SRPSKI POVJESNIČAR MILAN ST. PROTIĆ O OBILJEŽAVANJU OLUJE
Hrvati imaju što slaviti. Dobili su ono što im povijesno pripada
Dok od odgovornosti bježimo čekajući da »druga strana« prizna svoje zločine, nećemo izaći iz baruštine u kojoj smo još od 1990-ih, smatra povjesničar Milan St. Protić.
Piše: N1
07. kolovoza 2026.
SRPSKI povjesničar Milan St. Protić u razgovoru za N1 Srbija ocijenio je da izlaz iz stanja u kojem se regija nalazi od devedesetih nije moguć bez suočavanja s vlastitom odgovornošću. Prema njegovim riječima, u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i dalje se koristi ista retorika, a sve strane izbjegavaju odgovornost i čekaju da ona druga prva prizna svoje zločine.
Protić navodi da se akcija Oluja na hrvatskoj strani slavi, a na srpskoj oplakuje, i da se taj obrazac ponavlja desetljećima.
»Iskreno, Hrvati imaju što slaviti. Dobili su rezultat koji su htjeli i koji im, povijesno gledano, i pripada. Prljave stvari događale su se na obje strane, to je rat. Nema čistih ratova niti onih iz partizanskih filmova. Ratovi su neljudski i nitko iz njih ne može izaći čistih ruku i mirne savjesti«, rekao je Protić.
Podsjetio je da je politika Slobodana Miloševića za Srbe završila katastrofalno.
»I sada se to po tko zna koji put obilježava, što u Beogradu, što u Mrkonjić Gradu, uz svu tu lažnu patetiku i krokodilske suze. Ta je emocija, naravno, lažna. Njih nije briga za ljude koji su stradali. Da im je bilo stalo, tada bi vodili drugačiju politiku ili bi joj se suprotstavili. Današnja vlast izravni je nasljednik tadašnje, opravdava i podržava sve što je Milošević radio, pa je jasno o čemu se radi. Svi su oni bili na vlasti i kad su te nesretne kolone prognanih Srba dolazile ovamo«, izjavio je.
Ratni ishod i odgovornost
Protić je postavio pitanje tko je Srbe u Hrvatskoj »pustio niz vodu« nakon što ih je prethodno pobunio, naoružao i huškao. Na pitanje o 200.000 ljudi koji su ostali bez ičega i o tome da slučaj ni nakon tri desetljeća nema pravni epilog, odgovara protupitanjem: koji se to rat završava na sudu?
»Pobjednik je uvijek nametao svoje pravno rješenje. Rat se rješava na bojnom polju, a ne pred sudom. Tamo ste izgubili, a u međuvremenu ste se još i ogriješili. To što su se i drugi ogriješili, njima ide na dušu. Zlo druge strane ne može biti opravdanje za zlo koje smo mi počinili«, istaknuo je.
Potreba za preispitivanjem
Povjesničar smatra da narodu nedostaje preispitivanje vlastitih postupaka.
»Nikada nismo imali hrabrosti, pameti ili volje realno i trijezno sagledati odgovornost, politiku i posljedice devedesetih. Nismo si priznali koliko je ta politika bila pogubna, a njezine posljedice osjećamo i danas«, naveo je.
Dodao je da se ta rasprava mora otvoriti ako se želi krenuti u budućnost. »Ako želimo iskoračiti iz ove močvare, morat ćemo to učiniti. Trebali smo davno, ali nismo – rekao bih iz slabosti, očaja i osjećaja poraza. Naravno da će se igrati na tu kartu. Takvim ranjenim narodom, kakav smo tada postali, lako je manipulirati«, rekao je.
Ta manipulacija, dodaje, i dalje traje. »I kad se busaju u prsa i kunu da će Kosovo 'vječno' biti srpsko, a znaju istinu. I kada krivotvore srpsku prošlost, bilo da bi srpstvo negirali ili ga glorificirali, oni to rade isključivo u vlastitom interesu«, naveo je Protić.
Raspad Jugoslavije i sazrijevanje naroda
»Bilo je jasno da jugoslavenski narodi više ne žele živjeti zajedno. Nitko nikoga ne može prisiliti da ostane tamo gdje ne želi biti. Zašto su naša dojučerašnja braća htjela izaći iz Jugoslavije? To je pitanje i za njih i za povjesničare. Onog trenutka kada je netko odlučio to spriječiti ratom, otvorila su se vrata pakla«, opisao je Protić.
