Na znanje novoustašama – potpis kojim je bez ispaljenog metka Pavelić darovao Dalmaciju ovoj fašističkoj sprdačini
DUBINSKA PATOLOGIJA: HRVATSKI POLITIČKI VRH I TRI POVIJESNA DOGAĐAJA U SVIBNJU
Dan kada su ustaše Dalmaciju dali Italiji
Partizani su vratili Dalmaciju Hrvatskoj i poništili ustašku izdaju iz Palače Venecija
Piše: Damir Pilić (Slobodna Dalmacija)
16. svibnja 2026.
Datumi povijesnih događaja ponekad se zgodno namjeste da bolje od ijednog psihijatra ili povjesničara prokažu dubinsku patologiju društva. U ovom slučaju društvo je hrvatsko, a datumi su 8., 15. i 18. svibnja. Povijesni događaji vezani za te datume su Dan oslobođenja Zagreba od fašizma (8. svibnja 1945.), predaja ustaške vojske na Bleiburgu (15. svibnja 1945.) i sklapanje Rimskih ugovora (18. svibnja 1941.), kojima je NDH predala Dalmaciju Italiji.
Dubinska patologija ogleda se u reakcijama današnjeg hrvatskog društva na te davne svibanjske događaje iz Drugog svjetskog rata. Ovog svibnja ta je patologija još izraženija i vidljivija nego ranijih godina.
Zamislimo da reakcije hrvatskog društva na ta tri povijesna događaja promatra i analizira neki ideološki neutralan inozemni znanstvenik. Ili, još bolje, zamislimo da društvene reakcije na te događaje analizira umjetna inteligencija. Ona bi zacijelo u milisekundi uočila da su sva tri događaja usko vezana za partizansko-ustašku razdjelnicu hrvatskog društva, a u sljedećoj milisekundi otkrila bi da se ta razdjelnica spominje i u Ustavu Republike Hrvatske, i to već u preambuli.
Nakon što bi umjetna inteligencija otvorila Ustav RH i pročitala da se hrvatska državnost, među ostalim, očituje »u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.)«, sve bi odmah razumjela. Ne bi uopće morala tražiti dalje.
Ponos i sram
Jednostavno, imajući u vidu da ustav predstavlja ključni pravni dokument neke države, a polazeći od činjenice da su Hrvati ozbiljan narod koji štuje vlastitu državu i njen ustav, umjetna inteligencija bi u milisekundi shvatila da se suvremena Republika Hrvatska temelji, nasuprot fašizmu, na antifašizmu. A iz toga bi izvela logički zaključak o tome kako će hrvatska država i društvo reagirati na ona tri povijesna događaja. Umjetnoj inteligenciji bilo bi posve jasno da će Dan oslobođenja Zagreba od fašizma hrvatski politički vrh iskoristiti za bildanje nacionalnog ponosa i slavljenje povijesne antifašističke pobjede iz svibnja 1945. godine – pogotovo što na taj datum i čitava Europa slavi Dan pobjede – dok će druga dva povijesna događaja hrvatski politički vrh, kako i dolikuje jednom demokratski zrelom društvu, iskoristiti za priznanje i evokaciju nacionalnog srama što ga je hrvatskom narodu donijela ustaška država.
I bogme bi se umjetna inteligencija silno iznenadila nad hrvatskom inteligencijom. Jer reakcije hrvatskog političkog vrha na te povijesne događaje već godinama nisu adekvatne onome što je proklamirano u Ustavu RH, što je postalo eklatantno otkad je u HDZ-ovu vladu po prvi put prodrla krajnja desnica (Domovinski pokret).
Naivno se oslanjajući na Ustav RH, umjetna inteligencija bi očekivala da će se na Trnjanskim kresovima – koji slave partizansko oslobađanje Zagreba od ustaša i Nijemaca – okupiti čitava hrvatska vlada, te da će prvi kres na Savskom nasipu zajednički zapaliti premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović. Međutim, ne samo što se nitko iz vlade nije pojavio na Savskom nasipu, već se iz vladajuće većine čulo da Zagreb 1945. nije oslobođen nego okupiran, a da Trnjanski kresovi predstavljaju »đavolji pir« i »državnu sramotu«.
