Žrtve Dragljana

Antifašizam Glavnog stana

Od 1991. Drugi svjetski rat naglo mijenja tok, situacija na frontu razvija se u korist hrvatskih nacionalnih interesa, snage NOV-a su potisnute i potučene do nogu, ustaše osvajaju sve više antifašističkih obilježja, a četnici ostaju jedina konstanta zla na koju se čovjek može osloniti

Piše: Viktor Ivančić (Novosti)
  17. lipnja 2022.

Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat.

Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao svoju budućnost, dobije i prošlost kakvu zaslužuje.

Konačni cilj: preobraziti Drugi svjetski rat na ovim prostorima, radikalno mu promijeniti karakter, izvrnuti njegovu bit, odlučno ukloniti sve faktografske, mitske ili memorijalne elemente koji takvu transformaciju koče, e kako bi se Domovinski rat uklopio kao logičan epilog Drugog svjetskog rata, takoreći kao njegova zadnja, oslobodilačka ofenziva.

Jedan krak te borbe uključuje zadaću od posebne važnosti: temeljito, bez skrupula i kenjkavih moraliziranja, očistiti golemi fond žrtava fašističkog terora, tako da među njima ostanu samo one koje su stradale od četnika.

Tisuće i tisuće lica koje su u Drugom svjetskom ratu ubili nacisti i ustaše, čija se imena i danas skrivaju po raznim spomeničkim budžacima, imaju biti pronađena i izbrisana iz korpusa žrtava fašističkog terora, a na duži rok i iz kolektivne memorije. Validne ostaju jedino žrtve pale od krvave četničke ruke – ostalima je mjesto u kontejneru za neupotrebljive povijesne otpatke, s natpisom »Zaboraviti!« – jer samo na taj način Domovinski rat može postati ono što je zamišljeno da bude: konačno ispunjenje antifašističke borbe započete 1941.

Kolega Vinko Vuković iz Slobodne Dalmacije objavio je zanimljivu priču o Spomeniku palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Dragljanima, u Vrgorskoj krajini, pa ćemo se ovdje – jer je riječ ne samo o posljednjoj, nego i o jednoj od taktički složenijih operacija u sklopu spomenute dugoročne bitke – koristiti podacima koje je prikupio, najviše uz pomoć povjesničara Branka Radonića.

Elem, spomenik u Dragljanima podignut je 1969. godine na inicijativu tadašnje boračke organizacije, a na njemu je uklesano 56 imena: 26 poginulih partizana iz toga kraja, te 30 civilnih žrtava fašističkog terora. Najviše ovih drugih ubijeno je potkraj kolovoza 1942. u operaciji kodnog naziva Albia koju su, pod pokroviteljstvom talijanskih okupatora, proveli hercegovački četnici. U zločinačkom pohodu četnici su tada u cijeloj Vrgorskoj krajini likvidirali oko 150 civila.

Spomenik je 1977. rješenjem Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu dobio status kulturnoga dobra i bio upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske sve do – lani. U srpnju prošle godine, naime, Ministarstvo kulture pod komandom Nine Obuljen Koržinek naprasno je, bez ikakva suvisla obrazloženja, bez konzultiranja mještana Dragljana i članova obitelji žrtava, donijelo odluku da se taj status poništi.

Navedeno je tek da »temeljem valorizacije koju je provelo Povjerenstvo za vrednovanje Hrvatskog instituta za povijest, a koja je donesena u izvješću Stručnog povjerenstva za izradu kriterija za vrednovanje povijesnih događaja i osoba 20. stoljeća«, rečeni spomenik »nije potrebno štititi kao kulturno dobro«, te je on izbrisan iz Registra kulturnih dobara RH.

U Dragljanima su to primili s ogorčenjem. Potomci žrtava i članovi Mjesnog odbora uputili su otvoreno pismo predsjedniku Zoranu Milanoviću, premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću i ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, izražavajući »tugu i nevjericu«, tražeći hitno povlačenje sramotne odluke i »trenutačnu ispriku ministrice kulture obiteljima stradalih i mještanima Dragljana«. O slučaju je tada pisao Vladimir Matijanić na portalu Index, a jedan od potomaka poginulih Dragljanaca, Jure Radalj iz Makarske, uložio je i službenu žalbu Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.