Prema njegovim riječima, rješenje je mogao biti miran i prijateljski razlaz. Da bi se situacija riješila, smatra, svaki narod mora preispitati sebe, a ne stalno promatrati što je onaj drugi skrivio.
»Ne smije se živjeti u uvjerenju da je sve što je rađeno u naše ime bilo 'ispravno' i 'čisto', a sve tuđe 'prljavo' i 'zlo'. To je dokaz da nijedan od tih naroda nije sazrio i da se i danas hrani tom vrstom infantilnosti koja često donosi nezamislive strahote«, rekao je.
Primijetio je da se ista retorika i odbijanje sagledavanja druge strane koristi u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji, samo s različitim predznakom.
»Izbjegavam govoriti o drugima, to im treba reći netko njihov. Zato apeliram da se pogledamo u ogledalo. Čovjek se, pa i narod, suočava s vlastitom odgovornošću neovisno o drugome. To suočavanje nije međusobno uvjetovano. Kad god se ono uvjetuje, i kod njih i kod nas, to je zapravo samo izgovor za izbjegavanje odgovornosti«, kazao je.
Odnos vlasti prema izbjeglicama
Protić kaže da su prognanici beogradskoj vlasti služili samo za političke obračune te da nije bilo stvarne želje da im se pomogne.
»Beograd je odbijao sve što je moglo dovesti do kompromisa – i pokušaj Raškovića s Boljkovcem, i Plan Z4, i mišljenje Badinterove komisije. Na kraju su te ljude ostavili na cjedilu, nezaštićene, da dožive takvu jadnu sudbinu«, rekao je.
Primijetio je da i nakon 30 godina ima novca za EXPO, Beograd na vodi i razna ulaganja, ali za izbjeglice nema. Podsjetio je i da se činilo sve kako bi se prikrio njihov dolazak u Srbiju. »Kako opravdati da je u tolikoj Republici Srpskoj Krajini hrvatska vojska sve pomela za četiri dana?«, upitao je.
Način obilježavanja stradanja
Povodom obilježavanja u Mrkonjić Gradu, Protić se zapitao o primjerenosti takvih manifestacija.
»Zar se tako žali za žrtvama? Manifestacijom? Da oni prije i poslije pijančuju? Zar se to tako radi? Ili se žrtvama podigne spomenik, održi parastos i ode kući tugovati? Kakvo je ovo poganstvo? Rade li to Srbi tako?«, upitao je.
Ocijenio je da je sve to zloupotreba i da ništa nije iskreno.
»Baš njih briga za te stradale. Nije ih briga ni koliko je mladića poginulo pod njihovim zapovjedništvom u Republici Srpskoj... Ne daju ni pet para za te nesretne izbjeglice iz Hrvatske, osim za one koji su im se priklonili kako bi u Srbiji ostvarili neke interese«, kazao je.
Crvene beretke u Crkvi svetog Marka
Prisutnost pripadnika Crvenih beretki među govornicima na parastosu u Crkvi svetog Marka, prema Protićevom mišljenju, vrlo je znakovita.
»Prvo, na parastosu se ne govori. Gdje se to u crkvi drže govori? Propovijed drži svećenik, u crkvu se ide na službu Božju, a ne s mikrofonom držati prodike. A onda još dođu i Crvene beretke, 'veliki kršćani i pravoslavci'. To pokazuje dokle smo stigli. Znamo tko su oni, što su radili i za što su odgovorni. Poremetili su nam se osnovni kriteriji i mjerila. Netko je nedavno rekao da smo mi zapravo kao narod teško oboljeli«, naveo je.
Protić o govoru patrijarha
Govor patrijarha Porfirija u Mrkonjić Gradu Protić je ocijenio iznenađujuće dobrim.
»Poruke su bile dobre, pod uvjetom da je to što je rekao iskreno. To je poruka koju čekamo desetljećima. Ali poruka je jedno, a djela koja bi trebala slijediti te riječi još nismo doživjeli ni od patrijarha, ni od Crkve, ni od drugih nadležnih institucija u Srbiji«, rekao je.
Istaknuo je da je ponašanje Srpske pravoslavne crkve posljednjih godina u suprotnosti s onim što je patrijarh izgovorio.
»Njegovo držanje, otkad je sjeo na tron svetoga Save, ne odgovara današnjim riječima. Nadajmo se da je doživio prosvjetljenje poput svetog Pavla čije je riječi danas citirao«, zaključio je Protić.
