RAZGOVOR U STUDIJU TV N1: SOCIOLOG DRAGAN BAGIĆ KOMENTIRA POLARIZACIJU HRVATSKOG DRUŠTVA
Antifašizam na udaru desnice
Već dvije godine, a možda i dulje, imamo svjesnu planiranu strategiju delegitimacije antifašizma u hrvatskom društvenom i političkom prostoru koja je inicirana iz krajnje desnice i koju HDZ postupno u zadnje vrijeme internalizira
Piše: N1 TV
26. siječnja 2026.
foto: N1 (screenshot)
KREŠIĆ: Andrej Plenković kaže da nije za zabrane. Biste li rekli da se on silno trudi braniti antifašizam kao vrijednost upisanu u hrvatski Ustav?
BAGIĆ: Pitanje o zabrani Dokumente, SNV-a i CMS-a, postavio je u Saboru gospodin Troskot iz Mosta pozivajući se na Antifa organizaciju koju je Trump zabranio, To zavređuje doista vrlo ozbiljnu analizu. Treba uočiti da je već na drugom aktualcu zaredom zastupnici Mosta postavljaju slična pitanja i pozivaju izvršnu vlast na zabranu nekih političkih ili nevladinih organizacija s lijevog spektra. Naime, treba se sjetiti da je i gospodin Marin Miletić u studenom, također na aktualcu, postavio slično pitanje nudeći Plenkoviću svojevrsnu koaliciju ako će se zabranjivati neke lijeve, čak lijeve političke stranke. Kod Troskota vidimo da se to širi i na neke organizacije. Radi se o Mostovoj kampanji protiv lijevih i liberalnih nevladinih pa i političkih organizacija pri čemu je SNV tu specifičan, ali o tome kasnije. Tim pitanjima na zadnja dva aktualna sata Most se pozicionirao kao najradikalnija desna stranka, što zavređuje vrlo ozbiljne reakcije jer se radi o sustavnoj kampanji i napadu na pluralizam, jednu od temeljnih odredbi Ustava. Dakle, Most vrlo jasno vodi kampanju protiv pluralizma u hrvatskom društvu i na političkoj sceni, što je do sada jedna od najradikalnijih političkih akcija neke parlamentarne političke stranke. Most se pozicionirao radikalnije od DP-a koji je tražio da se ne financira ili smanji financiranje Novosti što, samo po sebi, nije ništa posebno skandalozno ili protuustavno i o tome se, unutar okvira političkog pluralizma, može raspravljati. Most je, međutim, izašao izvan tog okvira i to je, samo po sebi, fenomen koji, po mom sudu, nije uopće dovoljno percipiran i nemamo o tome ozbiljne rasprave i reakcije.
S druge strane, Plenkovićeva reakcija na oba pitanja zavređuje ozbiljnu analizu i interpretaciju. Način kako je reagirao skandalozniji je od svega što su on i HDZ radili u pogledu Thompsonovih koncerata, a što je naišlo na velike kritike. On je na oba pitanja reagirao kao, eto, simpatična. Pritom zadnji odgovor posebno zavređuje da ga proanaliziramo. Plenković kaže, a znate, zabraniti ne bi bilo strateški mudro, nanijelo bi nam neki loš imidž u Europi ili ne znam gdje, pa bi se morali braniti. Bila bi to akcija koja ima reakciju, ovi politički rasli, što bi nama kao HDZ-u, kao desnom centru, bio problem. Plenković, dakle, nije reagirao principijelno, nije branio pluralizam i ustavni poredak, već je to odbacio iz posve dnevnopolitičkih taktičkih razloga. Ta vrsta reakcije je, po mom shvaćanju, skandaloznija od bilo čega što je HDZ radio u pogledu Thompsona gdje su Plenkovićeve poruke bile prilično korektne i jasne i mogu se braniti. Reakcije na ova dva pitanja Mosta, po mom dubokom uvjerenju najradikalniji su znak zaokreta u politici HDZ-a. HDZ sve više koketira s radikalnom desnicom i šalje im migove kako su, zapravo, te njihove prilično radikalne inicijative nešto s čim se možemo igrati, i to je problematično.
Mostovske trumpističke manipulacije
KREŠIĆ: Biste li rekli da se Andrej Plenković kod ovog konkretnog pitanja na saborskom aktualnom satu ponio državnički?
BAGIĆ: Apsolutno ne. Upravo suprotno. Reagirao je na taktičkoj dnevno-političkoj razini. Takvu inicijativu nije smjestio na pravo mjesto iz perspektive temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske, a to je društveni politički pluralizam.
