SVEČANOST U KNINU

Koja se poruka htjela poslati narodu Dalmacije rušenjem spomenika njenim oslobodiocima?

Govor ZORANA RESTOVIĆA, predsjednika Udruge antifašističkih boraca i antifašista Šibensko-kninske županije, na obilježavanju 77. godišnjice oslobođenja Dalmacije

Piše: VeDRA
  05. prosinca 2021.

Građanke i građani, drugarice i drugovi,

prije 77. godina, na današnji dan, legendarne jedinice 8. korpusa Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije završile su operaciju za oslobođenje Dalmacije od nacifašista u II. svjetskom ratu. Najveća operacija, u kojoj se sukobilo preko 100.000 vojnika na obje strane, počela je tri mjeseca ranije desantom 26. divizije sa otoka Visa na Brač i Korčulu. Preko 30.000 Titovih partizana krenulo je na silu od 60.000 njemačkih vojnika, 12.000 ustaša i 6.500 četnika s jednom jedinom naredbom: Dalmaciju treba osloboditi!

Nakon oslobođenja svih otoka i primorskih gradova, zadnji je bio Šibenik 3. studenoga, mjesec dana trajala je krvava bitka za Knin za potpuno oslobođenje Dalmacije.

Komandant 8. korpusa 4. prosinca u 13,25 šalje izvještaj Vrhovnom štabu NOV i PO: »Dalmacija je slobodna i više nikada svoju slobodu neće izgubiti ili predati drugome«.

To je bila prva regija u Evropi koja se oslobodila, i što je još značajnije, vlastitim snagama, bez pomoći saveznika. A kada se zna i podatak da su 94 % sastava 8. Korpusa činili dalmatinski partizani, onda je valjda i jasno zašto se to nikad ne smije zaboraviti na ovim područjima.

Dalmacija 4. prosinca 1944. godine prvi put u povijesti postaje sastavni dio Hrvatske, i prvi put u povijesti i o njenoj povijesti odlučuju njeni građani, kako je i tada izvjestila »Slobodna Dalmacija«.

U toj veličanstvenoj borbi dalmatinskog naroda u II. svjetskom ratu sudjelovalo je preko 200.000 građana kao učesnika NOP-a , od čega više od 120.000 u vojnim jedinicama.

Ali i cijena koju je platila Dalmacija, za svoju slobodu, nije bila zanemariva. Preko 30.000 stanovnika Dalmacije stradalo je od 1941. do 1944, godine. Više od 18.000 poginulo ih je kao borci partizanskih jedinica. Kao žrtve rata stradalo je oko 12.000 žitelja Dalmacije, od čega 8.000 bez mogućnosti bilo kakve obrane. Strijeljali, vješali, klali su i talijanski fašisti, i njemački nacisti ali još i više njihove revnosne sluge, ustaše i četnici.

Mnogi stradali i u ovoj operaciji bili su osvećeni. U toku operacije za oslobođenje Dalmacije, što poginulo što zarobljeno, iz stroja je izbačeno 19.000 njemačkih vojnika, 3.200 četnika i oko 2.800 ustaša, ostali su zajedno bježali. Partizana je poginulo 2.847 od čega na završnoj operaciji ovdje u Kninu 1.206. U operaciji je ranjeno u ukupno 3.456, a ostali trajni invalidi 882.

I njima su podignuli ovaj spomenik, i njima su postavili ove kripte sa njihovim imenima. Za sjećanje i ponos.

Spomen-vijenci kraj srušenog spomenika Kninskoj bitci
Spomen-vijenci kraj srušenog spomenika Kninskoj bitci

A onda, kao da se toga treba stidjeti, sve se to sruši i proba ostaviti zaboravu. Koja se poruka htjela poslati narodu Dalmacije rušenjem ovog spomenika? Koja se poruka hoće poslati narodu Dalmacije njegovom neobnovom, njegovom zapuštenošću?