Vezani članci
Hrvatska |
Dabro je banalan, problem je što na sahrane vojske Ante Pavelića dolaze biskupi i visoki državni dužnosnici |
Ranko Britvić, hrvatski branitelj i predsjednik udruge Veterani Domovinskog rata i antifašisti (VeDrA), smatra da podjele i atmosfera straha ugrožavaju ustavne temelje Republike Hrvatske. Pojašnjava zašto u Vukovaru baca vijence u Dunav ubijenim Srbima, kako je nastao čuveni video »Srbija do Grenlanda« sa srbijanskom veleposlanicom, komentira današnji odnos prema antifašizmu i Drugom svjetskom ratu, pozdravu ZDS, ulozi braniteljskih udruga, Thompsonu i druge aktualne...
Hrvatska |
Rat je dobio hrvatski narod |
Na stranicama VEDRE, našem magazinu i FB-u objavljuju se naša mišljenja i stavovi koji se odnose na društveno-politička pitanja u Hrvatskoj, vezana za politiku povijesti, Drugi svjetski rat, antifašistički pokret i odnos prema antifašističkoj baštini, kao i za Domovinski rat i današnje prilike, posebno u odnosu na negiranje antifašističkog pokreta, antifašizma kao jednog od temelja hrvatske državnosti, pokušaje relativizacije ustaških zločina te prisutni neofašizam. U iznošenju svojih stavova prvenstveno polazimo od Ustava RH i ustavnih...
Hrvatska |
Nismo u stanju izgraditi zdravo demokratsko društvo |
Gost naše Nine Kljenak u Novom danu bio je Marko Vučetić, filozof, povjesničar i teolog s Filozofskog fakulteta u Zadru. Razgovarali su, između ostaloga, o koncertu Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i porukama poslanima tijekom njega. »To su poruke bez značenja, ali one okupljaju plemensko društvo. Nama je Domovinski rat, to treba reći jasno i glasno, postao alibi za sve neuspjehe koje smo doživjeli nakon rata«, kaže Marko Vučetić, komentirajući govor Marka Perkovića Thompsona tijekom koncerta u Zagrebu. Vučetić smatra...
Vukovar |
Mirotvorstvo je ustavna kategorija |
Postoji li bilo kakva zakonska osnova da se nekog sprječava da baci vijence u Dunav? Naravno da ne. Radi se o aktu pijeteta prema žrtvama. U svakom ratu imamo žrtve s obadvije strane, pogibaju nevini i čine se zločini sa svih strana. To je na žalost realnost. Pijetetom prema žrtvama ne dovodi se u pitanje i dignitet Domovinskog rata. To je prilično jasno svima. Domovinski rat je ustavna kategorija, bio je pravedan i obrambeni. Time što se komemoriraju žrtve s druge strane pruža se ruka pomirenja, a mirotvorstvo je jedna od ustavnih kategorija....
Vukovar |
Hrvatska se i dalje ne ponaša pobjednički |
Hrvatska se i dalje ne ponaša pobjednički. Sve je svedeno na jednu vrstu zapovjednog pijeteta. Predsjednik Sabora u Vukovaru kaže da nema relativiziranja Vukovara. Čim kažete da nešto ne dopušta relativiziranje, vi ste na području totalitarnog sindroma: imam ja svoj pijetet i ne dopuštam tuđi pijetet! To da bi ljudi iz VeDRA-e mogli imati pijetet za neke druge ljude, oni koji su većinski u gradu Vukovaru na čelu s gradonačelnikom, Ćipom itd. smatraju zabranjenim. Zašto bi me trebalo smetati što neki drugi svoje žrtve, ma koje bile,...
Hrvatska |
'Stalno se negira uloga partizana u stvaranju današnje Hrvatske' |
Ja, koji imam 91 godinu, ja znam što je bilo! Drugi svjetski rat bio je brutalan, jako brutalan, kaže Mesić. Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, posljednji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije i prvi hrvatski premijer, i u devedeset prvoj godini jasno i bez zadrške govori o najtežim i najvažnijim razdobljima hrvatske povijesti, ustrajno podsjeća na zločine koji se ne smiju zaboraviti, na vrijednosti koje su stvarale današnju državu, ali i na opasnost ponavljanja istih grešaka. Unatoč godinama, i dalje...