U čemu se krije manipulativnost pitanja gospodina Troskota kao i drugih iz Mosta. Zadnjih godinu dana njihovo političko djelovanje je više manje kopiranje onoga što se događa u SAD-u, trampističkih i nekakvih Maga poruka. Troskot manipulira pojmovima kad kaže da je Trump zabranio Antifa. Što je Antifa? To nije antifašistički pokret u SAD već jedna konkretna organizacija koja je sudjelovala u nekim relativno radikalnijim političkim prosvjedima na kojima je bilo nekog nasilja. Pojam antifa u tom narativu Mosta ali i nekih drugih krajnje desnih političkih aktera izjednačuje se s onim što mi nazivamo antifašizmom, širokim spletom vrijednosti i pozitivnog naslijeđa iz Drugog svjetskog rata. Ta američka Antifa možda jest problematična iz te perspektive. Hrvatski antifašizam nema veze s tim, tako da se tu radi o jednoj manipulaciji pojmovima, gdje se ta organizacija Antifa izjednačava s antifašističkim vrijednostima i identitetima u Hrvatskoj i u cijeloj Evropi. Antifašizam nije neka specifičnost Hrvatske, to je puno šira europska priča. Ovdje se hrvatska antifašistička tradicija izjednačuje s tom nekom marginalnom, možda i radikalnom američkom organizacijom. I sad taj argument Troskot prenosi, kaže da treba zabraniti sve organizacije koje su sudjelovale u organizaciji marša protiv fašizma!
KREŠIĆ: Cijelo ljeto imali smo zabranitelje, koncerte i drugo, i onda je u jednom trenutku došao prosvjed gdje se mahalo nekim zastavama koje je netko tumačio kao jugoslavenske, odnosno hrvatske zastave za vrijeme Jugoslavije, a jedna iz nekog japanskog crtića bila je protumačena kao četnička. Andro Krstulović Opara govorio je o gnjidama jugoslavenskim a Andrej Plenković reagirao stostruko intenzivnije. Sve što se dogodilo u Hrvatskoj i u bivšoj Jugoslaviji tijekom i nakon Drugog svjetskog rata jest komplicirano povijesno i vrijednosno. Čini se, međutim, da od svega toga, što se tiče aktualne vladajuće političke elite, daleko najviše na udaru antifašizam.
BAGIĆ: To je zapravo dio šireg procesa. Moja je hipoteza da već dvije godine, a možda i dulje, imamo svjesnu planiranu strategiju delegitimacije antifašizma u hrvatskom društvenom i političkom prostoru koja je inicirana iz krajnje desnice i koju HDZ postupno u zadnje vrijeme internalizira. Što je smisao delegitimacije antifašizma? Po meni, to je osmišleni strateški projekt kojem je cilj oduzeti lijevo liberalnom dijelu hrvatskog društva jednog od rijetkih simboličkih kapitala. Lijevo liberalni spektar u hrvatskom društvu ima malo simboličkog kapitala, uglavnom svojom krivicom, jer nije radio na proizvodnji simbola ideja i vrijednosti. Ja bih rekao da ima dva simbolička kapitala koja su mu pala u krilo. Jedno je antifašizam a drugo demokratizacija i demokracija. Oba simbolička kapitala kojeg baštini lijevoliberalni dio društva, političkog spektra i civilnog društva zadnjih je godina pod snažnim napadom sa krajnje desnice koja, po mom sudu, strateški nastoji na taj način potpuno simbolički ispraznit temelje na kojima ta strana spektra može djelovati. Tu je antifašizam lakša meta pa je primarno fokus na njemu. Lakša je meta zbog svega ovoga što ste vi rekli u pitanju – zbog objektivne kompliciranosti. Ne može se osporit da su ti isti antifašisti koji su se borili protiv fašista ujedno bili i komunisti pa su uveli autoritarni režim, provodili određene zločine, kasnije tijekom Jugoslavije imali političke progone. Zato je antifašizam laka meta jer je tu teško stvari razmrsiti i međusobno povezati. Tvrdim da je to jedna strateška osmišljena kampanja da se oslabi lijevi dio spektra kako bi danas sutra imali koncentraciju političke moći na desnom dijelu spektra koji bi onda iskoristio tu političku moć za preuređenje ustavnog ali i šireg društvenog poretka, vrijednosnog, identitetskog i td. U toj strategiji, naravno, prvo morate delegitimirati antifašizam i tako uzeti lijevom dijelu društva bilo kakav kapital na kojem može graditi svoje djelovanje i neku pozitivnu legitimaciju.
