravno krši Ustav. »Prošlo je već godinu i po dana, ali odgovora nema,« razočarano zaključuje Herzog.

No vrlo brzo, upozorava Herzog, Hrvatska će se susreti s ozbiljnim problemom. Naime, 2023., počet će predsjedavati IHRA-om (International Holocaust Remembrance Alliance), Međunarodnom alijansom za sjećanje na Holokaust. Stoga će neke države, sasvim sigurno, postaviti pitanje zašto Hrvatska nije razriješila dvije sramotne situacije: pozdrav Za dom spremni, te komemoraciju na Bleiburgu.

Kao i kad je riječ o Bleiburgu, tako i kod pozdrava Za dom spremni, za Herzoga nema nikakvih dvojbi. »Taj pozdrav ima isto značenje kao i Hitlerov fašistički pozdrav Siege Heil. On nije nikakav stari hrvatski pozdrav već je bio jedan od simbola NDH.«

Da u Domovinskom ratu nije bilo Hrvatskih oružanih snaga, HOS-a, drži Herzog, koje su se borile pod tim pozdravom, zasigurno ne bi bilo problema. »Uostalom, pokojni predsjednik Franjo Tuđman upravo je i zbog toga rasformirao postrojbe HOS-a jer je bio svjestan svih negativnih konotacija tog pozdrava i ideologije«, ističe Herzog, te dodaje da njegovi nasljednici sada imaju posve drugu logiku.

ZDS isključivo tekovina ustaškog pokreta i NDH

»Oni smatraju da bi se, ako se pozdrav Za dom spremni proglasi neprihvatljivim, doveo u pitanje i Domovinski rat. Što, dakako, nije istina.« Pri tomu Herzog podsjeća da je nekadašnji saborski zastupnik Ante Prkačin, koji je bio član HOS-a, u Saboru izravno potvrdio da su ideologija HOS-a i Za dom spremni isključivo tekovine ustaškog pokreta i NDH.

Hrvatska je, po Herzogu, nakon 1990. imala mogućnost birati između pozitivne, herojske prošlosti i povijesti u kojoj je bilo pozitivnog i negativnog. Ona je odabrala opciju u kojoj su svi bili žrtve i heroji te da nitko nije napravio ništa loše. Pri tomu je ključnu ulogu imala država i edukacija građana.

»Povijest koju smo učili do 1990., do pada komunizma, bila je selektivna i cenzurirana. Stoga je postojala mogućnost da se napokon objektivno utvrdi što su činjenice i istine, a što laži i zlonamjerno prekrajanje povijesti. Nažalost Hrvatska, kao ni ostale postkomunističke države nisu imale svog Willyja Brandta koji je u ime Njemačke priznao zločine koji su počinjeni te se ispričao svim žrtvama.«

Govoreći o situaciji u Hrvatskoj, Herzog kaže kako je svjestan da živimo u vrijeme pragmatične politike. Stoga ga ne čude ispadi pojedinaca koji će se u jednom trenutku, pogotovo u inozemstvu, dodvoravati državi Izrael, a kod kuće će zažmiriti na oba oka kad je riječ o zločinima koji su za NDH počinjeni nad Židovima.

»Uzmite bivšu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Ona se u Yad Vashemu, memorijalnom centru u Izraelu, poklonila žrtvama holokausta. Samo dva ili tri tjedna kasnije, za posjeta Argentini, zahvaljivala je domaćinima što su pružili zaštitu Hrvatima koji su tamo našli svoju slobodu. A to su odreda bili ustaše i poklonici NDH koji su pobjegli kako ih ne bi sustigla ruka pravde nakon Drugog svjetskog rata.«

Sedlar manipulira činjenicama

Slično se ponaša, upozorava Herzog, i filmski redatelj Jakov Sedlar.« On se vrlo rado predstavlja kao veliki prijatelj Izraela, čak kaže da mu je Tel Aviv drugi dom te da ima puno prijatelja Židova. Međutim, kao što to radi u svojim filmovima i javnim nastupima, tako Sedlar i ovdje manipulira činjenicama,« napominje Herzog te dodaje kako je nakon njegova filma Jasenovac-istina, potpuno jasno kakav je njegov odnos spram ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu.