Dvije minute tišine
Čitajući te kvalifikacije o Trnjanskim kresovima – koje je na svom Facebooku prošlog tjedna postavio saborski zastupnik Domovinskog pokreta i bivši ministar Josip Dabro, umjetna inteligencija bi se našla u nedoumici: što je sad ovo? Je li to zastupnik vladajuće većine proglasio Ustav RH »državnom sramotom« i sotonističkim djelom? Nisu valjda stvarno hrvatski ustav pisali sotonisti? I ono glavno: temelji li se Hrvatska na antifašizmu ili na fašizmu? U relacijama između NDH i ZAVNOH-a, što je točno nasuprot čega?
I dok se umjetna inteligencija svojski mučila oko tih hrvatskih pitanja, zastupnik Dabro ponovo ju je zbunio ovog tjedna, kada je pozvao hrvatski narod da 15. svibnja u 16.30 sati, u vrijeme kada je »1945. posljednji hrvatski vojnik na Bleiburškom polju položio oružje«, zastane na dvije minute u tišini, dok je biskupe Katoličke crkve pozvao da oglase zvona na crkvama. A što je sad ovo, upitala se umjetna inteligencija: zar to zastupnik vladajuće većine, onaj isti koji je slavljenje pobjede antifašističke vojske koja je 1945. oslobodila Zagreb nekidan proglasio »državnom sramotom«, sada traži da država i društvo odaju počasti poraženoj fašističkoj vojsci, onoj od koje se Zagreb 1945. oslobodio?
U istoj milisekundi umjetna inteligencija bi shvatila da je Hrvatska jedna silno zanimljiva država, čije društvo živi shizoidnu političku stvarnost u kojoj se ustaška država i ustaška vojska u ustavu osuđuju, a u svakodnevici slave čak i u dijelovima vladajuće većine, dok je s partizanskom antifašističkom vojskom obrnuto: ona se slavi u ustavu, a poništava u stvarnosti. Dubinska patologija društva, zaključila bi umjetna inteligencija nakon konzultacija s psihijatrima i povjesničarima.
Kutija broj 7
U svom tom partizansko-ustaškom metežu koji se ponavlja svakog svibnja, onaj treći svibanjski povijesni događaj – Rimski ugovori – nekako uvijek ostane postrani, u drugom medijskom planu. Među ostalim, to je posljedica činjenice da je hrvatsko društvo svakog svibnja fokusirano na obilježavanje povijesnih događaja iz 1945. godine, onih koji su se odigrali na kraju rata – od Zagreba do Bleiburga i natrag – dok su Rimski ugovori potpisani 1941., na početku rata, pa ostanu u sjeni događaja iz ratnog finala.
Priča o Rimskim ugovorima osobito je tabu na hrvatskoj desnici. Rimski ugovori, naime, bacaju tako jednoznačno svjetlo na ustaški mrak da ih ne mogu braniti ni najradikalniji desničari. Ustupanje hrvatskog teritorija tuđinu potpuno razbija mit o domoljubnom karakteru ustaške države. Čak i oni koji negiraju ili umanjuju karakter Jasenovca i drugih ustaških zločina nemaju što reći kad su u pitanju Rimski ugovori.
Stoga, uoči jubilarne 85. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora nije zgorega podsjetiti na to što se točno tog 18. svibnja 1941. događalo u velebnoj renesansnoj Palači Venecija (Palazzo Venezia) u Rimu. Što su to ustaški poglavnik Ante Pavelić i vođa fašističke Italije Benito Mussolini tog dana u 12.30 sati potpisali i zašto taj Pavelićev potpis predstavlja najveću izdaju hrvatskog naroda u povijesti?