Što je smisao delegitimacije antifašizma? Po meni, to je osmišleni strateški projekt kojem je cilj oduzeti lijevoliberalnom dijelu hrvatskog društva jednog od rijetkih simboličkih kapitala. Lijevo liberalni spektar u hrvatskom društvu ima malo simboličkog kapitala, uglavnom svojom krivicom, jer nije radio na proizvodnji simbola ideja i vrijednosti.
Promjena hrvatskog ustavnog identiteta
Drugi cilj je odmaknuti HDZ od Tuđmanovog nasljeđa, pomirbe i antifašizma. To je nešto na čemu se zadnjih godinu dana intenzivno radi. Imate neke zanimljive aktere na desnom spektru, recimo gospodina Jonjića, koji je desni intelektualac pa te stvari zna raditi. On vrlo sustavno reinterpretira Tuđmanov odnos prema antifašizmu i NDH nastojeći plasirati tezu da je Tuđman tijekom svog disidentskog perioda shvatio što se događalo u Drugom svjetskom ratu i da je njegovo stajanje na stranu partizana bilo krivo, a da je NDH manje negativna nego što se dominantno misli. Ako se prati gospodina Jonića, odnosno njegove objave na društvenim mrežama, on to vrlo plastično razlaže i pokušava graditi argumentaciju čija je svrha zapravo promijenit interpretaciju i politiku HDZ-a prema tim stvarima kako bi se HDZ dovuklo iz desnog centra u krajnju desnicu, jer je akterima s te krajnje desnice jasno da bez HDZ-a ne mogu provesti rekonstrukciju ustavnog političkog i društvenog identiteta Hrvatske što je njihov cilj. HDZ je uvijek bio istovremeno i najliberalnija i najradikalnija desna stranka jer je obuhvaćala jako širok spektar hrvatskog društva koji se uklapa u taj desni kalup.
KREŠIĆ: Nije nikakvo iznenađenje da će uvijek biti u HDZ-u dijelova i članstva koji će se a priori s svim ovim slagati s povijesnim interpretacija i reinterpretacijama gospodina Jonića, no iznenađuje li da na to de facto, implicitno ili eksplicitno, pristaje Andrej Plenković, što vidimo iz zadnjeg aktualca?
BAGIĆ: Ja bih rekao da to iznenađuje jer mi je u ovom trenutku teško objasniti tu promjenu. Mogu ponuditi nekoliko mogućih objašnjenja. Prvo, da on vidi da je to jedan val, sila kojoj se ne možete suprotstaviti jer će vas pregaziti, pa je treba pratiti, usporavati i kočiti, zaustavljati, s nadom da će se moći staviti potpuno pod kontrolu. To je meni najvjerojatnija logika kojom se vodi gospodin Plenković u ovom postupanju. Problem je s tom logikom i strategijom da je ona izrazito rizična. Mi ne znamo da li će ta strategija – nakačiti se, pa kočiti, pa preuzeti i vratiti natrag – biti uspješna ili će, obrnuto, ova sila biti jača i odvući te zajedno s njom. Moj je dojam, to sam više puta u javnosti tumačio, da se to može gledati kao neka racionalna ali izrazito rizična strategija, koja može završiti posve drugačije od onog što bi možda gospodin Plenković očekivao. To je za mene neko najlogičnije objašnjenje što se tu događa i koja je pozadinska logika djelovanja. Drugo moguće objašnjenje je naprosto da je ovaj val unutar HDZ-a toliko jak, a ima indicija i za to, da je Plenković potpuno izgubio kontrolu, pa sad pokušava sebe repozicionirati da bi se zadržao na poziciji. To su dva moguća objašnjenja za taj zaokret i takvo ponašanje.
Proizvodnja polarizacije
KREŠIĆ: Prošla godina bila je godina snažnije radikalizacije hrvatskog društva. Je li se sukob u hrvatskom društvu ulaskom u novu godinu počeo smirivati?
