HOMMAGE NAJSLAVNIJOJ EPIZODI HAJDUKOVE POVIJESTI

Ambasador antifašističke borbe

Hajduk je objavio prevažnu knjigu o svojoj partizanskoj prošlosti. Ljekovito bi bilo da je pročitaju simpatizeri ustaša sa sjeverne tribine

Piše: Dragan Markovina/Telegram
  07. siječnja 2025.

Da živimo u društvu sa zdravim odnos prema prošlosti, pojava ove knjige bila bi prije svega očekivana. Knjiga bi bila promovirana na sva zvona, kao. To se nažalost nije dogodilo

Doc Holliday, junak popularnog vesterna iz doba kad su rotoromani s kioska bili sinonim za ljeto, imao je nezaboravan slogan: »Došao je tiho i ušao u legendu«. Baš bi taj slogan trebalo primijeniti na knjigu Ratni Hajduk autora Jurice Gizdića, Hajdukova službenog kroničara

Povod je osamdeseta godišnjica Hajdukova odlaska na Vis, odnosno u partizane, doba kad je Hajduk službeno nosio ime »Hajduk NOVJ«, što stoji za Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije.

Da živimo u društvu sa zdravim odnos prema prošlosti, u kojem se otvoreno razgovara o vlastitu nasljeđu, pojava ove knjige bila bi prije svega očekivana. Knjiga bi bila promovirana na sva zvona, kao hommage najslavnijoj epizodi Hajdukove povijesti, koja ga razlikuje od svih ostalih klubova na ovim prostorima, a i u Europi.

Prevažna knjiga ispod radara

Ne zanemarujući partizanske žrtve susjednog mu RNK Splita ili mog mostarskog Veleža, Hajduk se razlikovao po tome što je postao službeni tim države u nastanku i ambasador antifašističke borbe, koji je za zemlju i partizanski pokret diplomatski i sportski napravio više nego što bi to itko očekivao od jednog nogometnog kluba.

Takav tretman ove knjige i obljetnice nije se dogodio. Hajduk je objavio, treba odmah reći, odličnu i prevažnu knjigu. Obavijestio je o njoj na svojoj web-stranici, knjigu je promovirao na Visu i ona se prodaje, vidljivo izložena, u fan-shopu.

Skoro svi koji čuju da je knjiga objavljena reagiraju pozitivno iznenađeni jer Hajduk za nju nije napravio nikakvu veliku kampanju i sve je zadržao ispod radara. I promocija na Visu odrađena je kao jedno od brojnih prijateljskih gostovanja koja se usput notiraju i na tome sve ostane.

Gubitak sjećanja na partizane

Iskreno, i to je revolucija, imamo li u vidu kako je sve i do koje mjere povijest Hajduka prešućivana i brisana devedesetih. Ova knjiga vjerojatno je vrhunac procesa započetog na Poljudu 2009. godine prijateljskom utakmicom protiv tima Kraljevske mornarice, na 65. godišnjicu odlaska Hajduka na Vis.

Javnost je za tu utakmicu jedva mogla saznati iz crtice u Slobodnoj Dalmaciji, a na velikom stadionu gledalo ju je nas možda stotinjak, među nama i Boris Dežulović. Bilo je to prvi put nakon dvadeset godina da je Hajduk institucionalno obilježio veliki datum iz povijesti kluba.

Sjećanje na Vis i partizansku epopeju otad se malo-pomalo, uvijek ispod radara, počelo vraćati u službeni kalendar Hajduka. Podosta očišćeno od šireg konteksta, ali ipak prisutno.

Povratak u službeni kalendar

Složimo li se da je Hajduk zapravo Split sâm, a i obratno, odnos današnjeg službenog Hajduka prema vlastitoj partizanskoj prošlosti identičan je odnosu Splita prema njoj.

Sad je sve u službenom kalendaru: ključni datum oslobođenja grada uklesan je na štandarcu na Pjaci, desnica se protiv održavanja te memorije buni ali ne pretjerano agresivno kao prije, a ona se, uz prisutnost vodstva grada i kluba, održava taman tako da se ne bi moglo reći kako se ne održava.

Veliki je to iskorak u odnosu na devedesete, ali očito i maksimum koji se može očekivati. Zato mislim da je proces povratka institucionalnog sjećanja Hajduka zaokružen ovom knjigom i da će u budućnosti biti održavan na ovoj razini.