A onda, 13. travnja ove godine, slijedi obrat. I to kakav! Uprava za zaštitu kulturne baštine, pozivajući se na studiju istoga Hrvatskog instituta za povijest, kao i zaključke istoga »Stručnog povjerenstva za izradu kriterija za vrednovanje povijesnih događaja i osoba 20. stoljeća«, mijenja raniju odluku, k tome i usvaja Radaljevu žalbu, te utvrđuje da – sada je dobro pomnije čitati – »memorijalna mjesta stradanja civilnog stanovništva u naseljima Dragljane, Kozica i Rašćane tijekom operacije 'Albia' 29. kolovoza 1942. imaju svojstva kulturnog dobra«. U obrazloženju je, da ne bi bilo zabune, ukratko opisan masovni zločin nad civilima što su ga četnici počinili tog kolovoza.

No što je s onih 26 palih boraca čija su imena upisana na Spomeniku palim borcima i žrtvama fašističkog terora u Dragljanima? Što je sa žrtvama fašističkog terora koje nisu pogubili četnici? Oni su u novom aktu Ministarstva kulture upadljivo izostavljeni, što znači da nisu prošli oštar test državnoga tijela koje izrađuje i nadzire primjenu »kriterija za vrednovanje povijesnih događaja i osoba 20. stoljeća«.

Dvadeset i šestero poginulih partizana iz dragljanskoga kraja, po ocjeni tog sudišta, nemaju odgovarajuću »povijesnu vrijednost« da bi spomenik koji im je svojedobno podignut država stavila pod zaštitu, nego će se ovaj provući u kategoriju kulturnoga dobra zahvaljujući civilima koje su ubili četnici, a čije je stradanje obilježeno istim memorijalom. Da nije njih, odoše pali borci u onaj kontejner s natpisom »Zaboraviti!«, gdje su već skončale brigade njihovih ratnih drugova.

Shvatili ste: čak i kada, nakon što se podigla javna buka, ispravlja jednu sumanutu odluku, Ministarstvo kulture pod komandom Nine Obuljen Koržinek vodi najstrožeg računa da se iz simboličkog skladišta »vjekovne borbe« Hrvata protiv fašizma istrijebe partizani, a s njima i žrtve fašizma koje nisu stradale od četničke ruke, već su ih, recimo, usmrtile ustaše.

Ideološka policija gospođe ministrice brine da onaj popularni politički napjev kompozitora Franje Tuđmana koji kaže da je »hrvatski narod i '41. i '91. ustao protiv fašizma« zadrži težinu, to jest da se historiografska i memorijalna konzumacija Drugoga svjetskog rata prilagodi parametrima iz Domovinskog rata, a prema tim parametrima, zna se, fašisti su bili četnici i nitko drugi.

»Ovakvom odlukom žrtve se dijele na one prvog i na one drugog reda, što je nerazuman i sramotan udar na njih«, kaže Branko Radonić Vinku Vukoviću. »Zbog čega se uopće diralo u spomenike žrtava mještana Vrgorske krajine?«

Eh, zbog čega... Zbog toga što od 1991. Drugi svjetski rat naglo mijenja tok, situacija na frontu razvija se u korist hrvatskih nacionalnih interesa. Nakon početnoga udara, kada je u teškim borbama uništeno tri tisuće partizanskih spomenika, snage NOV-a su potisnute i potučene do nogu, ustaše osvajaju sve više antifašističkih obilježja, a četnici ostaju jedina konstanta zla na koju se čovjek može osloniti.

U Splitu je, recimo, nekadašnja Ulica žrtava fašizma preimenovana u Ulicu Domovinskog rata, što na prvi pogled nije imalo smisla, jer su i u Domovinskom ratu Hrvati ratovali protiv fašista, no kako je Split u četrdesetima tragično oskudijevao s četnicima, žrtve fašizma automatski su postale sumnjive i nepoželjne.

U toku su, dakle, završne revizionističke operacije. Specijalci češljaju historijske šume u potrazi za ostacima saboterski nastrojene spomeničke građe. Konačna pobjeda je sve bliža. Nina Obuljen Koržinek zateže cvjetnu uniformu i diktira depešu: Žrtve Dragljana su priznate od Glavnog stana!

Vezani članci
...
Split
Dosta je deklarativnog antifašizma

Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...

Ranko Britvić     28. kolovoza 2022.

...
Dalmacija
Epopeja otoka heroja

Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...