BAGIĆ: Mislim da imamo uspon polarizacije. Nešto slično bilo je od 2013. do 2015. Što se tiče razine te polarizacije, to nikad nije povratak, to je uvijek neka nova dinamika. Prošle godine ta je polarizacija doista doživjela nove vrhunce spajajući spontana događanja. Thompson je, hvala bogu, riješio neke obiteljske probleme i mogao se vratiti karijeri. Imao je seriju koncerata što je dovelo do spontane mobilizacije. Paralelno, imate neke grupacije na desnom dijelu spektra koje strateški upravljaju procesima polarizacije. Dakle, polarizaciju ne treba tumačiti kao neki spontani amorfni proces koji se događa sam po sebi, ona je uvijek proizvedena konkretnim političkim djelovanjem za što na desnom spektru sada imate iz SAD-a gotove recepte kako proizvoditi tu polarizaciju s logikom da je onaj koji vodi proces polarizacije u prednosti pred onim koji slijedi. Jer, onaj koji vodi proces polarizacije strateški udara dinamiku, tempo, i postavlja teme na kojima ćemo se dijeliti i bira teme koje će njemu ići više u korist nego drugoj strani. Ali, i druga strana se mobilizira. Logika je da će onaj tko vodi polarizaciju imati više koristi u tom procesu od one druge strane koja naprosto slijedi i reagira. Kroz tu proizvedenu polarizaciju mobilizira se i druga strana ali se naša strana mobilizira više. U konačnici, u nekom političkom prebrojavanju na nekim izborima ili nekom referendumu, mi naprosto imamo svoju stranu više mobiliziranu. Ona čak ne mora biti apsolutna većina u nekom društvu ali ako je više mobilizirana, ona će u većem broju izaći na izbore i bit će dosljednija u tom glasanju pa će doći do poželjnih političkih posljedica koje, po mom sudu, vode značajnoj rekonstrukciji ustavnog identiteta i uopće društveno političkog identiteta Hrvatske.
KREŠIĆ: Liberalne stranke u nas svedene su na minimum, a jedan dio njih potpuno je marginaliziran. Gdje su u svemu ovome liberalne stranke?
BAGIĆ: Analizirao sam zašto je u ovom kontekstu važna rasprava o liberalnim opcijama. Zato što bi one trebale biti kamen temeljac čuvanja liberalno demokratskog političkog poretka u kontekstu te polarizacije koja je rastuća i proizvedena da bi bila sve veća kako bi se društvo rascijepilo i radikaliziralo politike. Jedan dio aktera želi rekonstruirati liberalno demokratski i pluralistički karakter hrvatskog društva i političke zajednice. U tom kontekstu su liberalne stranke posebno važne jer bi one trebale biti prvi čuvari ustavnosti liberalnog poretka i pluralizma. Na ljevici uvijek možda imate kod nekih malo sentimenata prema nekom drugom tipu autoritarnosti, makar je kod nas ljevica, lijevi centar, pozicioniran kao zaštitnik demokracije i ustavnosti.
Povijesno i čisto ideološki gledano, pravi čuvari liberalne demokracije bi trebale biti liberalne stranke. Problem je što ih u Hrvatskoj nemamo ili su vrlo marginalne. HNS i HSLS su dio vladajuće koalicije i izrazito su suzdržani u svemu ovome, jer se očito boje da ih Plenković ne izbaci i odreže novčane tokove zahvaljujući kojima oni mogu graditi svoje gradove i lokalne sredine.
Razdvajanja i raslojavanja
S druge strane imate centrističke stranke koje se valjda žele pozicionirati kao stranke liberalne opcije ali su zapravo potpuno slijepljene za lijevi centar. Tu mislim na Glas, na Centar, na gospođu Orešković… Dakle, ne možete ih razlikovati od pojedinih zastupnica i zastupnika SDP-a. Vrlo su aktivni i štite ključne elemente ustavnog liberalno demokratskog poretka Republike Hrvatske i ne razlikujete ih od pojedinih malo glasnijih zastupnika SDP-a ili Možemo.
Treća skupina su male strančice, više javni aktivisti, koji su artikulirali jednu novu vrstu liberalizma koji nije Gotovčev ili europski liberalizam nego čista kopija američkih trendova, blizu su neokonzervativnih tendencija u SAD-u. Ti novi liberali glavni su saveznici radikalnim skupinama koje bi htjele redizajnirat ustavni poredak u Republici Hrvatskoj. Problem je u tome što nema liberalnih opcija koje bi mogle pomoći u smanjenju polarizacije i zaštiti ustavnog poretka i liberalno demokratskog karaktera naše političke zajednice.
KREŠIĆ: Plenković tvrdi da zahvaljujući vladinim mjerama u kriznim godinama i epizodama covida, energetske krize itd., nije došlo do pucanja socijalnog tkiva. Možda nije došlo kada su u pitanju neke egzistencijalne teme, ali je očito došlo kada su u pitanju ideološke teme i velika razdvajanja i raslojavanja u hrvatskom društvu. Što, osim sportskih rezultata, još uvijek ujedinjuje hrvatsko društvo?
BAGIĆ: Postoji puno slojeva koji ujedinjuju ljude, samo su oni gurnuti na marginu javnih rasprava. Bez obzira na izrazito rastuću polarizaciju, kod velike većine stanovništva postoji konsenzus oko nekih temeljnih karakteristika koje naša politička zajednica treba imati. Postoji i temeljni konsenzus oko lojalnosti Hrvatskoj kao političkom entitetu.