Druga vremena, druge ideologije

Napisano je, naravno, u socijalizmu dosta knjiga o partizanskom Hajduku koje je objavio sam klub. Možda najbolja i najdetaljnija je ona Srećka Eterovića Ratnim stazama Hajduka, objavljena 1974. i reizdana 1989. godine. Golem broj primjeraka tog drugog izdanja ostao je neprodan ili nepodijeljen, pa se Hajduk prije desetak godina sjetio tu knjigu, također ispod radara, pustiti u prodaju u fan-shopu na Poljudu.

Momčad Hajduka u Monopoliju u lipnju 1944. <i>(Ratni Hajduk)</i>
Momčad Hajduka u Monopoliju u lipnju 1944. (Ratni Hajduk)

Gizdić je sve te knjige koristio i naveo u bibliografiji. No, svaka je knjiga dijete svojega vremena. Ovu knjigu od prethodnih razlikuje ono što je u predgovoru, koji odaje dojam hoda po jajima, napisao predsjednik Hajduka Ivan Bilić: »Mada već postoje i druge knjige o Hajduku iz tih vremena, ova je napisana bez opterećenja ideologije prošlih vremena te je od iznimne važnosti za sve nas.«

Ta je rečenica posve točna, osim što joj fali drugi dio — to da je opterećena ideologijom današnjeg vremena, iako autor i pisac predgovora toga možda nisu svjesni. Za potvrdu je dovoljno usporediti ton Bilićeva predgovora s tonom drugog predgovora, koji je napisao Aleksandar Čeferin, poznati navijač Hajduka i predsjednik UEFA-a.

Hiperhrvatski Hajduk

Osim što koristi izraz »narodnooslobodilački rat«, Čeferin je posve jasan: »Zato je nužno ostati budan i angažiran, te ne dopustiti povratak razarajućih, retrogradnih ideologija poput fašizma, šovinizma i ostalih oblika diskriminacije i nasilja koji se danas pokušavaju ponovno infiltrirati u naše društvo, na naše stadione, u naše domove.«

Za ovo o čemu govorim znakovit je vrlo neobičan podnaslov knjige, u kojem nema ničeg netočnog, ali čija je očita intencija naglašavanje Hajdukova hrvatskog patriotizma. Knjiga se zove Ratni Hajduk: Na blagdan svetog Dujma, zaštitnika grada Splita, 1944. godine je, nakon intoniranja Lijepe naše, obnovljen Hrvatski športski klub Hajduk.

Gizdić se u tekstu trudi što manje spominjati Josipa Broza Tita i Jugoslaviju, koji su činili okvir i kontekst nastanka partizanskog Hajduka. U nekoliko navrata navodi imaginarnu Domovinu, s velikim D, kao ključnu referencu.

Intelektualno poštenje i ogroman trud

Paradoks je tim veći jer je upravo splitski regionalni i hrvatski nacionalni patriotizam partizanskog Hajduka bio neupitan te je dokazan borbom za novu i drugačiju Jugoslaviju, koju je klub predstavljao. Sve činjenice u knjizi govore o tome, ali kao da je autoru i predsjedniku kluba bilo nelagodno to izgovoriti dokraja. To je opterećenje knjige današnjom ideologijom koje sam spomenuo.

Mimo toga, Jurici Gizdiću treba odati priznanje za intelektualno poštenje i ogroman trud koji je uložio da sve detalje, utakmice, njihove rezultate, promjene službenih imena Hajduka i, što je najvažnije, apsolutno sve igrače i funkcionere, koji su makar jednom utakmicom, dopisom ili gestom doprinijeli partizanskom Hajduku, istraži i sve te ljude i njihove biografije te životne sudbine detaljno predstavi.

To je ono po čemu je ova knjiga nova, vrijedna i dosad nikad tako detaljno napisana. Po tome će Gizdićeva knjiga zauvijek ostati kao konačni dokument jedne velike ratne epopeje.

Hajduk na meti ustaša

Ona je spomenik klubu i njegovoj najvećoj povijesnoj epizodi, ali jednako tako i spomenik svim ljudima koji su u njoj sudjelovali, neovisno o njihovim kasnijim životnim ili političkim sudbinama i odabirima.

