ŠTO KOMEMORIRAMO U USTAŠKOJ TVORNICI SMRTI SVAKOG 22. TRAVNJA?
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika
Oko 600 logoraša zatvorenih u Ciglani, od njih preostalih 1073, krenuli su u proboj iz logora 22. travnja 1945., shvativši da ih u suprotnom čeka sigurna smrt. Nažalost, tragedija nije mogla biti izbjegnuta, i od njih 600 preživjelo ih je 117. Istoga dana, u proboj je krenulo i 147 zatočenika Kožare, a preživjelo ih je samo 11. Znak za proboj dao je sinjski partizan Ante Bakotić, zarobljenik u Jasenovcu, ubijen u akciji mitraljeskim rafalom
Piše: VeDRA
22. travnja 2021.
I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić.
Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i antifašista, Vlade i Predsjednika Republike. Prošle godine zbog pandemije nesuglasice su privremeno stavljene sa strane, no kako Hrvatska i dalje ništa ne radi kako bi zaustavila revizionističke ideje i buđenje ustašofilskih sentimenata svi prijepori su ponovo izbili na površinu.
A što točno obilježavamo danas u Jasenovcu?
Oko 600 logoraša zatvorenih u Ciglani, od njih preostalih 1073, krenuli su u proboj iz logora 22. travnja 1945., shvativši da ih u suprotnom čeka sigurna smrt. Nažalost, tragedija nije mogla biti izbjegnuta, i od njih 600 preživjelo ih je 117. Istoga dana, u proboj je krenulo i 147 zatočenika Kožare, a preživjelo ih je samo 11. Znak za proboj dao je sinjski partizan Ante Bakotić, zarobljenik u Jasenovcu, ubijen u akciji mitraljeskim rafalom.
Juriš pod rafalima
Očajničkom pokušaju oslobađanja prethodila je odluka ustaških vlasti da zbog približavanja partizanskih snaga likvidiraju preostale logoraše. Uz one koji su već bili u logoru, svi novopridošli odmah su odvođeni do obale Save gdje su ubijani i bacani u rijeku, a logorski čuvari i ostale ustaše paralelno su uništavali arhivu i minirali ili spaljivali objekte logora. Dan prije proboja tako je pobijena posljednja grupa zatočenih žena, njih osamdesetak.
Svi preostali zatočenici bili su zatvoreni u zgradu Ciglane koju su planirali dignuti u zrak i spaliti. Logoraši su shvatili što ih čeka, nekoliko ih se objesilo kako bi prekratili muke, a Bakotić i nekoliko drugih zatvorenika dogovorili su se da će preostale povesti u pokušaj proboja. Po njihovom planu, na svakom od četiri izlaza desetak najodlučnijih, naoružanih postolarskim noževima, čekićima, letvama i ciglama trebalo je istodobno provaliti i bježati prema izlazu iz logora.
Prema sjećanju preživjelih, taj je dan osvanuo kišovit, istočne kapije logora bile su nemarno pritvorene, a ustaške straže zavukle su se u bunkere i izvidnice na logorskom zidu. Oko 10 sati, na povik Ante Bakotića »Naprid drugovi!«, desetine su razbile vrata i prozore Ciglane, i pojurile prema 150 metara udaljenoj kapiji logora. Osim bolesnih i starih koji nisu imali snage, oko 600 također fizički slabih zatvorenika napalo je ustaške stražare, i nekolicini oduzeli puške. Drugi su naoružani raznim predmetima potrčali prema istočnoj logorskoj kapiji, ali su morali prijeći brisani prostor između južnog ogranka velikog zida i rijeke Save na kojem su ustaše mitraljezima kosili bjegunce. Logoraš Mile Ristić napao je mitraljesca, ubio ga i počeo pucati na ustaše, a Edo Šajer presjekao je telefonske žice. Ipak, većina logoraša u proboju je poginula, ili odmah na početku ili u Savi i okolici logora. Grupu koja nije ni krenula u akciju ustaše su pobili sljedećih nekoliko dana i spalili.
U 20 sati iste večeri počeo je proboj i iz Kožare, organiziran neovisno od onoga u Ciglani, i potaknut rafalima i eksplozijama prethodne noći. Logoraši su imali improvizirano hladno oružje i pokušali bježati prema Savi, poljima i željezničkoj pruzi.
Popis preživjelih iz proboja dostupan je ovdje.