Kako je već navođeno u medijima, materijalni dokaz te izdaje nalazi se među dokumentima Fonda 227 Ministarstva vanjskih poslova NDH koji se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, u kutiji broj 7. Tu je spremljen sporazum o darivanju hrvatske obale i otoka fašističkoj Italiji, koji su potpisali Pavelić i Mussolini, skupa s potpisanom kartom na kojoj su crvenom bojom razgraničeni dijelovi koje je Pavelić tada darovao Talijanima, ostavivši stotine tisuća Hrvata na milost i nemilost talijanskom fašizmu.
Jadran bez mornarice
Rimski ugovori su naziv za tri sporazuma koja je Pavelić potpisao s Mussolinijem: o razgraničenju, o mornarici te o političkim odnosima između Italije i NDH. Iako i potonja dva sporazuma jasno prokazuju vazalski karakter ustaške države i potpuno odsustvo suverenosti – Pavelić se na talijanski zahtjev odrekao držanja ratne mornarice na Jadranu, a za novog vladara Hrvatske određen je nećak talijanskog kralja – u povijesti je najviše upamćen sporazum o razgraničenju, pod nazivom »Ugovor o određivanju granice između Kraljevine Hrvatske i Kraljevine Italije«.
Prema tom sporazumu, Italija je dobila velike dijelove Dalmacije: okolicu Zadra, gradove Šibenik i Split – sa zaleđem do rijeke Zrmanje i Drniša – otoke Rab, Krk, Vis, Korčulu, Mljet i mnoštvo drugih manjih otoka, kao i dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara. Radilo se o ukupno 5.380 km četvornih teritorija, na kojem je živjelo oko 400.000 Hrvata i neznatan broj Talijana. Od morske obale Hrvatskoj su ostavljena uglavnom područja s nepristupačnom obalom i bez većih luka, osim Dubrovnika.
Tako je veliki »domoljub« Pavelić, ne trepnuvši okom, već 38. dan postojanja NDH dao Dalmaciju tuđinu. Povijesni izvori navode da je on – u zamjenu za političko pokroviteljstvo – Dalmaciju nudio Mussoliniju još 1927. godine, dok je bio u emigraciji, što govori o tome kako su Poglavnik i njegov ustaški pokret gledali na našu regiju. Dalmacija je njima bila samo moneta za potkusurivanje.
Već je dovoljno problematično to što dio mladih u Hrvatskoj danas – na koncertima, nogometnim utakmicama i drugim mjestima – uzvikuju ustaški pozdrav »Za dom spremni« i time slave fašistički pokret koji je Hrvatskoj nanio trajnu sramotu. Ali naročito je bizarno – upravo ekscentrično – da to čine mladi u Dalmaciji, koja je od tog pokreta izdana kao nikad u povijesti.
Partizanski Split
Upravo se na primjeru Splita može dobro vidjeti u kolikoj je mjeri NDH bila marionetska država. Iako je ugovorom bilo propisano da će Split posebnom konvencijom dobiti određenu autonomiju, u smislu da će NDH sudjelovati u upravljanju gradom, u praksi Talijani nisu zarezivali NDH ni za suhu šljivu. Već 29. travnja 1941., u prvom broju talijanskog lista »San Marco« – koji je izlazio u Splitu – objavljena je odluka da se u gradu smiju isticati samo talijanske zastave, a da u javnim prostorima moraju biti izvješene slike talijanskog kralja i Mussolinija. Ubrzo je u Split doveden veliki broj talijanskih činovnika koji su preuzeli civilnu upravu.
Za razliku od dijela današnjih mladih u Splitu i Dalmaciji, koji glorificiraju ustaški pokret, ondašnja splitska i dalmatinska mladost jasno je vidjela zločinački i izdajnički karakter NDH. Odaziv Splićana i Dalmatinaca u Narodnooslobodilačku vojsku bio je masovan: čitava je generacija otišla u partizane da oslobodi Dalmaciju od ustaša i Talijana, a nakon 1943. i od Nijemaca.