Ali i što su to učinili oslobodioci Dalmacije, čega bi se sve generacije iza njih trebali stidjeti?

Njihov obraz je čist. Oni su donijeli slobodu budućim generacijama, da više nikad nijedan tuđin našu Dalmaciju ne svojata niti komada.

I zato ih se danas sjećamo, s njima ponosimo, i ta njihova pobjeda ostati će vječna inspiracija za slobodarsku i antifašističku Dalmaciju.

I neće nam to oduzeti ni novoproglašeni povijesničari, ni povijesničari po zadatku, ni klerofašistički falsifikatori, ni utemeljitelji novog morala po školama, ni vjeroučiteljske laži, ni ravnateljska podilaženja, ni političari bez morala.

Oni bi htjeli da od nacističkih slugu, koji su prodali Dalmaciju, naprave najprije »hrvatsku vojsku«, pa zatim rezultat želje naroda Hrvatske, a onda i heroje kojima se uređuje velebno groblje. Ustaški zločinci dobijaju ulice, trgove.

Ali, zar je to čudno? Nije. To je stvarnost, koju živimo. A onda nama, antifašistima, ostaje da se sjećamo, da njihova djela otrgnemo zaboravu, da istinu iznosimo, da se borimo istinom.

Za najveći dan u povijesti Dalmacije neće danas biti satova povijesti, svećanih sjednica, političarskih obraćanja, neće biti procesija niti zvučnika po gradovima.

Ali biti će ponosa, prkosa i bijesa antifašista Dalmacije.

Građanke i građani, drugarice i drugovi, neka Vam je sretan Dan oslobođenja Dalmacije od nacifašista, četnika i ustaša u II. svjetskom ratu.

Vezani članci
...
Knin
Otpor današnjem revizionizmu i negacionizmu

Autori tekstova su: prof. dr. sc. Branko Dubravica, doc. dr. sc. Dragan Markovina, prof. dr. sc. Aleksandar Jakir, Mladen Krnić, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Zdravko Reić, prof. dr. sc. Hrvoje Klasić i prof. dr. sc. Tihomir Cipek. Donosimo izlaganje promotora knjige publiciste Pere Jurišina na predstavljanju knjige 4. prosinca, prilikom obilježavanja Dana oslobođenja Dalmacije na kninskoj tvrđavi. Poštovani gosti, dragi prijatelji i svi ostali koji ste sa znatiželjom došli na promociju knjige 1944. »Oslobođena Dalmacija /...

Pero Jurišin     05. prosinca 2021.

...
Knin
Najveća bitka u povijesti Dalmacije

Operativna situacija Početkom listopada njemačkoj grupi armija »E«, koja se povlačila iz Grčke, presječena je odstupnica na moravsko-vardarskom pravcu kojim su se njemačke snage povlačile. Zamisao njemačke Vrhovne komande u jesen 1944. godine bila je da s dalmatinskog fronta izvuče 118. lovačku i 264. pješadijsku diviziju, 92. motoriziranu brigadu i 1. puk »Brandenburg« i stavi ih na raspolaganje 2. oklopnoj armiji za borbu protiv Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije. Liniju fronta od Gacke do ušća Zrmanje trebalo je da preuzmu tri...

VeDRA     01. prosinca 2021.

...
Hrvatska
Dva mjerila za hrvatske borce za slobodu: jednima cvijeće, drugima zaborav

Nastavlja se gotovo svakodnevno dvomjesečno obilježavanje 30-te godišnjice bitke za Vukovar. Ovih dana je tako obilježena pogibija generala Blage Zadre. Hrvatska televizija je u svojim informativnim emisijama posvetila značajnu minutažu tom heroju Domovinskog rata, pridodavši nespretno vjesticu od nekoliko sekundi i o poginulom zapovjedniku satnije Vojne policije u Vukovaru i ne manjem junaku, bojniku Alfredu Hillu – Atili. U srijedu 20. listopada, Vukovar su u »prigodi 30. obljetnice bitke za Vukovar u...

