OSAMDESET JE GODINA PROŠLO OTKAKO SU USTAŠE POKUŠALE HRVATSKU STAVITI NA MRAČNU STRANU SVIJETA
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti
Ma koliko se revizionisti trsili dokazati drukčije, zbog dobrobiti Hrvatske i svih njezinih građana, zbog sadašnjih i budućih generacija treba jasno reći, jednom za svagda: 10. travnja 1941., kad je proglašena takozvana Nezavisna Država Hrvatska, najsramniji je dan u cijeloj hrvatskoj povijesti.
Piše: VeDRA
10. travnja 2021.
Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i uspješna kao u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Pa ipak, u hrvatskoj politici – ali i društvu, recimo dijelu crkvenih krugova – i dalje je mnoštvo snaga koje će ustaški pokret, NDH, Antu Pavelića i 10. travnja 1941. proglašavati dijelom vjekovnih težnji hrvatskog naroda. Jednako tako se isti taj dio društva odnosi i prema ustaškom pozdravu »za dom spremni«, ponajprije zbog toga što su ga još u Domovinskom ratu kao svoj slogan uzele postrojbe HOS-a. Dapače, isticanje i klicanje toga slogana nametnulo se kao svojevrsna legitimacija otpora komunističkom nasljeđu, premda jedno s drugim nema nikakve veze. Te tri riječi mogu se tumačiti jedino kao nostalgija za jednim zločinačkim režimom, i žal za nacističkom ideologijom odnosa prema Srbima, Židovima, Romima i Hrvatima antifašistima. Dapače, ta nostalgija istjeruje Hrvatsku iz kruga kojemu od 1941. pripada, krugu pobjedničke globalne antifašističke koalicije za čije oslobodilačke ciljeve su naši ljudi iz svih etničkih grupa dali tisuće života. To što se njime kiti i diči i dio branitelja ništa ne mijenja na stvari. Uostalom, 9. bojna HOS-a koja će na današnji dan – koji se obično predstavlja kao dan osnutka – sigurno imati jedno od svojih komemorativnih postrojavanja u crnom nije ni osnovana 10. travnja nego 2. studenoga 1991. Povijest se može prekrajati samo kad se prikriva.
Zbog svega toga, zbog dobrobiti Hrvatske i svih njezinih građana, zbog sadašnjih i budućih generacija može se dati samo jedan sud: 10. travnja 1941., kad je proglašena takozvana Nezavisna Država Hrvatska, najsramniji je dan u možda cijeloj hrvatskoj povijesti. Kao što u cijelom civiliziranom svijetu oko toga nema spora, ne bi ga trebalo biti ni u Hrvatskoj. Istine radi, nije bolje ni u našem neposrednom susjedstvu, gdje su sljedbenici četnika i na vlasti, a najgori zločinci doživljavaju sudske rehabilitacije, ili bar pokušaje rehabilitacije. No, pozabavimo se vlastitim dvorištem.
Nepriznata umjetna tvorevina
Za sve koji misle da je karakter NDH podložan »može ovako-može onako« ocjenama, još jednom ponovimo: riječ je o kolaboracionističkoj, umjetnoj tvorevini koju su priznale samo Hitlerova Njemačka i njezini sateliti (ni Vatikan je nije priznao), i čija se sva politika svodila na rasne zakone, koncentracijske logore, zločine i vjerno služenje okupatoru, od pokušaja istrebljenja »nečistih« naroda do slanja vojske u rat pod Staljingradom. Svaka teza o »ostvarenju vjekovnih težnji hrvatskog naroda za ostvarenjem vlastite države« pada pred tim činjenicama.
NDH je stvorena tako što su fašistička Italija i nacistička Njemačka u Zagrebu instalirali marionetsku državu, koju je Proglasom pročitanim na zagrebačkom radiju 10. travnja 1941. obznanio Slavko Kvaternik, kao posebni opunomoćenik Ante Pavelića koji je rasplet – kako mu i priliči – čekao na sigurnom, kod gospodara u Italiji. Čak i kad je stigao u zemlju, Pavelić je još nekoliko dana proveo u Karlovcu, čekajući na granici njemačke i talijanske okupacijske zone hoće li Nijemci uspjeti uvjeriti Vladka Mačeka da preuzme upravljanje nad novoosnovanom »državom«. Kako je Maček ipak bio nešto mudriji odbio je, Pavelić se proglasio poglavnikom, a vođa HSS-a je završio u kućnom pritvoru. Ipak, i Maček je prigodom osnivanja NDH poslao poruku hrvatskom narodu da budu pokorni novoj vlasti. Kako je ti izgledalo u tadašnjim novinama pogledajte u broju splitskog Novog doba od 11. travnja 1941. u digitalnoj zbirci Sveučilišne knjižnice u Splitu. Zaljubljenicima u »za dom spremni« možda će zanimljivo biti čuti da je Kvaternik svoje obraćanje (i to je vidljivo na stranicama Novog doba) završio tim pozdravom.