Zanimljivo je da desnica želi imputirati ljevici, nazivajući ih komunjarama i sl., nelojalnost političkoj zajednici, što je potpuno neuvjerljivo. Ne vidim u Hrvatskoj bilo kakvog značajnijeg političkog aktera na lijevom spektru koji bi uopće to propitivao, koji bi aktivno obnavljao Jugoslaviju ili bilo što slično. Ulovili su se na jedan transparent koji je potpuno besmislen u političkom smislu, o balkanskoj zajednici bez granica, što je jedna potpuno prazna i besmislena politička ideja. Pitanje je tko je donio taj transparent i s kojim motivima, jer je zapravo iskorišten u najvećoj mjeri za napad na antifašistički prosvjed. Mi u velikoj većini imamo konsenzus o tim pitanjima samo što se taj konsenzus želi napasti kroz strategije svjesne polarizacije.
HDZ i crkva pod napadom
KREŠIĆ: Kakvu ulogu u svemu tome igra trenutno Katolička crkva u Hrvatskoj?
BAGIĆ: U posljednje vrijeme unutar Katoličke crkve događa se podjela na one koji se žele malo ugrijat na vatrici polarizacije, i one koji shvaćaju da se događaju neki štetni procesi za koje se iskorištava katolički nauk pa crkva mora branit sebe. Dakle, moja je teza da su crkva i HDZ trenutno dvije najugroženije institucije u Hrvatskoj jer se nalaze pod napadom iz desne konzervativne perspektive, gdje ti akteri koji vode polarizaciju, žele ovladat HDZ-om i Katoličkom crkvom i instrumentalizirati ih za svoje ciljeve. HDZ i crkva su najugroženije institucije jer su primarne mete tih procesa. Oni su i pod kritikom i lijevoliberalnog dijela društva, odakle im se prigovara da koketiraju s tim procesom. I HDZ i crkva po mom sudu moraju hitno započeti s ozbiljnim internim promišljanjima i raditi na vlastitoj samosvijesti kako ne bi bili instrumentalizirani od nekih vanjskih aktera koje, realno, ne zanima ni HDZ i njegovo naslijeđe, niti kršćanstvo i evanđelje. Njih zanima samo institucionalna moć te dvije organizacije kako bi ih mogli instrumentalizirati radi preuređenja hrvatske političke zajednice. Pitanje je samo jesu li u HDZ-u i crkvi svjesni toga. Ima onih koji su svjesni, samo je pitanje unutarnje institucionalne snage da se takav razgovor provede.
Zanimljivo je i pitanje uloge Vatikana u tom procesu. Ja sam siguran da nuncijatura prati što se događa s obzirom na neka stajališta novog pape koji je, za razliku od starog, obzirom da je Amerikanac, puno svjesniji upotrebe ili zloupotrebe kršćanstva u političkom marketingu u svrhu političke polarizacije i pretvaranja kršćanstva u političku ideologiju.
Sudeći po nekim javnim istupima novog pape, on će nastojati poslati poruku, prije svega unutar crkve, da se osvijesti koliko je to štetno za Katoličku crkvu. Pitanje je kako će se taj unutrašnji proces između Vatikana, odnosno nunicijature, i naših biskupa odvijati i koja će tu biti dinamika. To, naravno, nikad nećemo saznati. Zato treba vidjeti znakove i pratiti što se događa.
Vezani članci
Hrvatska |
Dabro je banalan, problem je što na sahrane vojske Ante Pavelića dolaze biskupi i visoki državni dužnosnici |
Ranko Britvić, hrvatski branitelj i predsjednik udruge Veterani Domovinskog rata i antifašisti (VeDrA), smatra da podjele i atmosfera straha ugrožavaju ustavne temelje Republike Hrvatske. Pojašnjava zašto u Vukovaru baca vijence u Dunav ubijenim Srbima, kako je nastao čuveni video »Srbija do Grenlanda« sa srbijanskom veleposlanicom, komentira današnji odnos prema antifašizmu i Drugom svjetskom ratu, pozdravu ZDS, ulozi braniteljskih udruga, Thompsonu i druge aktualne...
Rijeka |
Moramo reći 'ne' pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine |
Riječki nadbiskup Mate Uzinić istaknuo je na završnom događaju jučerašnje komemoracije Dana sjećanja na žrtve Holokausta u Rijeci da se mora reći »ne« pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine i u kojima postoje znakovi da bi se moglo dogoditi njihovo ponavljanje u bilo kojem obliku, izvijestila je Riječka nadbiskupija. Uzinić je ustvrdio da svako prisjećanje na Holokaust u nama treba izazivati i tugu i stid, dodavši da je to »i naša moralna obaveza pred sadašnjim i budućim generacijama kako se...