Split |
Dužni smo ih podržati |
PROSVJEDNE blokade više od 60 fakulteta u Srbiji traju već mjesecima, a prekjučer su im se u velikom prosvjedu u Novom Sadu pridružili deseci tisuća građana tog grada i stanovnika više gradova iz cijele Vojvodine i Srbije, uz sudjelovanje udruga poljoprivrednika, nekoliko stotina motorista i brojnih javnih osoba. Studenti zahtijevaju odgovornost vlasti za smrtonosni pad nadstrešnice u Novom Sadu, u kojem je poginulo petnaest osoba te poštivanje ustava, zakona, iskorjenjivanje korupcije, osnaživanje i samostalnost institucija bez političkog utjecaja. Vlast...
EX-YU |
Posljednji Habsburg, vječni partizan |
I 44 godine nakon smrti, Josip Broz Tito izaziva ogroman interes građana u novim zemljama nastalim raspadom SFRJ. U nedavnoj prošlosti izašlo je nekoliko njegovih biografija od kojih su neke bile bestselerske. Zadnja od njih »Tito: povjerljivo i osobno« Borisa Rašete (Fraktura, 2023.) u tri mjeseca doživjela je treće izdanje. Prethodno je ista izdavačka kuća objavila prijevod biografije koju je napisala minhenska profesorica Marie-Janine Calic (Čalić): »Tito: vječni partizan«, napisane za njemačko čitateljstvo 2020. godine. Ivo i Slavko...
Europa |
Podjele i mržnje postali su opća politička strategija |
Neuspjeh u »potpunom suočavanju« s ratnim zločinima i temeljnim uzrocima sukoba 1990-ih godina i dalje ima razorne posljedice na poštivanje ljudskih prava, vladavinu prava i socijalnu koheziju u zemljama bivše Jugoslavije, kaže Vijeće Europe u izvješću objavljenom 23. studenog u Madridu. »Vrijeme pritišće u postizanju učinkovite pravde, odštete i istine za žrtve«, rekla je u izvješću Dunja Mijatović, povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava. »Značajno nazadovanje procesa suočavanja s prošlošću podudara se s...
EX-YU |
Tito i jugoslavenski komunisti: Uspjesi, neuspjesi, naslijeđe |
Za nešto više od mjesec dana bit će 80-godišnjica Drugog zasjedanja AVNOJ-a, formativnog događaja za stvaranje i identitet tzv. »Druge« Jugoslavije, one koja je bila socijalistička federativna republika. U međuvremenu je prošlo i više od 30 godina od njenog neslavnog i tragičnog kraja, kojemu je uslijedio rat s više od 125.000 ljudskih žrtava. Prije nje rat, poslije nje isto rat. Neki će stoga socijalističku Jugoslaviju pamtiti kao intermezzo, kao period mira među ratovima, a možda i kao tvorevinu koja je...
Knin |
Pobjednici i gubitnici |
Kada je riječ o obilježavanju vojne pobjede, a Oluja to jest, nismo u stanju prihvatiti odgovornost pobjednika, nego se ponašamo kao gubitnici koji se bore za alternativne istine. Pobjednik u ratu ne bježi od mira, on pobjeđuje kako bi nastupio mir. U ratu nitko nije slobodan, i sve dok se mir poima kako prostor u kojem odjekuju trublje rata, bit ćemo, usprkos svim vojnim pobjedama, istinski gubitnici koji su porazili sebe same. Govor kninskog gvardijana govor je gubitnika, držanje hrvatskih političara držanje je gubitnika, suze policajca suze su gubitnika te,...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Hrvatska |
Nacionalnost i čovječnost |
Potpredsjednik vlade Republike Srbije i njezin ministar vanjskih poslova Ivica Dačić sudjelovao je na tradicionalnom božićnom prijemu SNV-a u Zagrebu. Ne ulazeći u detaljnu sadržajnu analizu njegovog obraćanja prisutnima valja ipak ukazati na neka opća mjesta nacionalnog i nacionalističkog diskursa koja su svojstvena svim govornicima iz te perspektive. Naime, kad se ljudsko biće svede samo ili prvenstveno na nacionalnu odrednicu svog mnogostrukog identiteta, tada se svi ostali aspekti njegovog identiteta u većoj ili manjoj mjeri poništavaju, odnosno...