Gizdić donosi detaljnu priču o oživotvorenju inicijalne ideje Dušana Brkića i ZAVNOH-a da se Hajduk obnovi, o kurirskoj ulozi Drage Gizdića iz Oblasnog narodnooslobodilačkog odbora za Dalmaciju, čovjeka koji je kasnije napisao detaljnu kroniku ratne Dalmacije, preko Šime Poduje koji je logistički organizirao prebacivanje tri grupe igrača na Vis i bio ključan u novom osnivanju kluba.

Tu je priča o Janku Rodinu, predsjedniku ratnog Hajduka, o Leu Lemešiću, braći Matošić, Ivi Radovnikoviću, Ljubi Benčiću, o tome kako su ilegalnom partizanskom vezom prepješačili preko Kozjaka, nanijeli Nijemcima veliki propagandni udarac i kako se ta prva i najveća grupa nogometaša Hajduka uspjela, zahvaljujući partizanima koji su ih pratili, obraniti od njemačko-ustaškog napada kad su trebali prijeći cestu Trogir-Šibenik. Bilo bi ljekovito da ovo štivo pročitaju oni sa sjeverne tribine Poljuda koji simpatiziraju ustaško nasljeđe.

Igralište uz viški aerodrom

Pratimo onda i neizvjesnost i promjenu plana, pa plovidbu brodom Topčider u vlasništvu čovjeka iz Vele Luke — one iste iz koje dolazi osnivač Torcide — na Drvenik i potom brodom Bakar na Vis.

Gizdić nam priča i o tome da je na Visu već postojala nogometna momčad XXVI. divizije, mahom sastavljena od igrača Hajduka koji su već bili s partizanima. Govori i o obnoviteljskoj skupštini, o ta 24 dana na Visu, o improviziranom igralištu uz viški aerodrom. Zatim o putu za Bari, o utakmicama u Monopoliju, Manfredoniji i drugim gradovima južne Italije.

Povijesna utakmica Hajduka i Britanije u Bariju 1944. <i>(Ratni Hajduk)</i>
Povijesna utakmica Hajduka i Britanije u Bariju 1944. (Ratni Hajduk)

Ali tu je i priča o povratku dijela nogometaša u Split i o tome kako je u gradu igrala druga momčad Hajduka, dok je prva bila na međunarodnoj turneji i zadatku.

Famozna utakmica s Britanijom

Detaljno nam priča i o famoznoj utakmici s reprezentacijom britanske vojske u Bariju, koju su činili praktički najbolji engleski predratni nogometaši i koja je porazila Hajduk 7:2. Tu je i priča o uzvratu u Splitu i pobjedi Hajduka 1:0, ali o životnom putu svih tih igrača.

Dirljiv je i zapis Juga Grizelja, legende jugoslavenskog novinarstva koji je preminuo u Beogradu uoči ovih posljednjih ratova, a koji je o utakmici u Bariju napisao: »Usprkos strogoj zabrani liječnika, zajedno s 26 ranjenika pobjegao sam iz bolničkog kreveta i otišao na utakmicu. U bolničkim pidžamama, na štakama, ufašovanih glava, ruku, nogu. Stadion je bio pun kao šipak.«

Gizdić kao posebno dirljivo opisuje gostovanje Hajduka u El Shattu i utakmicu s logorskim klubom Jedinstvo. Piše detaljno o međunarodnoj turneji koja je uslijedila nakon ekspresnog povratka u Split po oslobođenju grada, piše i o plaketi koju su dobili kao počasna momčad Slobodne Francuske, o odluci da klub ostane u Splitu i vjeran svojem imenu.

Knjiga o okupaciji i oslobođenju

Knjiga je puna fantastičnih fotografija i generalno je fascinantna po sadržaju i detaljima. No, kao što sam rekao, njezin možda najbolji dio su detaljne biografije baš svih igrača koji su prošli kroz ratni Hajduk, s podacima o tome gdje su živjeli i kad preminuli — od onih koji su iznijeli gotovo sve utakmice i bili kičma momčadi do onih koji su odigrali jednu ili dvije utakmice. Isto je Gizdić napravio i za sve funkcionere kluba, od vodećeg dvojca pa do kasnije politički znamenitog Miloša Žanka.