U tome je ta časna mladost i uspjela. Ono što su Pavelićevi ustaše 1941. dali Italiji, Titovi partizani su do kraja rata vratili Hrvatskoj. Nakon što je slavni nacionalni pjesnik Vladimir Nazor kao predsjednik ZAVNOH-a u rujnu 1943. donio »Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj« (što je ZAVNOH potvrdio na Drugom zasjedanju u listopadu 1943.), partizanske snage su tu odluku sprovele na terenu: do prosinca 1944. oslobođena je čitava Dalmacija, a do svibnja 1945. i ostatak Hrvatske.
Tako su partizani vratili Dalmaciju Hrvatskoj i poništili ustašku izdaju iz Palače Venecija.
Pa ipak, širom današnje Hrvatske – od saborskih klupa do nogometnih tribina – odjekuje narativ o partizanskim zločincima i ustaškim borcima za slobodu.
Što bi rekla umjetna inteligencija: Hrvatska je silno zanimljiva država.
Damir Pilić (Slobodna Dalmacija)
Vezani članci
Hrvatska |
Budžetiranje lažljivih narativa |
Zadnjih trideset godina u nas se događa revizija povijesti Jasenovca na način da se negira genocidni i zločinački karakter toga logora. Postoje čak različiti tumači odnosno promotori tog revizionizma koji se razlikuju od čovjeka do čovjeka, od teksta do teksta. Umanjuje se broj žrtava i, eventualno, govori o političkim neistomišljenicima koji su dovedeni u logor. Izmišlja se postojanje tog logora nakon travnja, odnosno svibnja 1945. godine što je apsolutno besmisleno. Negira se postojanje grobnica. Nažalost. tome smo posljednjih godina svjedoci...
Hrvatska |
Zašto HDZ-ovcima smeta inicijativa 'Ujedinjeni protiv fašizma'? |
Jesu li u HDZ-u kolektivno konzumirali halucinogenu buniku? Nakon što sam u nedjelju bio na Antifašističkom maršu u Zadru, a potom čitao komentare HDZ-ovaca o skupovima koje je inicijativa »Ujedinjeni protiv fašizma« organizirala u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli, nisam se mogao dovoljno načuditi: o čemu ti ljudi iz HDZ-a trabunjaju? U građanima koji su došli na te skupove kako bi prosvjedovali protiv ekstremne desnice koja preko maskiranih huligana nasilno prekida srpske kulturne priredbe - i koja puzajućom...
Hrvatska |
Tugovanje za izdajnicima |
Jučer sam prošao Staljingradskom ulicom. Nije to neka duga ulica u Toulouseu, ali nije ni sasvim kratka. U centru, nedaleko od željezničkog kolodvora, u imenu čuva uspomenu na slavnu ratnu pobjedu Crvene armije nad snagama njemačkog Wermachta na početku 1943. Hodajući četiri stotine koraka preko Rue de Stalingrad, mogao sam zamisliti kakav je to bio veliki događaj za stanovnike ovog grada. U novinama nije pisalo o njemu, ali opet su svi znali. Krišom su slušajući Radio Londres, stanicu koja je na francuskom emitirala iz Velike Britanije, doznali da se...
Hrvatska |
Čamac na Kupi |
Malen si, uzak, trošan, al ti me ipak nosiš, čamče na Kupi! Sve kamenje mojih briga, sve gvožđe mojih mržnja, sve olovo mojih čekanja, prenosiš preko vode. Al i sve moje nade, ljubavi, čežnje, zanose tobom će onkraj rijeke što korito joj biva široko i duboko da dijeli od Dobra Zlo. Čudo ti za me postaješ: galija, lijepa, velika, koja po moru plovi k Otoku Spasenja. U nje su vesla od naše najčvršće hrastovine, i jarboli tesani u lugu gdje se rodismo, i jadra što su kod nas i tkana i šivena, i zastave što znadu đerđefe naših...