Jedan od najdetaljnijih prikaza prilika u logoru neposredno prije proboja, i o samom proboju objavljen je prije nekoliko dana na Antifašističkom vjesniku.
Kraj ideologije smrti
Dan poslije počelo je i povlačenje ustaša iz logora Jasenovac, u kojem su ostali leševi i ruševine. Time je prestala postojati najveća tvornica smrti ustaškog režima, najveći koncentracijski logor na Balkanu. Kako je poznato, radilo se zapravo o cijelom sustavu logora u blizini sela Jasenovca, jedinog u Drugom svjetskom ratu u kojem su zatočenici planski ubijani bez učešća Nijemaca, nego isključivo u ustaškoj »režiji«. Tamo su bili zatočeni pripadnici nepoželjnih etničkih grupa – Srbi, Židovi i Romi, ali isto tako i Hrvati antifašisti i ljevičari. Kompleks se sastojao od niza logora na prostoru od oko 240 kvadratnih kilometara, među kojima je bio sam Jasenovac, pa Donja Gradina, tri logora za djecu – Sisak, Gornja Rijeka i Jastrebarsko, te ženski logor u Staroj Gradiški. Ti, ali i drugi logori osnivani su temeljem rasnih zakona i zakona o zaštiti NDH koje su ustaše donijele po uzoru na Hitlerovu njemačku samo koji dan nakon dolaska na vlast 10. travnja 1941. Sam Jasenovac osnovan je u kolovozu 1941.
Još od kraja Drugog svjetskog rata postojale su i postoje različite procjene broja žrtava u Jasenovcu, koje su u nekim trenucima i od različitih nacionalističkih snaga i u Hrvatskoj i u Srbiji postajale sredstvo političkih manipulacija, kao što su to i ponekad bizarni opisi uvjeta u logoru. Dovoljno se sjetiti tvrdnji o kazališnim predstavama u logoru, ili pak potpunom odricanju zločinačkog karaktera logora. Najtočnijim se uzimaju procjene od sedamdeset do devedeset tisuća ubijenih, temeljene na demografskim podacima i poimeničnim popisom žrtava kojim raspolaže javna ustanova Spomen područje Jasenovac. Već ta brojka ovaj logor čini najvećim fašističkim stratištem u jugoistočnoj Europi, a dodatno je strahotna bila svirepost ustaša koji su logoraše najčešće ubijali vlastitom rukom.
Sam logor je još u egzilu prije rata osmislio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić, koji je bio i prvi zapovjednik Jasenovca. Prvi upravnik logora bio je bivši katolički svećenik Miroslav Filipović, a naslijedio ga je Dinko Šakić, da bi ih slijedile i neke druge ustaške glavešine. Dio krivaca za zločine odgovarao je na različite načine. Ivica Matković, jedan od upravnika logora, uhvaćen je i pogubljen od strane Jugoslovenske armije kod Celja 1945. godine. Miroslav Filipović (alias Majstorović), ranije franjevački svećenik, kojega su Nijemci zvali »brat vrag«, uhvaćen je, osuđen na smrt i obješen u Zagrebu 1946. godine. Pogubljen je i Ivica Brkljačić, katolički svećenik i komandant logora u ljeto 1943. Ustaški glavešina Mirko Vutuc je pobjegao pred kapitulaciju Njemačke, ali je izručen jugoslavenskim vlastima, osuđen na smrt i strijeljan. Ljubo Miloš, drugi po rangu u logoru Jasenovac i zapovjednik logora Lepoglava, poslije rata pobjegao je u Austriju ali nastavio raditi na ustaškim načelima. Dvije godine nakon rata kao dio diverzantske skupine ubacio se s grupom ustaša u Jugoslaviju, no otkriveni su i uhićeni, a Miloš je nakon kraćeg suđenja u Zagrebu 1948. osuđen i obješen.
Eugen Dido Kvaternik, nadležan za sve logore u NDH do 1943. godine, emigrirao je u Argentinu i tamo poginuo u prometnoj nesreći 1962. godine. Pobjegao je i Maks Luburić, ali u Španjolsku, gdje ga je 1969. ubio jugoslavenski agent.