Ukratko, pred čitateljima je velika i bitna knjiga. Ona je dijete vremena u kojem je nastala, ali bi je trebao pročitati ne samo svaki navijač Hajduka, nego i svatko koga zanima taj dio povijesti, ratne okolnosti i odnosi u okupiranoj Dalmaciji i među partizanima koji su je oslobodili.

Piše: Dragan Markovina/Telegram

Vezani članci
...
Split
Kome je pobogu jedan nesretni Nepalac mogao nešto skriviti?

Kome je pobogu jedan nesretni Nepalac mogao nešto skriviti? Split je ovih dana svjedočio nasilnim napadima koji ne otkrivaju samo pojedinačne devijacije, nego dublje pukotine u našem društvenom tkivu – ravnodušnost prema drugima, netoleranciju i latentni rasizam. Priča o jednom Nepalcu, dostavljaču hrane, mogla je ostati tek usputna epizoda u povijesti ljudske mobilnosti, ali se – gotovo ironično – pretvorila u ogledalo naših kolektivnih nesigurnosti i strahova. Splitski napadi na strane radnike nisu tek...

Dalibor Milas     19. studenog 2024.

...
Svijet
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu

Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane...

prof. dr. Vjekoslav Perica     09. studenog 2024.

...
Hrvatska
Školski primjer manipuliranja poviješću

Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...

Dragan Markovina (Telegram)     20. listopada 2024.

...
EX-YU
Spektakularan serijal o partizanima

Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...

Dragan Markovina (Telegram)     18. kolovoza 2024.

...
Dalmacija
Više od kluba

Premda često korištena i na prvi pogled izlizana, tvrdnja da nogomet prelazi granice sporta ni kojem slučaju ne gubi na svojoj vrijednosti. Dapače, kroz sposobnost da se prilagodi i ostane relevantan u stalno-mijenjajućem svijetu, a da pritom ostane autentičan, nogomet se dokazao kao moćan katalizator pozitivnih promjena – kako na individualnoj, tako i na društvenoj razini. Od jednostavne igre, razvio se u globalni fenomen koji utječe na kulture, ekonomije i društvo u cjelini, i potentno je sredstvo za izražavanje kolektivnog identiteta, otpora i borbe za...

Aleksander Čeferin,
predsjednik UEFA-e
    25. srpnja 2024.

...
EX-YU
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa

Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...

Branimira Lazarin     23. lipnja 2024.

...
Split
Potpisali smo kapitulaciju kao društvo

Tragično je što na desnici ne postoji niti taj minimalan osjećaj pristojnosti i uvažavanja drugih u gradu, pa ni baštine vlastitog grada u kojeg se zasigurno zaklinju Nakon što je po tko zna koji put, proteklog tjedna, s ustaškim sloganima vandaliziran spomenik Prvom splitskom partizanskom odredu u Splitu, što je navelo jednog od gradskih vijećnika na prijedlog da se kraj spomenika postavi nadzorna kamera, što će se vrlo vjerojatno i dogoditi, konačno smo kao društvo potpisali kapitulaciju, odnosno legalizirali činjenicu da pored svih...

Dragan Markovina (Telegram)     06. ožujka 2024.

...
Split
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda

Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...

Miljenko Smoje     28. kolovoza 2023.

...
Split
Muzičar u gradu gluhog uha

Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....

Siniša Vuković (Novosti)     15. kolovoza 2023.

...
Split
Ni spomena na partizansku »Slobodnu Dalmaciju«

Tisuću devetsto četrdeset i treća godina za najveći dio Europe je legendarna godina ključnih pobjeda u Drugom svjetskom ratu. Stoga su se zaredale 80-godišnjice mnogih važnih bitaka, događaja i zbivanja u Europi i u nas. U komemoriranju dominira podsjećanje na antifašistički pokret i borba za mir i demokraciju u ujedinjenoj Europi kojoj je, u sadašnjem neizvjesnom političkom, društvenom i ekonomskom trenutku, potrebna dodatna slobodarska energija i nadahnuće u borbi protiv represije. Naše 80-godišnjice posvećene su prvenstveno...

VeDRA     10. lipnja 2023.

...
Split
Oslobođenje na gradskome štandarcu

Splitsko Gradsko vijeće na sjednici održanoj koncem travnja odlučilo je da se datum oslobođenja Splita od okupatora, nacista i fašista – 26. listopada 1944. – ureže u kameno postolje središnjeg stupa, »Štandarca«, na Narodnom trgu, i tako pridruži ostalim važnim datumima u povijesti grada. Na taj način, nakon skoro četvrt stoljeća upornog inzistiranja splitskih antifašista, ispravljen je nedostatan i manjkav natpis podno desetmetarskog jarbola na Pjaci na kojem se vije komunalna zastava. Tako je Gradsko vijeće napokon ukinulo cenzuru...