Hrvatska |
Opravdavanje masovnih zločina |
U Saboru, simboličkoj i stvarnoj lokaciji hrvatske državnosti, gdje se odvija gotovo dnevna debata o sadašnjosti i budućnosti, povijesni zločin Jasenovca, kroz okrugli stol kojemu je cilj bio ideološki a ne kako je navedeno, znanstveni. Cilj je bio kroz šokantno manipulativne primjere na rubu apsurda, na rubu nemoćnog smijeha, potpuno umanjivanje ustaških zločina sve do potpune, maksimalne trivijalizacije Jasenovca. Ukratko, sudionici su konstatirali da je broj žrtava u Jasenovcu bio beznačajno malen, »ma niti Srebrenica«, ukratko, nevrijedan...
Hrvatska |
'Stalno se negira uloga partizana u stvaranju današnje Hrvatske' |
Ja, koji imam 91 godinu, ja znam što je bilo! Drugi svjetski rat bio je brutalan, jako brutalan, kaže Mesić. Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, posljednji predsjednik Predsjedništva Jugoslavije i prvi hrvatski premijer, i u devedeset prvoj godini jasno i bez zadrške govori o najtežim i najvažnijim razdobljima hrvatske povijesti, ustrajno podsjeća na zločine koji se ne smiju zaboraviti, na vrijednosti koje su stvarale današnju državu, ali i na opasnost ponavljanja istih grešaka. Unatoč godinama, i dalje...
Hrvatska |
Tuđman nije branio Hrvatsku od ustaštva |
Hrvatska ljevica poziva se na Franju Tuđmana kao saveznika u obrani od HOS-a i probuđenog ustaštva. Ipak, zaboravljaju da je upravo Tuđman otvorio vrata buđenju ustaštva i ukinuo HOS kad ga je počeo ugrožavati. Hrvatska ljevica zaštitu od HOS-ovaca, ustaštva, probuđenog desničarskog radikalizma počela je tražiti u - Franji Tuđmanu. »Ispada da kao SDP-ovac moram braniti od HDZ-ovaca njihovog osnivača i našeg prvog predsjednika, ali u ovom slučaju to mi nije problem«, poručio je potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić jutros na N1...
Hrvatska |
Zlonamjerne brojke |
Naš ministar obrane Ivan Anušić ovog je tjedna čak dvaput izazvao itekakvu pažnju javnosti... Najprije je u utorak, u razgovoru za televiziju RTL, priznao da je na »domoljubnom« koncertu na Hipodromu na pjevačev ustaški poklič »Za dom!« odgovorio ustaškim odzivom »Spremni!« - kao prvi i zasad jedini član Vlade koji je javno priznao da je prekršio Ustav Republike Hrvatske – a potom je dan kasnije u razgovoru za Media Servis poručio da su komunisti u 45 godina svoje vladavine pobili više od 500.000 Hrvata. Konkretno, ministar je ustvrdio da smo »crvenu...
Split |
Ambasador antifašističke borbe |
Da živimo u društvu sa zdravim odnos prema prošlosti, pojava ove knjige bila bi prije svega očekivana. Knjiga bi bila promovirana na sva zvona, kao. To se nažalost nije dogodilo Doc Holliday, junak popularnog vesterna iz doba kad su rotoromani s kioska bili sinonim za ljeto, imao je nezaboravan slogan: »Došao je tiho i ušao u legendu«. Baš bi taj slogan trebalo primijeniti na knjigu Ratni Hajduk autora Jurice Gizdića, Hajdukova službenog kroničara Povod je osamdeseta godišnjica Hajdukova odlaska na Vis, odnosno u partizane, doba kad je...
Svijet |
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu |
Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane...
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
Split |
Američki redatelj snimio je film o Splitu i Hrvatskoj kakav nitko nikad nije: Tjera nam crvenilo na lice... |
Ta dokumentarna snimka toliko je često prikazivana da je u Hrvatskoj gotovo opće mjesto. Prikazuje stadion Poljud prve nedjelje u svibnju godine 1980. Negdje sredinom prvog poluvremena utakmice između Hajduka i Crvene zvezde službena osoba ulazi u teren i javlja igračima vijest da je umro Josip Broz Tito. Potom slijede prizori koje kamera bilježi, a današnjem se hrvatskom gledatelju čini kao da potječu iz drugog svemira. Igrači obje momčadi plaču, na stadionu masa cvili, a...
