STO TRIDESET GODINA OD ROĐENJA MARŠALA TITA

Titovo djelo

U rat protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći ne i održati se! I još hiljade i hiljade kasnijih uspjeha i pobjeda

Piše: Miroslav Krleža
  22. svibnja 2022.

Miroslav Krleža i maršal Tito

Prigodom Titovog šezdesetog rođendana (1952) Miroslav Krleža je napisao:

»Kada netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: Borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gradove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio sam robijaš i ratnik, političar i organizator velikog masovnog pokreta za oslobođenje proletarijata, digao sam ustanak protiv slijepe stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu, vratio sam svojoj domovini oteto more, njene otoke i njene gradove, oslobodio sam svoj narod od klasnog izrabljivanja, položio sam temelje socijalizmu i danas dižem zemlju iz njene zaostalosti u red civiliziranih naroda, onda bi takav čovjek mogao s punim pravom da kaže: Izvršio sam svoju ljudsku i građansku dužnost.«


Kada je Tito umro (1980) veliki književnik oglasio se čuvenim nekrologom:

»… On je na planetarnoj pozornici razvio djelatnost historijskih razmjera. Kao organizator međunarodnog pokreta nesvrstanosti, on je svojom neslomljivom voljom izvojštio priznanje čitavog svijeta – danas nas je napustio idealni barjaktar kantovske zamisli Svjetskog Mira.«

»Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije posumnjao u svoje ideale, a ostvario ih je više od svega o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.«

»Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – preko Romanije. Ode on na daleke nedogledne poljane narodne pjesme odakle kao da je i stigao.«

… Nema dana da ne razmišljam o njemu. Bio je kartaš prvog reda, njega je u životu karta uvijek dobro išla. U rat protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći ne i održati se! I još hiljade i hiljade kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih koje sam ja zapamtio u svom ‘kratkom životu’…

Vezani članci
...
Svijet
Petokraka i svastika nisu isto

Pred ovogodišnje obilježavanje ovoga spomendana uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Zakon je donesen na preporuku Europskog parlamenta, s time da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se opredijelila za datum potpisivanja pakta Ribbentrop-Molotov, a neke druge zemlje EU-a za 27. siječnja – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Hrvatska je dobila još jedan spomendan – 23....

Davor Krile     22. kolovoza 2022.

...
Svijet
Antitotalitarni posli

Pred ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma uvrstili smo tekstove kolumnista Slobodne Dalmacije Davora Krile i povjesničara, suradnika portala Peščanik, Srđana Miloševića. Evropska kultura sjećanja izmjestila se, bar od sredine prve decenije 21. stoljeća, iz moralno jasne i historijski posve opravdane antifašističke paradigme (u raznim varijacijama i u različitom stupnju prisutne u evropskom identitetu) u maglovitu i nehistoričnu antitotalitarnu paradigmu. Za spomenuti zaokret u evropskoj kulturi sjećanja pronađeno je...

Srđan Milošević     22. kolovoza 2022.

...
Zagreb
Oslobodilac i pobjednik

Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...

VeDRA     27. svibnja 2022.

...
Hrvatska
Istina je neporeciva: Organizirani otpor fašizmu pokrenuli su komunisti

Osamdeset je godina prošlo otkako su se u Beogradu, u vili izdavača dnevnog lista Politika Vladislava Ribnikara, 4. srpnja 1941. okupili članovi Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije predvođeni Josipom Brozom Titom. Uz nekoliko drugih odluka, s tog je povijesnog sastanka upućen poziv narodima Jugoslavije na oružani partizanski otpor silama Osovine koje su već bile pregazile i raskomadale dotadašnju državu. Bio je to signal za početak općenarodnog ustanka koji je četiri godine kasnije...

VeDRA     04. srpnja 2021.

...
EX-YU
Sutjeska: mjesto pogibije i slave

Nijemci nadiru sve jačim snagama i sve upornije. Mi smo izgubili dvije trećine svoga ljudstva, ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu (Poruka Druge Dalmatinske brigade s Bara Vrhovnom štabu NOVJ) Dok god budete čuli na Ljubinom Grobu pucanje naših pušaka Nijemci neće proći, a kada toga više ne bude znajte da više nema živih proletera (Poruka boraca Četvrte proleterske crnogorske udarne brigade i Druge proleterske udarne brigade s prijevoja Ljubin grob) Ovih dana obilježavamo 78. godišnjicu završetka najveće i najkrvavije bitke...

dr. sc. Zoran Radman, tajnik udruge VeDRA     14. lipnja 2021.

...
EX-YU
Titov default

Utoliko 1941. izbora i nije bilo. Izbor nije postojao ni 1948. Zaboravlja se da je sukob inicirao Staljin. Titu nije preostalo ništa drugo nego da svoju državu, partiju i vlast očuva svim sredstvima i pod svaku cijenu, a nije bila riječ samo o vlasti nego, kao i 1941., o fizičkom opstanku. Utoliko su mitske 1941. i 1948. i manje zanimljive. Ovdje nas zanimaju Brozove odluke donijete u situacijama u kojima je postojala alternativa i koje su ujedno predstavljale radikalan politički i ideološki zaokret. Prvi veliki zaokret zbio se početkom pedesetih godina uvođenjem...

Vuk Perišić     20. kolovoza 2020.