M. K., VeDRA     02. svibnja 2023.

...
Hrvatska
Oj Mosore, Mosore

Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...

Mario Marinić     24. veljače 2023.

...
Hrvatska
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata«

Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...

Jurica Körbler     09. veljače 2023.

...
Dalmacija
NARODNI HEROJ
IVAN LUČIĆ LAVČEVIĆ
1942. - 2022.

 

VeDRA     24. prosinca 2022.

...
Split
Dosta je deklarativnog antifašizma

Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...

Ranko Britvić     28. kolovoza 2022.

...
Dalmacija
Epopeja otoka heroja

Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...

Jure Srhoj     25. srpnja 2022.

...
BiH
Nacistički teror u Mostaru

U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...

dr. Zoran Radman     17. lipnja 2022.

...
Dalmacija
Antifašizam Glavnog stana

Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...

Viktor Ivančić (Novosti)     17. lipnja 2022.

...
Sutjeska
Dalmatinska dica, daleko od kuće

Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...

Ranko Britvić     16. svibnja 2022.

...
Hrvatska
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET

U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...

Boris Pavelić (Nacional)     13. svibnja 2022.

...
Split
Veliki datum splitske borbe za slobodu

U Splitu je 26. listopada obilježena 77. godišnjica Dana oslobođenja grada, koju je organizirao Grad Split, Udruga antifašista i antifašističkih boraca grada Splita i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista. Prije svečanosti u Muzeju grada, na kojoj su govorili Zdravko Roje, predsjednik UAB grada Splita, Ranko Britvić, predsjednik udruge VeDRA, Joso Štulina, potpredsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i splitski gradonačelnik Ivica Puljak, izaslanstva Grada i Udruge antifašista i antifašističkih boraca...

VeDRA     26. listopada 2021.

...
Hrvatska
Na fašiste su krenuli najbolji sinovi grada Splita

Tog 11. kolovoza bio je ponedjeljak. Dogovor je bio da se svih šezdesetšestorica – tri voda po 22 borca – pojedinačno ili u manjim grupama probiju kroz talijanske patrole u Splitu i navečer u 21 sat nađu na dogovorenom mjestu u Splitskom polju, gdje ih je čekalo zakopano oružje. Odatle je Odred trebao krenuti prema Kučinama, preći Mosor, te stići do zaseoka Krušvar istočno od Dicma: tu su se splitski mladići u svanuće trebali spojiti sa Solinskim odredom i uz pomoć dogovorenog vodiča preći Cetinu i probiti se do Dinare,...

Damir Pilić     25. kolovoza 2021.

...
Hrvatska
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE

Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...

VeDRA     08. srpnja 2021.

...
Hrvatska
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani?

Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...

VeDRA     28. lipnja 2021.

...
Split
ŠTANDARAC KRATKOG PAMĆENJA

Novi gradonačelnik Splita Ivica Puljak izložio se kritikama i prozivkama zato što se, na samom početku mandata, pozabavio Pravilnikom o isticanju zastava u gradu. Njegova intervencija u ovaj dekret nije dobro sjela vijećniku iz stranke o kojoj mu ovisi eventualna buduća većina u Gradskom vijeću, a nezadovoljan je i splitopisac Damir Šarac, novinski specijalist za spalatinistiku, koji je cijelu svoju kolumnu ispunio zanovijetanjem zbog izmjena u tom Pravilniku. O čemu se radi? Na središnji stup »Štandarac« na Narodnom trgu (Pjaca), postavljen davne...

VeDRA     23. lipnja 2021.

...
Zagreb
Partizani – jedini na pravoj strani

Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...

VeDRA     19. lipnja 2021.