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Hrvatska |
Kameni cvijet, UNESCO i mutava Vlada |
Stručnjaci IHRA-e, kojom predsjeda Hrvatska, posjetili su Jasenovac i službeno preporučili Vladi da mapira sve logore NDH, da krene u iskopavanja u Jasenovcu i na Velebitu te da spomenik Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića predloži za Listu svjetske baštine. Plenkovićeva Vlada nema nikakvu reakciju. Kad god čovjek pomisli da je užasna zločinačka stvarnost NDH konačno postala općeprihvaćena u javnosti i u državnoj politici, jer i sama Vlada na tome nominalno inzistira pri obilježavanju godišnjice proboja posljednjih logoraša iz Jasenovca,...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Europa |
Kome smeta Tito? |
Odvratno je sladostrašće kojim su desničarski portali popratili odluku odbora za kulturu Senata Republike Italije koji je pokrenuo postupak za oduzimanje časti Vitez Velikog Križa bivšem jugoslavenskom predsjedniku i maršalu Josipu Brozu Titu. U dlaku istom retorikom, koju koristi jedan od ključnih predlagača za donošenje ovakve odluke, poznati neofašist i senator iz vladajuće stranke Braća Italije Roberto Menia, pišu kako je sramota da je jedan od najvećih svjetskih zlotvora uopće dobio takvo priznanje. Dirljiva je ta simbioza talijanskih (neo)fašista i...
Split |
Ni spomena na partizansku »Slobodnu Dalmaciju« |
Tisuću devetsto četrdeset i treća godina za najveći dio Europe je legendarna godina ključnih pobjeda u Drugom svjetskom ratu. Stoga su se zaredale 80-godišnjice mnogih važnih bitaka, događaja i zbivanja u Europi i u nas. U komemoriranju dominira podsjećanje na antifašistički pokret i borba za mir i demokraciju u ujedinjenoj Europi kojoj je, u sadašnjem neizvjesnom političkom, društvenom i ekonomskom trenutku, potrebna dodatna slobodarska energija i nadahnuće u borbi protiv represije. Naše 80-godišnjice posvećene su prvenstveno...
Hrvatska |
VeDRA VJERNA U OBRANI ANTIFAŠISTIČKIH VRIJEDNOSTI |
Nakon naše objave na FB stranici VeDRA-e o zabrani pozdrava »Za dom spremni« dobili smo pozive iz više različitih medija s upitom i usputnim čuđenjem »Da li znamo da smo jedina braniteljska udruga koja podržava zakonski prijedlog kojim se sankcionira pozdrav ZDS?«. Pa i mi se pitamo »da li se mi onda zalažemo za ispravnu stvar ili ne?«, kada navodno sve druge udruge misle drugačije. Mi smo duboko uvjereni da se zalažemo za ispravnu stvar i tu u prvom redu kao humanisti i legalisti koji poštujemo ustavne vrijednosti, Saborsku...
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Hrvatska |
Daliću, Lovrene: ustaštvo je direktna negacija hrvatstva |
Za nogomet se kaže da je »najvažnija sporedna stvar na svijetu«, i u tome ne vidim nikakav problem, s time bih se mogao, posebno u trenucima slabe volje, čak i složiti. Ono što je sporedno, sporedno je, neovisno o stupnju na kojem se ta sporednost nalazi. Svjetsko prvenstvo u Katru je, što se tiče Hrvatske, zadovoljilo oba uvjeta: bilo je važno, ako mnoge od nas pitate, bilo je najvažnije, ali je, također, bilo i sporedno. Osvajanjem medalje promovirana je Hrvatska, odnosno, nogomet je imao instrumentalnu ulogu, bio je u...