Kvazinezavisna nova država obuhvaćala je Hrvatsku u tzv. povijesnim granicama, što je uključivalo i današnju BiH, no ustaše su spremno okupatorima prepustili Međimurje, Baranju, te većinu kopnenog i otočnog dijela Dalmacije, a dijelovi matice poput Istre i dijela Dalmacije odranije su bili unutar talijanskih granica. Nastala je na ruševinama prve Jugoslavije uništene njemačkom i talijanskom ofenzivom, a jedan dio javnosti prihvatio je NDH smatrajući da je to put u izbjegavanje rata. Naravno, prevarili su se, a zločinački karakter države vrlo je brzo izbio na vidjelo, »partnerima« iz sila Osovine morali su se pružiti teritorijalni ustupci, a sve uz istodobno širenje partizanskog pokreta. Ustaški režim praktički je od prvog dana počeo sa zločinima, nadmašujući u svireposti čak i naciste. Po nalogu svojih gospodara proganjali su Židove i Rome, no Endehazija je, dijeleći sudbinu nacističke Njemačke, propala u svibnju 1945., čelnici su joj pobjegli u inozemstvo, a pokušaj predaje zapadnim saveznicima u Austriji rezultirao je onim što se danas naziva Križnim putem, osvetom partizanskih boraca.
Što će reći Sabor?
O karakteru NDH vrlo je ilustrativno prošle godine, na 79. godišnjicu, govorio povjesničar Hrvoje Klasić u razgovoru za T-portal: »Dan proglašenja takozvane Nezavisne Države Hrvatske je svakako najcrniji dan u hrvatskoj povijesti. To je dan kada je Hrvatska službeno postala saveznica najvećih zločinaca u povijesti Europe, Adolfa Hitlera i Benita Mussolinija, odrekavši se pritom svoje teritorijalne i političke neovisnosti«. Klasić je ukazao da »od uspostave NDH započinju, najvećim dijelom samoinicijativno, a dijelom u savezništvu s nacistima i fašistima, genocid i protjerivanje Srba, Židova, Roma, komunista i svih onih koje su smatrali nepoželjnima u novonastaloj državi prema vjerskim, nacionalnim i rasnim principima«.
No, Klasić je tada – i u više drugih prilika – upozorio i na repove koji se danas u hrvatskom društvu vuku za endehazijom.
»Dok većina u svijetu vrlo jasno osuđuje nacističke i fašističke režime i njihove nositelje, u Hrvatskoj čak ni mainstream nije na čisto o čemu se radilo u NDH. Štoviše, pojedini ministri u svojim dnevnim boravcima imaju Pavelićeve slike, a pojedine ulice u hrvatskim gradovima nose imena ustaških ministara Julija Makanca i Mile Budaka«, smatra Klasić, dodajući da ima revizionizma i drugdje, ali je rezerviran za rubne i neutjecajne skupine, a ne za društveni i politički mainstream.
No, važan pomak uskoro bi se ipak mogao dogoditi. Do kraja svibnja trebala bi pred Saborom krenuti rasprava o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona koje predlaže vladajuća koalicija, sa člankom kojim bi se zabranilo javnu uporabu ustaškog pozdrava »Za dom spremni«. Inicijativu je početkom godine pokrenuo predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus. Naravno, još uvijek postoji mogućnost da HDZ-ova većina ne prihvati ovaj prijedlog, ali je oporba već najavila svoj prijedlog izmjena Kaznenog zakona. Kako je nedavno objavio Jutarnji list, Kaznenom zakoniku dodao bi se članak 325 a sa sljedećim tekstom: »Tko u javnom prostoru koristi, javno ističe, nosi na odjeći ili pokazuje u javnosti na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine«. Dalje, kazna od šest mjeseci do četiri godine zatvora zaprijećena je svakom tko to kazneno djelo »počini putem tiskanih ili elektroničkih medija ili računalnih ili društvenih mreža«, a od jedne do pet godina zatvora može dobiti osoba koja »proizvodi, skladišti, distribuira, prodaje, uvozi, izvozi, posjeduje u većim količinama ili čini dostupnim javnosti materijal«. Naravno, izuzetak su prilike kad se obilježja koriste »s namjenom da služe građanskom obrazovanju, osudi ili odvraćanju od nedemokratskih pokreta ili režima, promicanju umjetnosti ili znanosti, istraživanju ili poučavanju, izvješćivanju o tekućim ili povijesnim događajima, ili sličnim svrhama«.