»Sedlar se, primjerice hvali da ima odlične odnose s Yad Vashemom jer se u njegovoj arhivi nalazi zavidan broj njegovih filmova. Međutim to nema veze s istinom.«

Arhiv Yad Vashema, objašnjava Herzog, sadrži sve filmove koji se na bilo koji način bave problematikom Drugog svjetskog rata. »Tu su pohranjeni i filmovi Lene Riefenstahl, omiljene Hitlerove propagandistice. Iz Yad Vashema nitko ne traži da im pošaljete svoje filmove, tako nisu tražili ni od Jakova Sedlara. On ih je sam poslao, no to ga ne smeta izjaviti kako je činjenica da su ti filmovi u Yad Vashemu potvrda njegova dobrog rada.«

Vezani članci
...
Split
Malo će ljudi imati želudac ozbiljno proći kroz Goldsteinovu enciklopediju mržnje u Hrvatskoj. Moja jedina nada su učitelji

Udruga VeDRA zajedno sa Židovskom općinom Split predstavit će u petak, 10. lipnja 2022. u 19:00 u hotelu Park najnoviju knjigu povjesničara Ive Goldsteina »Antisemitizam u Hrvatskoj – od srednjega vijeka do danas« koja je objavljena u nakladi Frakture iz Zaprešića. Prisustvovat će autor uz predstavljače, povjesničare Aleksandra Jakira, Vjekoslava Pericu i Dragana Markovinu, moderatora promocije ovog djela. Tim povodom prenosimo osvrt redatelja Rajka...

Rajko Grlić     07. lipnja 2022.

...
Hrvatska
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET

U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...

Boris Pavelić (Nacional)     13. svibnja 2022.

...
Split
Dvojbe koje to nisu

Osnovni motiv i potreba kompleksne rasprave o značenju formiranja Prve narodne vlade u Splitu u travnju 1945. je činjenica da ni više od 30 godina od utemeljenja Republike Hrvatske kao suverene države, značenje ovoga događaja nije cjelovito povijesno i objektivno vrednovano, što ostavlja otvoren prostor za vrlo različite interpretacije. Umjesto znanstveno utemeljenih analiza i argumentiranih prikaza, prevladavaju paušalne ocjene, pune ideoloških predrasuda i stereotipa. U to se uz malo napora možemo lako uvjeriti. Pregledom niza različitih povijesnih,...

prof. emeritus dr. sc. Josip Milat     27. travnja 2022.

...
Split
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja!

Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...

Tomislav Jakić (Tačno)     11. travnja 2022.

...
Split
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno.

Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...

Marko Vučetić     11. travnja 2022.

...
Europa
Sjećanje nije dovoljno, lekciju Holokausta treba primijeniti na današnji svijet

Generalna skupština UN-a uvela je 2005. godine Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Za taj dan izabran je 27. siječanj jer je tog datuma prije 77 godina, 1945., Crvena armija oslobodila logoraše u Auschwitzu, oko 7.000 onih koji su se uspjeli sakriti ili su ih SS-ovci ostavili da umru. Desetak dana prije toga, 18. siječnja, logorska uprava i straža na brzinu napušta sva tri velika logora iz kompleksa Auschwitz i većinu logoraša, njih oko 60.000, tjera na marš prema koncentracionim logorima u...

Zoran Pusić     27. siječnja 2022.

...
Svijet
Ideologija zla koja je odnijela milijune života

Holokaust je grčka riječ koja znači »potpuno spaljen«. U antici je, kod Grka i Rimljana, označavala žrtvu paljenicu bogovima ili dušama pokojnika. U suvremeno doba obilježava razdoblje od 12 godina (od 1933. do 1945.) nacističkog progona Židova. Karakterizira ga neprekidna eskalacija sve brutalnijih mjera nacističkih vlasti i njihovih pomagača i sve veći teritorij na kojem se te mjere primjenjuju. Vrhunac je bilo »konačno rješenje« (Endlösung), što je u nacističkoj terminologiji bio eufemizam za masovno ubijanje i uništenje...

Ivo Goldstein     27. siječnja 2022.