...
Split
Hajduk je velik zbog pripadnosti zajednici

Ovih dana naša udruga VeDRA ušla je u svijet izdavaštva, a prvi objavljeni naslov je reizdanje »Hajdučke legende«, prve knjige Miljenka Smoje, izvorno tiskane 1971., o šezdesetoj godišnjici Hajduka. Na predstavljanju u splitskom HNK-u uz predsjednika VeDRA-e Ranka Britvića govorili su urednik knjige Marin Kuzmić, legendarni veteran Hajduka Ante Ivković Zonzi, te književnici i kolumnisti Jurica Pavičić i Boris Dežulović. Prvu knjigu biblioteke pokrenute u našoj udruzi krasi i odličan predgovor Jurice Pavičića, koji zaslužuje biti...

Jurica Pavičić     10. svibnja 2021.

...
Split
Sudjelovanje splitskih Židova u Narodnooslobodilačkom ratu

U vrijeme fašističkog napada na Dalmaciju u travnju 1941. Split je trebao postati centar općenarodnog ustanka u Dalmaciji, u kojem su istaknutu ulogu imali splitski Židovi, kao i Židovi koji su kao izbjeglice stigli u Split. Organizator ustanka, Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske, računao je na veliki broj industrijskih i obalnih radnika koji su živjeli u gradu i okolici. U Split je u svibnju 1941. upućen istaknuti predratni revolucionar, zagrebački odvjetnik židovskog podrijetla dr. Leon Geršković, koji je...

VeDRA     09. studenog 2020.

...
Split
Participation of Jews From Split in People’s Liberation War

In days of fascists’ attack on Dalmatia in April 1941 Split was pre-destined to be a centre of people’s antifascist rise. Jews from Split, as well as Jews who arrived to Split as refugees, played important role in this process. Central Committee of Communist Party of Croatia (CPC), which organized rise, counted at large number of industrial and harbour workers who lived in the city and its vicinity. Important pre-war revolutionary, Zagreb lawyer of Jewish origins Dr Leon Geršković was sent to Split in May 1941. He was...

VeDRA     09. studenog 2020.

...
Split
Sretan ti 76. rođendan u slobodi, Splite!

Padala je prava jesenja kišica, oblaci kao da su se vukli nad samim krovovima grada. Nakon obavljenog posla (prihvaćanja predaje domobranskog garnizona) požurio sam prema Solinskoj cesti (Žrtava fašizma danas Domovinskog rata). Još dan nije svanuo… Stigao sam do stare zgrade NOO-a Split kad sam čuo pjesmu iz pravca današnjeg Pravnog fakulteta: »Život, mladost, ne žalimo mi…«, zastao sam i ugledao jednu četu partizana koja je sva pokisla ulazila u grad. Tog momenta su se rastvorile škure stare težačke kuće i na prozoru se pojavila...

VeDRA     26. listopada 2020.

...
Hrvatska
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani...

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...

VeDRA     01. listopada 2020.

...
Split
Feniks na Plokitama

Skromno, iako skladno spomen-obilježje Prvom splitskom partizanskom odredu u ulici herojske braće Santini na Plokitama (danas Vinkovačka) postavljeno je na nekad skrovitom mjestu u Dumanićevom vinogradu u Splitskom polju 1981. godine. Oveći kamen sa spomen-pločom prvim splitskim partizanima obilježava mjesto s kojeg su u kolovozu 1941. krenuli u borbu protiv okupatora i u tragičnu smrt. Natpis na jednostavnoj ploči završava obećanjem: »Rodoljubivi Split nikad vas neće zaboraviti«. To mjesto na Plokitama, osim godišnjih komemoracija koje organiziraju...

Marin Kuzmić     27. lipnja 2020.

...
Split
ZAUSTAVIMO USTAŠLUK I SRAMOTU

Veličanje NDH i dovođenje u pitanje antifašističkog pokreta protivno je Ustavu i samom političkom utemeljenju neovisne hrvatske Republike. Republika Hrvatska za koju se narod na referendumu o hrvatskoj samostalnosti 19. svibnja 1991. izjasnio s 93,24% ZA (83.56 posto izašlih nabirališta), za koju se narod izborio u Domovinskom ratu (jer mu je slobodno izražena volja pokušana osporiti silom) i koja je međunarodno priznata, utemeljena je Božićnim ustavom 22. prosinca 1990. (NN 56/1990.) u čjim izvorišnim osnovama je utkan antifašizam nasuprot NDH....

VeDRA     03. ožujka 2020.