Hrvatska |
Thompson mi nalikuje prethodnici europskog fašizma |
»Jučerašnji svijet» Stefana Zweiga prvi sam put čitao u Berlinu prije nevjerojatnih trideset šest ljeta, dakle u godini Zida. Nisam tad brinuo emigrantske brige. Također, imao sam jak pasoš. Stjecao sam prijatelje u Njemačkoj. Nisam bio posve nepoznat azilant. U Berlinu, nasred Prospekta kneževa izbornikâ (Ku’damm) kočio se grafit koji je zvučao tako berlinski. On je u osnovi bio djelo desnog bjesnila. Poruka bila je jednostavna i svugdje je ista: »Stranci napolje!« Tad se kod nas još nije čulo nešto slično, ono je tek...
Hrvatska |
Nismo u stanju izgraditi zdravo demokratsko društvo |
Gost naše Nine Kljenak u Novom danu bio je Marko Vučetić, filozof, povjesničar i teolog s Filozofskog fakulteta u Zadru. Razgovarali su, između ostaloga, o koncertu Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu i porukama poslanima tijekom njega. »To su poruke bez značenja, ali one okupljaju plemensko društvo. Nama je Domovinski rat, to treba reći jasno i glasno, postao alibi za sve neuspjehe koje smo doživjeli nakon rata«, kaže Marko Vučetić, komentirajući govor Marka Perkovića Thompsona tijekom koncerta u Zagrebu. Vučetić smatra...
Hrvatska |
Zašto HDZ-ovcima smeta inicijativa 'Ujedinjeni protiv fašizma'? |
Jesu li u HDZ-u kolektivno konzumirali halucinogenu buniku? Nakon što sam u nedjelju bio na Antifašističkom maršu u Zadru, a potom čitao komentare HDZ-ovaca o skupovima koje je inicijativa »Ujedinjeni protiv fašizma« organizirala u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli, nisam se mogao dovoljno načuditi: o čemu ti ljudi iz HDZ-a trabunjaju? U građanima koji su došli na te skupove kako bi prosvjedovali protiv ekstremne desnice koja preko maskiranih huligana nasilno prekida srpske kulturne priredbe - i koja puzajućom...
Hrvatska |
Tugovanje za izdajnicima |
Jučer sam prošao Staljingradskom ulicom. Nije to neka duga ulica u Toulouseu, ali nije ni sasvim kratka. U centru, nedaleko od željezničkog kolodvora, u imenu čuva uspomenu na slavnu ratnu pobjedu Crvene armije nad snagama njemačkog Wermachta na početku 1943. Hodajući četiri stotine koraka preko Rue de Stalingrad, mogao sam zamisliti kakav je to bio veliki događaj za stanovnike ovog grada. U novinama nije pisalo o njemu, ali opet su svi znali. Krišom su slušajući Radio Londres, stanicu koja je na francuskom emitirala iz Velike Britanije, doznali da se...
Hrvatska |
Ujedinjeni protiv fašizma |
Prijateljice i prijatelji, Danas smo ovdje zato što želimo bolju Hrvatsku, zato što se ne želimo sramiti svoje zemlje, zato što ne želimo da potone u barbarstvo i fašizam. Ovdje smo danas da mijenjamo budućnost Hrvatske, jer prošlost je nemoguće promijeniti, koliko god to nekima nije jasno. A u toj prošlosti upravo su antifašisti ispisali najslavnija poglavlja. Odbijamo biti taoci onih kojima odgovara da rat nikada ne završi. Danas, trideset godina nakon rata mi smo taoci stvarnih mrzitelja Hrvatske: ratnih profitera, propovjednika mržnje,...
Vukovar |
Mirotvorstvo je ustavna kategorija |
Postoji li bilo kakva zakonska osnova da se nekog sprječava da baci vijence u Dunav? Naravno da ne. Radi se o aktu pijeteta prema žrtvama. U svakom ratu imamo žrtve s obadvije strane, pogibaju nevini i čine se zločini sa svih strana. To je na žalost realnost. Pijetetom prema žrtvama ne dovodi se u pitanje i dignitet Domovinskog rata. To je prilično jasno svima. Domovinski rat je ustavna kategorija, bio je pravedan i obrambeni. Time što se komemoriraju žrtve s druge strane pruža se ruka pomirenja, a mirotvorstvo je jedna od ustavnih kategorija....