Jure Srhoj     25. srpnja 2022.

...
BiH
Nacistički teror u Mostaru

U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...

dr. Zoran Radman     17. lipnja 2022.

...
Sutjeska
Dalmatinska dica, daleko od kuće

Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...

Ranko Britvić     16. svibnja 2022.

...
Hrvatska
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET

U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...

Boris Pavelić (Nacional)     13. svibnja 2022.

...
Knin
Koja se poruka htjela poslati narodu Dalmacije rušenjem spomenika njenim oslobodiocima?

Građanke i građani, drugarice i drugovi, prije 77. godina, na današnji dan, legendarne jedinice 8. korpusa Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije završile su operaciju za oslobođenje Dalmacije od nacifašista u II. svjetskom ratu. Najveća operacija, u kojoj se sukobilo preko 100.000 vojnika na obje strane, počela je tri mjeseca ranije desantom 26. divizije sa otoka Visa na Brač i Korčulu. Preko 30.000 Titovih partizana krenulo je na silu od 60.000 njemačkih vojnika, 12.000 ustaša i 6.500...

VeDRA     05. prosinca 2021.

...
Knin
Najveća bitka u povijesti Dalmacije

Operativna situacija Početkom listopada njemačkoj grupi armija »E«, koja se povlačila iz Grčke, presječena je odstupnica na moravsko-vardarskom pravcu kojim su se njemačke snage povlačile. Zamisao njemačke Vrhovne komande u jesen 1944. godine bila je da s dalmatinskog fronta izvuče 118. lovačku i 264. pješadijsku diviziju, 92. motoriziranu brigadu i 1. puk »Brandenburg« i stavi ih na raspolaganje 2. oklopnoj armiji za borbu protiv Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije. Liniju fronta od Gacke do ušća Zrmanje trebalo je da preuzmu tri...

VeDRA     01. prosinca 2021.

...
Hrvatska
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE

Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...

VeDRA     08. srpnja 2021.

...
Hrvatska
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani?

Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...

VeDRA     28. lipnja 2021.

...
Zagreb
Partizani – jedini na pravoj strani

Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...

VeDRA     19. lipnja 2021.

...
Lika
Perušićki spomenik mora ostati u parku!

Delegacija naše Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista opet je bila tamo gdje je trebalo biti. U Perušiću smo sudjelovali na komemoraciji ustaškog zločina protiv tamošnjih partizana 1944., no taj je skup imao i dodatno značenje. Manifestacija je to za zadržavanje spomenika u Perušiću na svome mjestu, unatoč nastojanjima lokalnih vlasti da ga odatle maknu. Moramo dodatno napomenuti da odnedavno na našoj Facebook stranici prikupljamo fotografije za album u kojem želimo objaviti slike što više antifašističkog spomenika u...

VeDRA     28. ožujka 2021.

...
Šibenik
Udari na Končara - simbol histerije

Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....

VeDRA     10. ožujka 2021.

...
Dalmacija
Obnovit ćemo spomenik partizanima koji su oslobodili Knin

Naša udruga VeDRA nedavno je, povodom obilježavanja Dana oslobođenja Dalmacije, odnosno partizanske kninske operacije protiv Nijemaca, četnika, ustaša i domobrana, najavila obnovu spomenika osloboditeljima Knina iz 1944. srušenog nakon oslobođenja u Oluji 1995.. Slobodna Dalmacija je na tu temu objavila intervju s predsjednikom VeDRA-e Rankom Britvićem. Začudo, razgovor koji je vodio Saša Ljubičić objavljen je samo na portalu Slobodne, ali nije našao mjesta u tiskanom izdanju splitskog, i najvažnijeg dalmatinskog dnevnog...

VeDRA     14. prosinca 2020.

...
Hrvatska
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani...

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...

VeDRA     01. listopada 2020.

Hrvatska
POVEZANOST ANTIFAŠISTIČKOG POKRETA I DANAŠNJE REPUBLIKE HRVATSKE

da je u razdoblju drugoga svjetskog rata, došlo do uspostave temelja državne suverenosti izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943); da je na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja 1945. godine u Splitu izabrana Prva Narodna vlada Hrvatske. Da bi 1947. Ustavom Narodne Republike Hrvatske Hrvatska bila utvrđena kao narodna država republikanskog oblika (I. Republika). da je državnost...

VeDRA     22. lipnja 2020.