Vezani članci
Split |
Američki redatelj snimio je film o Splitu i Hrvatskoj kakav nitko nikad nije: Tjera nam crvenilo na lice... |
Ta dokumentarna snimka toliko je često prikazivana da je u Hrvatskoj gotovo opće mjesto. Prikazuje stadion Poljud prve nedjelje u svibnju godine 1980. Negdje sredinom prvog poluvremena utakmice između Hajduka i Crvene zvezde službena osoba ulazi u teren i javlja igračima vijest da je umro Josip Broz Tito. Potom slijede prizori koje kamera bilježi, a današnjem se hrvatskom gledatelju čini kao da potječu iz drugog svemira. Igrači obje momčadi plaču, na stadionu masa cvili, a...
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Hrvatska |
Kameni cvijet, UNESCO i mutava Vlada |
Stručnjaci IHRA-e, kojom predsjeda Hrvatska, posjetili su Jasenovac i službeno preporučili Vladi da mapira sve logore NDH, da krene u iskopavanja u Jasenovcu i na Velebitu te da spomenik Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića predloži za Listu svjetske baštine. Plenkovićeva Vlada nema nikakvu reakciju. Kad god čovjek pomisli da je užasna zločinačka stvarnost NDH konačno postala općeprihvaćena u javnosti i u državnoj politici, jer i sama Vlada na tome nominalno inzistira pri obilježavanju godišnjice proboja posljednjih logoraša iz Jasenovca,...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Hrvatska |
Kako je isplivao talog |
Kako je prešutno tolerirana, ili čak u nekim fazama ohrabrivana, glupost, injektirani nacionalizam i huliganizam grupica takozvanih navijača postala tako moćna prijetnja hrvatskom nogometu, Hrvatskom nogometnom savezu i Hrvatskoj? Zahvaljujući njihovom velikom ustaškom »U« i prekriženom HNS-u na izvješenoj krpi preko ograde osječkog nogometnog stadiona, a potom i »junačkog« pjevanja ustaške budnice na tribinama, »vatreni« bi kvalifikacije za Euro mogli odigrati pred praznim maksimirskim tribinama, ili eventualno pred djecom do 14 godina, što kao...
Hrvatska |
U Osijeku se dogodilo nešto nestvarno, kao da je posrijedi događaj iz Njemačke |
Još nestvarno zvuči vijest da je uhićeno 12 navijača jer su u četvrtak na tribinama osječkog stadiona, tijekom nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Turske, zapjevali ustašku koračnicu »Ustaški se barjak vije«. Informacija da je policija u dan-dva identificirala 12 ljudi kojima je iz samog državnog vrha prišiven epitet huligana kao da nije iz Hrvatske. Da se kao mjesto radnje ne navodi Osijek, čovjek bi pomislio da je posrijedi događaj iz Njemačke ili neke druge zemlje s...