EX-YU |
The stijeg |
Kad čovjek radi posao novinara, dio je tog posla i suživot s kojekakvim hejterima. Vjerojatno nema istaknutijeg novinara koji u karijeri nije dobivao anonimne prijetnje, ljutite mailove ili prigovore na ulici. A u nekim slučajevima, »ljubitelji« će vašeg rada posegnuti i za starim, dobrim medijem komunikacije: poštom. Takvog sam »ljubitelja« imao i ja. Tijekom duljeg razdoblja nepoznati mi je pošiljatelj drhtavog (vjerojatno staračkog) rukopisa na kućnu adresu razmjerno redovno slao pošiljke za koje je mislio da će me uzrujati. Zasipao je pomno izrezanim...
EX-YU |
Ljudi mogu bez države, ali ne mogu bez pravde |
Titova Jugoslavija je bila prosvjetiteljski projekat. Nedovršeni prosvjetiteljski projekat. Koji je, između ostalog, podrazumijevao edukaciju, nacionalizaciju, industrijalizaciju i sekularizaciju. Ono što je Jugoslaviju naslijedilo sprovelo je idiotizaciju/fašizaciju, privatizaciju, deindustrijalizaciju i desekularizaciju. Komunisti su spasili ideju Jugoslavije, jer je Acina Jugoslavija bila ogavna tvorevina. No dijelovi komunističke elite su na koncu izveli kontrarevoluciju. Nije teško pretpostaviti da bi komunisti iz 1945., kada bi kao...
Hrvatska |
HDZ-ovci su prisvojili sve zasluge za slobodu |
General Luka Džanko posljednji je živući zapovjednik Južnog bojišta. Na 30. godišnjicu oslobođenja juga Hrvatske, međutim, nije bio dobrodošao: otišao je u Dubrovnik prkositi sam, o svom trošku, baš poput partizanskog komandanta Koče Popovića na 30. godišnjici bitke na Sutjesci. Koča Popović, koji je na Sutjesci probojem neprijateljskog obruča doslovce spasio glavu cijelome Vrhovnom štabu, spavao je 1973. na Tjentištu pod šatorom sa svojim nekadašnjim suborcima. General Luka Džanko je nedavno u Dubrovniku prespavao u...
EX-YU |
Originalni prijedlog za budućnost |
Za razliku od Mire Furlan, nisam otišao pod pritiskom – piše Vjekoslav Perica o svom egzodusu u SAD u knjizi »Pomirenje i posljednji dani«. Ipak, Peričino osobno iskustvo utoliko je slično onom Mire Furlan što je i on izgubio stan na taj način da je netko upao u »srpski stan« njegova pokojnog oca u Splitu i »privatizirao ga«. »Privatizacija« je u mnogim slučajevima bila samo drugo ime za otimačinu bilo privatne, bilo društvene imovine. Možda je to netko već i učinio, a ako nije, trebalo bi napraviti jednu povijest naših ratova kroz...
Knin |
Sve naše Oluje |
Kolovoz je tradicionalno mjesec srpsko-hrvatskog zlopamćenja, ove godine dodatno potpomognut Vučićevim provokativnim pokušajem dolaska u Jasenovac i sveopćim čuđenjem u Hrvatskoj oko optužnice za granatiranje izbjegličke kolone. Govorim, jasno, o Oluji koja se od ‘95. do danas obilježava na način da svaka od nekoć zaraćenih strana pamti samo ono što su drugi napravili njima. A i tu opet nismo načisto koja je uloga Srbije u čitavoj priči, budući da je državna politika oduvijek takva da se pravi kako nije imala ništa s onim što se događalo. Ovo, naravno,...
EX-YU |
Marginalizirati ekstremiste i nastaviti pomirenje |
Proces pomirenja vjera i naroda zapadnog Balkana nije stao iako ove godine nije imao spektakularnih poteza i presedana poput prošlogodišnjih komemoracija u Kninu, Vukovaru i drugim mjestima ratnih stradanja. Inicijativa otvorena impresivnim zaletom mirotvoraca iz prvih mjeseci 2019. pa do ljeta 2020., i dalje napreduje, ali u ritmu tanga: polako, polako, brzo, brzo, polako, pa još jednom, ubrzaj, uspori… Posljednjih tjedana, kao i obično povodom obilježavanja kraja rata u Hrvatskoj i BiH, održano je niz komemoracija i...
Dalmacija |
Suradnja treba nadvladati podjele |
Petog kolovoza navršava se 26 godina od epske vojno-redarstvene akcije »Oluja«. U toj veličanstvenoj ratnoj operaciji zauvijek je, nadamo se, zaustavljen san hegemonističkog vodstva Srbije o prekrajanju granica. Srušeni su snovi o Velikoj Srbiji, o granici Virovitica – Karlobag, o svojatanju hrvatske zemlje. Srušeni su snovi o moći jedne bolesne ideologije koja je rasla na fašističkoj doktrini o posezanju za tuđim teritorijem. Srušen je san o snazi vojne sile koja je godinama građena na laži da je njena osnovna zadaća zaštita i sigurnost...