...
Hrvatska
Sudac Dobronić: Hrvatsko društvo treba povući jasnu crtu između crnog i bijelog

— Imamo potpuno neujednačenu sudsku praksu o kažnjivosti pokliča 'Za dom spremni'. Visoki prekršajni sud taj je pozdrav jedini dosljedno osuđivao sve do lipnja prošle godine, do slučaja Marka Perkovića Thompsona, kad je odstupio od svoje dotadašnje prakse i odbio osuditi pjevača jer je riječ 'o pokliču koji se koristio u Domovinskom ratu'. Što mislite o takvoj sudskoj praksi? SUDAC DOBRONIĆ: Odgovorit ću vam načelno – kod nas se prikazuje kao da je taj poklič nešto što je stvar...

VeDRA     25. listopada 2021.

...
Hrvatska
25 PITANJA O ZA DOM SPREMNI

1. Kada jednoga dana, uzaludno čekajući da njegov prijedlog izmjena Kaznenog zakona kojim bi se u Hrvatskoj zabranilo korištenje ustaških simbola bude izglasan u Saboru, predsjednik zagrebačke Židovske općine Ognjen Kraus premine u dubokoj starosti, hoće li biti prikladno smatrati ga žrtvom hrvatskoga fašističkog režima? 2. Da li je Samostalna demokratska srpska stranka u koaliciji s Hrvatskom demokratskom zajednicom zbog toga što HDZ očigledno nema namjeru zakonom zabraniti ustaški pozdrav »Za dom spremni«, ili zato što HDZ to očigledno ima...

Viktor Ivančić     01. kolovoza 2021.

...
Hrvatska
Dan kad je počeo ustaški bal smrti

Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...

VeDRA     30. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika

I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...

VeDRA     22. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti

Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...

VeDRA     10. travnja 2021.

...
Hrvatska
Kuna – jedini legalni podsjetnik na NDH

Zagovornici pokliča »za dom spremni« uvijek će spremno pokušavati dokazati da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, poneki će se pozivati i na poznavanje opera. Slično je i s povijesnim grbom s prvim bijelim poljem – njega možete vidjeti i na krovu crkve Svetog Marka između zgrada Vlade i Sabora. S druge strane, protivnici poistovjećivanja Republike Hrvatske s NDH traže zabranu i jednoga i drugoga, što je stav i udruge VeDRA. No, što ćemo s onim nacionalnim simbolom koji svoje korijene nema ni u čemu drugom nego u ustaškom režimu,...

VeDRA     10. veljače 2021.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni«

Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...

VeDRA     02. veljače 2021.

...
Hrvatska
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu?

Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...

VeDRA     24. siječnja 2021.

...
Split
Promocija Goldsteinove knjige

VeDRA je 13. veljače 2020. organizirala promociju knjige Ive Goldsteina »Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća«, priređenu u splitskom hotelu Park. Uz moderiranje i uvodnu riječ Pere Jurišina, knjigu su uz autora predstavili novinar, publicist i književnik Jurica Pavičić, te profesor splitskog Filozofskog fakulteta Aleksandar Jakir. U ime udruge VeDRA punoj dvorani u hotelu Park obratio se general Veselko Gabričević.Uz brojne teme otvorene na promiciji, od Stjepana Radića do politike Franje Tuđmana, vrijedi istaknuti Goldsteinovu tezu da je...

VeDRA     13. veljače 2020.

...
Europa
Komemoracija u Auschwitzu

Kao jedina veteranska udruga iz Hrvatske, VeDRA se 27. siječnja 2020. priključila obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja nacističkog logora Auschwitz-Birkenau. Ranko Britvić, Rozita Vidan i Feđa Klarić tom su se prilikom poklonili žrtvama Holokausta i ove nacističke tvornice smrti, koncentracijskog logora kojega je u siječnju oslobodila Crvena armija nadirući kroz Poljsku prema Njemačkoj.Izaslanstvo VeDRA-e je sudjelovalo i na svečanostima koje su tom prilikom organizirane u Krakovu, gdje smo bili posebni gosti hrvatskog veleposlanika Tomislava...

VeDRA     27. siječnja 2020.