Vukovar |
Hrvatska se i dalje ne ponaša pobjednički |
Hrvatska se i dalje ne ponaša pobjednički. Sve je svedeno na jednu vrstu zapovjednog pijeteta. Predsjednik Sabora u Vukovaru kaže da nema relativiziranja Vukovara. Čim kažete da nešto ne dopušta relativiziranje, vi ste na području totalitarnog sindroma: imam ja svoj pijetet i ne dopuštam tuđi pijetet! To da bi ljudi iz VeDRA-e mogli imati pijetet za neke druge ljude, oni koji su većinski u gradu Vukovaru na čelu s gradonačelnikom, Ćipom itd. smatraju zabranjenim. Zašto bi me trebalo smetati što neki drugi svoje žrtve, ma koje bile,...
Rijeka |
Crni napadaju. Je li to hrvatsko buđenje? |
Riječki nadbiskup Mate Uzinić komentirao je jučer na koncertu »Rijeka se budi«, u povodu 100. obljetnice Riječke biskupije i 50 godina života najnagrađivanijeg riječkog glazbenika suvremene kršćanske glazbe Andreja Grozdanova, incident u kojem je skupina maloljetnika imala na meti karatiste iz Srbije, piše Informativna katolička agencija (IKA). »Rijeka se budi. Što bi to bilo buđenje Rijeke? Je li buđenje Rijeke to što se desetak mladića obuklo u crno i želi napasti drugoga? Je li to buđenje koje želimo? Je li buđenje našeg...
Hrvatska |
Upad crne gamadi |
U posljednjih dvadesetak godina moji odnosi s piscem Juricom Pavičićem vrlo su hladni, uz epizode međusobnog przničenja. To je nešto na što obojica, vjerujem, imamo pravo, i ja odavno nemam potrebe ni razloga objašnjavati prirodu i razloge ove, ako pretjerano nije reći, nesnošljivosti. Ili barem svoju polovinu razloga. Ali naravno da je Jurica Pavičić pisac i javna osoba iz onog dijela društva i svijeta s kojim i sam živim. Pa se tako s njim nađem i u istim potjernicama, koje ispisuje jedna neobična figura: čovjek koji noću, kao aktualni sekretar još uvijek...
Istra |
Radi se o svjesnom povlađivanju fašizaciji |
U Pazinu je 12. rujna, obilježena 82. obljetnica Pazinskih odluka, kojima je Istra vraćena pod okrilje matice, čime su utvrđene i osigurane današnje granice Republike Hrvatske. A na proslavi je pazinska gradonačelnica Suzana Jašić (Možemo – politička platforma) pokazala na koji se način treba govoriti o nekadašnjem, današnjem i budućem fašizmu. p.citat { font-style: italic; padding-left: 1rem; } Dragi gosti i gošće, dragi učenici i učenice, čast mi je što smo danas zajedno u Pazinu, u gradu tisućljetne...
Šibenik |
ZDS im nije dovoljan |
Prosvjed branitelja u Šibeniku protiv festivala FALIŠ obilježile su zastave HOS-a, ZDS, grbovi s prvim bijelim poljem, barjak koji nije službena zastava RH, a viđena je majica ustaške bojne kod Staljingrada 1942. Nisu bile dovoljne HOS-ove majice, nije bio dovoljan pozdrav »Za dom spremni« na tim majicama, nije bila dovoljna zastava s prvim bijelim poljem koja nije službena zastava Republike Hrvatske... Među prosvjednicima morala se pojaviti i osoba s majicom ustaške i nacističke postrojbe u Drugom svjetskom ratu. Stranica Antifa Šibenik na društvenoj...
Hrvatska |
Tko štiti osjećaje antifašista |
Ministar branitelja Tomo Medved apelira da se kroz kulturne programe ne vrijeđaju osjećaji branitelja i njihovih obitelji. Koliko je to samo pojedinačnih osjećaja, kakvi su to osjećaji, kako će se ti osjećaji kontrolirati, na što se sve ti osjećaji odnose? A splitski veterani i braniteljske udruge traže da se »odmah prestanu financirati kulturni programi, manifestacije ili projekti koji vrijeđaju dostojanstvo hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, lažno prikazuju događaje iz Domovinskog rata, negiraju ili iskrivljuju borbu hrvatskog naroda za...
Hrvatska |
Kulturni terorizam na programu ustaškog ljeta |
Andrej Plenković klasično je obrazovani intelektualac, odrastao u ljevičarskoj hrvatskoj obitelji. Andrej Plenković vrlo dobro zna što znači legalizirati nacistički pozdrav Za dom spremni, ali je baš on, premda zna, legalizirao taj pozdrav. Andrej Plenković vrlo dobro zna što znači kad na zgradi gdje živi jedan od najvećih hrvatskih književnika 20. i 21. stoljeća osvane grafit kojim se poziva na ubojstvo tog književnika. Miljenko Jergović jedan je od najvećih hrvatskih književnika poslije Drugog svjetskog rata. Miljenko...