Hrvatska |
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist |
U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...
Hrvatska |
Krvavi Uskrs: uvod u rat |
Prije točno trideset godina, 31.3.1991., na sam Uskrs te prve ratne godine, na Plitvicama je došlo do prvog oružanog okršaja snaga reda Republike Hrvatske sa srpskim pobunjenicima iz »SAO Krajine«. U sukobu do kojeg je došlo zbog toga što su »krajinski« milicajci nešto prije zauzeli Plitvice i barikadama ih odsjekli od ostatka zemlje poginuo je Josip Jović, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu. Na pobunjeničkoj strani smrtno je stradao Rajko Vukadinović iz Korenice. Ranjeno je nekoliko desetaka ljudi, a hrvatski policajci uhitili su 29...
Hrvatska |
Petar Stipetić, časnik bez mrlje |
Tri su godine prošle otkako nas je napustio general Petar Stipetić, jedna od ključnih osoba Domovinskog rata, general kojega su uvijek spominjali kao uzor kakav časnik treba biti, i prvi počasni predsjednik naše udruge VeDRA. Čovjek, antifašist i domoljub bez ijedne mrlje na svojoj vojničkoj karijeri često je nailazio na zid netrpeljivosti u hrvatskom političkom i vojnom vrhu, i kad je umro nije dobio počasti kakve smo vidjeli prilikom odlaska mnogo manje časnih, pa i osuđenih za najgora djela. Za Stipetića nitko nije spuštao zastave na pola...
EX-YU |
Balašević – čovjek koji vas nije izdao |
Ne pamti se kad je nečija smrt tolikom snagom odjeknula na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, kao što je to slučaj ovih dana sa Đorđem Balaševićem. Netko je čak primijetio da taj »prostor« koji je nekad bio zajednička država tako tugovao nije još od 4. svibnja 1980. Društvene mreže eksplodirale su sjećanjima i emocijama, javne televizije u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini iste su večeri prikazale dokumentarne filmove ili snimke koncerata, pridružila im se i Al Jazeera Balkan, moguće i još neka manja postaja, na...
Dalmacija |
DALMACIJA U DOMOVINSKOM RATU |
Nakon višestranačkih izbora i uspostave demokratski izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj, u Dalmaciji je u kolovozu 1990. godine na prostoru Knina, Benkovca i Obrovca tzv. balvan revolucijom počela oružana pobuna dijela hrvatskih Srba, potaknuta hegemonističkom politikom Beograda i Slobodana Miloševića. Tako je stari hrvatski kraljevski grad Knin nasilno postao »glavnim gradom« tzv. SAO Krajine, s većinskim srpskim stanovništvom. Težeći uspostavi etnički čistog prostora i stjecanja što povoljnijega vojno-taktičkog položaja i potrebitih...
Hrvatska |
Sećate li se oluje? |
Oluja, avgust mesec, subota, podne: topao vetar s Dinare razvija na kninskoj tvrđavi džinovsku trobojku zastavu, a tamo dole, na krajinskim drumovima, kolone prljavih automobila, oznojeni mrki vojnici s pretećim dugim cevima i uplašen neki svet koji ne zna šta ga čeka u mesecima i godinama koje slede. Dabome da se sećam. Oluja je valjda bila, šta drugo, kad su te vrele avgustovske subote polomljena popadala sva stabla i bandere pod Dinarom, a moj drugar Predrag i ja uputili se u Krajinu da vidimo to čudo neviđeno – drveće i stenje rasuto po cesti od Hrvaca do...
Knin |
VeDRA u Kninu na jubileju Oluje |
Ove godine je proslava obljetnice Oluje u Kninu po mnogo čemu bila povijesna. Bila je to 25. godišnjica velike vojne pobjede, s nje su upućene važne poruke predstavnika Vlade i lidera srpske zajednice u Hrvatskoj, i otvoreni su putevi prema uspostavi boljeg međunacionalnog povjerenja. I VeDRA je bila na proslavi na glavnim kninskom trgu, a bila je to prilika i za slikanje čelnika naše udruge s pripadnicima slavnih »Paukova«.