Europa |
Talijanska braćo, Giorgia Meloni i avet ur-fašizma |
Pobjeda Giorgije Meloni, liderice talijanske stranke »Talijanska braćo« (u vokativu, jer je ta stranka uzela za svoje ime prvi stih talijanske himne: »Talijanska braćo, Italija se budi…«), otvorila je pitanje pojave neofašizma, postfašizma ili jednostavno – fašizma – u vladi demokratske Italije, zemlje koja je živjela dvadeset godina pod fašističkom vlašću. I koja se oslobodila fašističke vlasti prvo u unutarnjem puču protiv Mussolinija, zatim u partizanskoj borbi protiv fašista i nacista, i na kraju odbacivanjem...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
Dalmacija |
Epopeja otoka heroja |
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Split |
Dvojbe koje to nisu |
Osnovni motiv i potreba kompleksne rasprave o značenju formiranja Prve narodne vlade u Splitu u travnju 1945. je činjenica da ni više od 30 godina od utemeljenja Republike Hrvatske kao suverene države, značenje ovoga događaja nije cjelovito povijesno i objektivno vrednovano, što ostavlja otvoren prostor za vrlo različite interpretacije. Umjesto znanstveno utemeljenih analiza i argumentiranih prikaza, prevladavaju paušalne ocjene, pune ideoloških predrasuda i stereotipa. U to se uz malo napora možemo lako uvjeriti. Pregledom niza različitih povijesnih,...
Hrvatska |
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše |
Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...
Split |
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja! |
Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...
Split |
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno. |
Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...
Europa |
Zašto Italija šuti dok notorni ekstremisti u Nettunu prisvajaju Istru, Rijeku i Dalmaciju? |
U Nettunu, općinskom središtu na obali Tirenskog mora, na teritoriju Metropolitanskoga glavnoga grada Rima, ovih je dana svečano inauguriran spomen žrtvenik posvećen »mučenicima fojbi«, dakle Talijanima koje su Jugoslaveni likvidirali 1943-1945 i bacili u kraške jame, »fojbe«, ili strijeljane, ili žive, neke prethodno silovane. Dvije činjenice moraju biti jasne. Prvo, nijedan zločinac ne smije biti kažnjen bez suda, bez odvjetničke pomoći, bez prava na priziv. Ako se ti uvjeti...
Hrvatska |
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE |
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Hrvatska |
Dan kad je počeo ustaški bal smrti |
Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...
Hrvatska |
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika |
I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...
Hrvatska |
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti |
Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...
Hrvatska |
Kuna – jedini legalni podsjetnik na NDH |
Zagovornici pokliča »za dom spremni« uvijek će spremno pokušavati dokazati da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, poneki će se pozivati i na poznavanje opera. Slično je i s povijesnim grbom s prvim bijelim poljem – njega možete vidjeti i na krovu crkve Svetog Marka između zgrada Vlade i Sabora. S druge strane, protivnici poistovjećivanja Republike Hrvatske s NDH traže zabranu i jednoga i drugoga, što je stav i udruge VeDRA. No, što ćemo s onim nacionalnim simbolom koji svoje korijene nema ni u čemu drugom nego u ustaškom režimu,...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...
Dalmacija |
DALMACIJA U DOMOVINSKOM RATU |
Nakon višestranačkih izbora i uspostave demokratski izabrane vlasti u Republici Hrvatskoj, u Dalmaciji je u kolovozu 1990. godine na prostoru Knina, Benkovca i Obrovca tzv. balvan revolucijom počela oružana pobuna dijela hrvatskih Srba, potaknuta hegemonističkom politikom Beograda i Slobodana Miloševića. Tako je stari hrvatski kraljevski grad Knin nasilno postao »glavnim gradom« tzv. SAO Krajine, s većinskim srpskim stanovništvom. Težeći uspostavi etnički čistog prostora i stjecanja što povoljnijega vojno-taktičkog položaja i potrebitih...