...
Split
Ustaške poruke ne dižu hajdukovci

Piše: PSD Foto: Paun Paunović/HANZA MEDIA datum: 02. ožujka 2020. General Veselko Gabričević, potpredsjednik VeDRA-e, uputio je pismo Slobodnoj Dalmaciji u kojemu stoji: Uz brojne načine i u brojnim prilikama omalovažavanja antifašističkog pokreta, njegovih obilježja i sudionika te, s druge strane, pokušaje reformiranja izdajničke i zločinačke NDH, najnoviji nezapamćen govor mržnje na Poljudu i isticanje transparenta „Maksovi mesari“ udar je na ustavni poredak i temelje Republike Hrvatske, koje mi veterani Domovinskog rata i...

PSD     02. ožujka 2020.

...
Split
Sjećanje na hrabru splitsku mladost

Predstavnici Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (našu udrugu zastupao je tajnik Zoran Radman), Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita, te izaslanstvo Grada Splita i pojedinih političkih stranaka zastupljenih u političkom životu grada vijencima je obilježilo 79. obljetnicu formiranja prvog splitskog partizanskog odreda, te pogibiju njegovih pripadnika. Govoreći kod spomen ploče na Plokitama, izaslanik splitskog gradonačelnika Ivica Grubišić Gire izrekao je istinu koju zastupa i VeDRA: »Nema razlike između ideala...

VeDRA     29. kolovoza 2020.

...
Split
Razbijen spomen Prvom splitskom odredu, Grad brzo reagirao obnovom

Jednako kao što je 11. kolovoza 1941. bio trn u oku okupatorima i njihovim domaćim slugama, Prvi splitski partizanski odred i danas smeta ideološkim nasljednicima izroda protiv kojih su mladi Splićani tada ustali. Desetke puta spomenik na Sućidru je bio devastiran, »ukrašavan« jedinim samoglasnikom kojega rušitelji znaju ili znakovljem pod kojim su ovu zemlju okupirali nacisti i fašisti. U subotu, 27. lipnja ploča je još jednom razbijena, no to je samo nastavak politike koja se desetljećima tako temeljito...

VeDRA     27. lipnja 2020.

...
Split
Kotur: »Odraz HDZ-ovog razbijanja antifašističkih vrijednosti«

Na najnoviji vandalizam reagirao je tijekom subote Goran Kotur, predsjednik SDP-a Split. – Uspomena na momke koji su 1941. godine krenuli u neravnopravnu borbu za slobodu kako Dalmacija ne bi bila talijanska nego hrvatska stalno se nekažnjeno napada. Razbijanje spomen ploče na spomeniku Prvom splitskom partizanskom odredu na Plokitama odraz je sustavnog razbijanja antifašističkih vrijednosti koje se događa pod pokroviteljstvom HDZ-a, a zadnjih godina hvata sve veći zamah. Ništa drugo se ni ne može očekivati kad je...

VeDRA     27. lipnja 2020.

...
Split
Splitskih 75 godina slobode

Udruga VeDRA sudjelovala je s više događanja na proslavi 75. godišnjice oslobođenja Splita. U hotelu Park 26. listopada održana je povijesna tribina »75. godišnjica oslobođenja Dalmacije i antifašizam danas«. Tribinu je pozdravnom rječju otvorio predsjednik udruge Ranko Britvić, a moderator je bio tajnik dr. Zoran Radman. Sudjelovali su prof. Branko Dubravica (Oslobođenje Dalmacije 1944.), doc. Dragan Markovina (Antifašistički pokret u Dalmaciji), prof. Aleksandar Jakir (Uloga seljaštva u antifašističkoj borbi naroda Dalmacije), Mladen Krnić (El...

VeDRA     26. listopada 2019.

...
Split
Počast splitskoj mladosti

Udruga VeDRA priključila se Udruzi antifašista i antifašističkih boraca Splita i Udruzi antifašističkih boraca Sinja u pripremi i organizaciji obilježavanja 78. obljetnice strijeljanja boraca Prvog partizanskog splitskog odreda 25. kolovoza. Počast splitskoj mladosti odana je kod spomenika na splitskim Plokitama, te u Ruduši kod Sinja, mjestu stradanja Odreda. U ime VeDRA-e sudjelovali su Veselko Gabričević i Zoran Radman, a obilježavanju obljetnice nazočili su i istaknuti antifašisti, bivši predsjednik republike Stjepan Mesić i doajen diplomacije...

VeDRA     25. kolovoza 2019.