Hrvatska |
VeDRA VJERNA U OBRANI ANTIFAŠISTIČKIH VRIJEDNOSTI |
Nakon naše objave na FB stranici VeDRA-e o zabrani pozdrava »Za dom spremni« dobili smo pozive iz više različitih medija s upitom i usputnim čuđenjem »Da li znamo da smo jedina braniteljska udruga koja podržava zakonski prijedlog kojim se sankcionira pozdrav ZDS?«. Pa i mi se pitamo »da li se mi onda zalažemo za ispravnu stvar ili ne?«, kada navodno sve druge udruge misle drugačije. Mi smo duboko uvjereni da se zalažemo za ispravnu stvar i tu u prvom redu kao humanisti i legalisti koji poštujemo ustavne vrijednosti, Saborsku...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Hrvatska |
Daliću, Lovrene: ustaštvo je direktna negacija hrvatstva |
Za nogomet se kaže da je »najvažnija sporedna stvar na svijetu«, i u tome ne vidim nikakav problem, s time bih se mogao, posebno u trenucima slabe volje, čak i složiti. Ono što je sporedno, sporedno je, neovisno o stupnju na kojem se ta sporednost nalazi. Svjetsko prvenstvo u Katru je, što se tiče Hrvatske, zadovoljilo oba uvjeta: bilo je važno, ako mnoge od nas pitate, bilo je najvažnije, ali je, također, bilo i sporedno. Osvajanjem medalje promovirana je Hrvatska, odnosno, nogomet je imao instrumentalnu ulogu, bio je u...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Split |
Dvojbe koje to nisu |
Osnovni motiv i potreba kompleksne rasprave o značenju formiranja Prve narodne vlade u Splitu u travnju 1945. je činjenica da ni više od 30 godina od utemeljenja Republike Hrvatske kao suverene države, značenje ovoga događaja nije cjelovito povijesno i objektivno vrednovano, što ostavlja otvoren prostor za vrlo različite interpretacije. Umjesto znanstveno utemeljenih analiza i argumentiranih prikaza, prevladavaju paušalne ocjene, pune ideoloških predrasuda i stereotipa. U to se uz malo napora možemo lako uvjeriti. Pregledom niza različitih povijesnih,...
Hrvatska |
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše |
Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...
Split |
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja! |
Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...
Split |
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno. |
Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...
Europa |
Zapanjujuće pomanjkanje »povijesnog sjećanja« |
Rezoluciju naziva »Važnost europskog sjećanja za budućnost EU« donio je EU parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku Rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju; od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU u spomen žrtvama komunizma dane 23. 8. 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziva državama članicama EU....
Europa |
Važnost europskog sjećanja za budućnost EU |
Rezoluciju tog naziva donio je EU parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku Rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju; od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU u spomen žrtvama komunizma dane 23. 8. 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziva državama članicama EU. Sveukupna poruka Rezolucije može se sažeti u...
Hrvatska |
Dan kad je počeo ustaški bal smrti |
Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...
Hrvatska |
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika |
I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...
EX-YU |
Od travanjske katastrofe do partizanske pobjede |
Prošlo je 80 godina otkako je na prostoru bivše Jugoslavije, pa tako i na području Hrvatske, počeo Drugi svjetski rat. Samo nekoliko dana nakon puča 27. ožujka, Njemačka i njezini saveznici i sateliti napali su više jugoslavenskih gradova, tada je najteže stradao Beograd, a među ostalima bombardiran je i Split, u kojem je talijanska vojska koji dan kasnije inscenirala lažni desant za propagandne kamere. Time je počeo kratki Travanjski rat, no vrlo brzo došlo je do općeg ustanka protiv okupatora koji je četiri godine kasnije...
EX-YU |
Dani koji su promijenili povijest |
Prije točno 80 godina, 25. ožujka 1941., ondašnja vlada Kraljevine Jugoslavije koju su temeljem sporazuma vodećih hrvatskih i srpskih političkih snaga predvodili Dragiša Cvetković i Vladko Maček počinila je jedan od najspornijih činova u povijesti cijelog južnoslavenskog prostora: potpisali su s fašističkim silama Osovine pristupanje Trojnom paktu. Samo dva dana kasnije vojnim udarom i demonstracijama u više gradova hrvatsko-srpska vladajuća koalicija je srušena, a samo desetak dana kasnije napadom Njemačke i Italije Drugi svjetski rat počeo...
Hrvatska |
Kuna – jedini legalni podsjetnik na NDH |
Zagovornici pokliča »za dom spremni« uvijek će spremno pokušavati dokazati da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, poneki će se pozivati i na poznavanje opera. Slično je i s povijesnim grbom s prvim bijelim poljem – njega možete vidjeti i na krovu crkve Svetog Marka između zgrada Vlade i Sabora. S druge strane, protivnici poistovjećivanja Republike Hrvatske s NDH traže zabranu i jednoga i drugoga, što je stav i udruge VeDRA. No, što ćemo s onim nacionalnim simbolom koji svoje korijene nema ni u čemu drugom nego u ustaškom režimu,...