Hrvatska |
Val crnila koji se upravo događa |
Nažalost, ono što se upravo odvilo u Benkovcu, a dogodila se uspješna zabrana mirotvornog kulturnog festivala, zahvaljujući de facto paktu policije, tj. države s grupom ustašoidnih nasilnika, kojima je jedina legitimacija braniteljski staž, ne predstavlja izdvojen slučaj i jako mi je dobro poznato. Ponajprije iz razloga što se praktično identična stvar dogodila prošle godine u Korčuli, kada je identičnoj skupini ljudi zasmetao dolazak crnogorskog pjevačkog zbora, a onda je policija svemu tome asistirala, uz sramotno otkazivanje najavljenog...
Hrvatska |
Grozan antihrvatski napad na baštinu našega naroda |
Desnica je dubinski totalitarna i zapravo ne podnosi hrvatsku tradiciju i kulturu, a osobito ne podnosi aktualno hrvatsko društvo. Možda zvuči bizarno da oni koji se zaklinju u narod, tradiciju i domovinu, zapravo ne podnose taj narod, tradiciju i domovinu kakvi oni stvarno jesu. No, to je činjenica. Ne znam kako će se okončati inicijativa radikalne desnice u Hrvatskom saboru, iz stranke bizarnog imena Domino, za uklanjanje Dana antifašističke borbe iz kalendara državnih praznika. Razum, uvažavanje povijesnih činjenica i stvarne...
Svijet |
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu |
Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane...
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Europa |
Carola Rackete: Treba nam antifašistička alijansa |
U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda Sea-Watch 3 koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon akcije spašavanja brod se uputio ka Lampedusi, ali su tamošnje vlasti tokom dvije sedmice spriječavale sidrenje i iskrcavanje. Usprkos zabrani, kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje »ilegalnih migracija«. Suočena sa optužbama, kapetanica je odgovorila da je samo obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja. Konačno, 2021. Rackete je oslobođena...
Knin |
Pobjednici i gubitnici |
Kada je riječ o obilježavanju vojne pobjede, a Oluja to jest, nismo u stanju prihvatiti odgovornost pobjednika, nego se ponašamo kao gubitnici koji se bore za alternativne istine. Pobjednik u ratu ne bježi od mira, on pobjeđuje kako bi nastupio mir. U ratu nitko nije slobodan, i sve dok se mir poima kako prostor u kojem odjekuju trublje rata, bit ćemo, usprkos svim vojnim pobjedama, istinski gubitnici koji su porazili sebe same. Govor kninskog gvardijana govor je gubitnika, držanje hrvatskih političara držanje je gubitnika, suze policajca suze su gubitnika te,...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Zadar |
Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost |
Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju...
Split |
Povratak antifašističkom identitetu Splita |
Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Zagreb |
Oslobodilac i pobjednik |
Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...
Europa |
Kako agitiraju ekstremisti |
Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Svijet |
ZLOĆUDNO ANTISLOBODARSTVO |
U oštroj opreci naspram povjerenja u neprekinuti razvoj liberalnih demokracija u post-socijalističkom svjetskom poretku, prevladavajući narativ koji ustrajno odzvanja suvremenim diskursom poput kakvog zloćudnog refrena, jest onaj o krizi demokratskih institucija. Premda snažni pojedinačni glasovi iz intelektualne zajednice među kojima je svakako i renomirani autor Steven Pinker, upućuju na impozantno bogatstvo empirijskih dokaza u prilog ljudskom napretku u brojnim životnim područjima na globalnoj razini, u dvadeset i prvom stoljeću svjedočili smo...
Hrvatska |
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost |
Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...
Svijet |
Može li liberalizam zaustaviti fašizam? |
Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...
Hrvatska |
Plavi listić koji je stvorio povijest |
Trideset je godina prošlo otkako su 19. svibnja 1991. hrvatski građani izašli na referendum i ogromnom većinom od 93 posto izjasnili se za Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu. Takav je referendumski odgovor bio povod za saborsko izglasavanje Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991., u kojoj se utvrđuje da »ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje«. Na istoj je sjednici Sabor donio i...
Svijet |
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu? |
Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...
Hrvatska |
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist |
U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...
Svijet |
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije... |
Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...
Šibenik |
Udari na Končara - simbol histerije |
Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....
Hrvatska |
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni« |
Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...
Hrvatska |
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu? |
Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...
Svijet |
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu |
Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...
Svijet |
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu. |
Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...
Hrvatska |
Novi antifašizam? |
Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...
Hrvatska |
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam |
Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...
Hrvatska |
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi! |
Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...