Pero Jurišin     02. studenog 2021.

...
Lika
Perušićki spomenik mora ostati u parku!

Delegacija naše Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista opet je bila tamo gdje je trebalo biti. U Perušiću smo sudjelovali na komemoraciji ustaškog zločina protiv tamošnjih partizana 1944., no taj je skup imao i dodatno značenje. Manifestacija je to za zadržavanje spomenika u Perušiću na svome mjestu, unatoč nastojanjima lokalnih vlasti da ga odatle maknu. Moramo dodatno napomenuti da odnedavno na našoj Facebook stranici prikupljamo fotografije za album u kojem želimo objaviti slike što više antifašističkog spomenika u...

VeDRA     28. ožujka 2021.

...
Šibenik
Udari na Končara - simbol histerije

Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....

VeDRA     10. ožujka 2021.

...
Dalmacija
Obnovit ćemo spomenik partizanima koji su oslobodili Knin

Naša udruga VeDRA nedavno je, povodom obilježavanja Dana oslobođenja Dalmacije, odnosno partizanske kninske operacije protiv Nijemaca, četnika, ustaša i domobrana, najavila obnovu spomenika osloboditeljima Knina iz 1944. srušenog nakon oslobođenja u Oluji 1995.. Slobodna Dalmacija je na tu temu objavila intervju s predsjednikom VeDRA-e Rankom Britvićem. Začudo, razgovor koji je vodio Saša Ljubičić objavljen je samo na portalu Slobodne, ali nije našao mjesta u tiskanom izdanju splitskog, i najvažnijeg dalmatinskog dnevnog...

VeDRA     14. prosinca 2020.

...
Dalmacija
Dalmacija i sloboda

Knin je pao 4. prosinca 1944. nakon duge, iscrpljujuće bitke, s velikim brojem mrtvih na objema stranama. Tom je operacijom oslobođena kontinentalna Dalmacija i gotovo svi njezini otoci. Oslobođena? Možda glagolski oblik nije prikladan. Dalmacija se oslobodila. Sama. Naravno, ne bi mogla protiv fašističkih sila sama. Da Sovjetski Savez, nakon početnog i neoprostivog paktiranja s Hitlerom, nije pronašao izgubljen obraz i na svoja pleća primio najteži udarac (plaćen s 20 milijuna mrtvih) i zatim ga uzvratio nemilosrdno, od Staljingrada preko Kurska do Berlina, da...

Inoslav Bešker     08. prosinca 2020.

...
Dalmacija
Knin – ključ slobode Dalmacije

Ovaj tjedan obilježavamo 76. godišnjicu oslobođenja Dalmacije i potpunu realizaciju težnje o vraćanju cijele regije pod okrilje matice zemlje u skladu s odlukama ZAVNOH-a. Time je utrt put i konačnom porazu kvislinške vlasti NDH koja je na početku Drugog svjetskog rata predala Italiji dijelove Dalmacije kojima dotad nije upravljala. Nakon Mussolinijeve kapitulacije Dalmacija je formalno ušla u sastav NDH, no ustaška vlast bila je doslovce samo sluga njemačkim okupatorima, stvarnim vladarima. Kao dan oslobođenja Dalmacije uzima se 3. prosinca i...

VeDRA     30. studenog 2020.

...
Knin
VeDRA u Kninu na jubileju Oluje

Ove godine je proslava obljetnice Oluje u Kninu po mnogo čemu bila povijesna. Bila je to 25. godišnjica velike vojne pobjede, s nje su upućene važne poruke predstavnika Vlade i lidera srpske zajednice u Hrvatskoj, i otvoreni su putevi prema uspostavi boljeg međunacionalnog povjerenja. I VeDRA je bila na proslavi na glavnim kninskom trgu, a bila je to prilika i za slikanje čelnika naše udruge s pripadnicima slavnih »Paukova«.

VeDRA     05. kolovoza 2020.