Dugo nakon rata pravdi su privedeni i Andrija Artuković, autor rasnih zakona. SAD ga je izručio Jugoslaviji, suđeno mu je u Zagrebu, a 1986. je osuđen na smrt. Zbog bolesti nije pogubljen, nego je dvije godine kasnije umro u zatvorskoj bolnici. Iz Argentine je sad već samostalnoj Hrvatskoj izručen i upravnik logora Dinko Šakić. On je 1999. osuđen na 20 godina zatvora, a umro je 2008. u zatvoru.
Vezani članci
Split |
Američki redatelj snimio je film o Splitu i Hrvatskoj kakav nitko nikad nije: Tjera nam crvenilo na lice... |
Ta dokumentarna snimka toliko je često prikazivana da je u Hrvatskoj gotovo opće mjesto. Prikazuje stadion Poljud prve nedjelje u svibnju godine 1980. Negdje sredinom prvog poluvremena utakmice između Hajduka i Crvene zvezde službena osoba ulazi u teren i javlja igračima vijest da je umro Josip Broz Tito. Potom slijede prizori koje kamera bilježi, a današnjem se hrvatskom gledatelju čini kao da potječu iz drugog svemira. Igrači obje momčadi plaču, na stadionu masa cvili, a...
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Hrvatska |
Kameni cvijet, UNESCO i mutava Vlada |
Stručnjaci IHRA-e, kojom predsjeda Hrvatska, posjetili su Jasenovac i službeno preporučili Vladi da mapira sve logore NDH, da krene u iskopavanja u Jasenovcu i na Velebitu te da spomenik Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića predloži za Listu svjetske baštine. Plenkovićeva Vlada nema nikakvu reakciju. Kad god čovjek pomisli da je užasna zločinačka stvarnost NDH konačno postala općeprihvaćena u javnosti i u državnoj politici, jer i sama Vlada na tome nominalno inzistira pri obilježavanju godišnjice proboja posljednjih logoraša iz Jasenovca,...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Hrvatska |
Kako je isplivao talog |
Kako je prešutno tolerirana, ili čak u nekim fazama ohrabrivana, glupost, injektirani nacionalizam i huliganizam grupica takozvanih navijača postala tako moćna prijetnja hrvatskom nogometu, Hrvatskom nogometnom savezu i Hrvatskoj? Zahvaljujući njihovom velikom ustaškom »U« i prekriženom HNS-u na izvješenoj krpi preko ograde osječkog nogometnog stadiona, a potom i »junačkog« pjevanja ustaške budnice na tribinama, »vatreni« bi kvalifikacije za Euro mogli odigrati pred praznim maksimirskim tribinama, ili eventualno pred djecom do 14 godina, što kao...
Hrvatska |
U Osijeku se dogodilo nešto nestvarno, kao da je posrijedi događaj iz Njemačke |
Još nestvarno zvuči vijest da je uhićeno 12 navijača jer su u četvrtak na tribinama osječkog stadiona, tijekom nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Turske, zapjevali ustašku koračnicu »Ustaški se barjak vije«. Informacija da je policija u dan-dva identificirala 12 ljudi kojima je iz samog državnog vrha prišiven epitet huligana kao da nije iz Hrvatske. Da se kao mjesto radnje ne navodi Osijek, čovjek bi pomislio da je posrijedi događaj iz Njemačke ili neke druge zemlje s...
Hrvatska |
VeDRA VJERNA U OBRANI ANTIFAŠISTIČKIH VRIJEDNOSTI |
Nakon naše objave na FB stranici VeDRA-e o zabrani pozdrava »Za dom spremni« dobili smo pozive iz više različitih medija s upitom i usputnim čuđenjem »Da li znamo da smo jedina braniteljska udruga koja podržava zakonski prijedlog kojim se sankcionira pozdrav ZDS?«. Pa i mi se pitamo »da li se mi onda zalažemo za ispravnu stvar ili ne?«, kada navodno sve druge udruge misle drugačije. Mi smo duboko uvjereni da se zalažemo za ispravnu stvar i tu u prvom redu kao humanisti i legalisti koji poštujemo ustavne vrijednosti, Saborsku...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Hrvatska |
Daliću, Lovrene: ustaštvo je direktna negacija hrvatstva |
Za nogomet se kaže da je »najvažnija sporedna stvar na svijetu«, i u tome ne vidim nikakav problem, s time bih se mogao, posebno u trenucima slabe volje, čak i složiti. Ono što je sporedno, sporedno je, neovisno o stupnju na kojem se ta sporednost nalazi. Svjetsko prvenstvo u Katru je, što se tiče Hrvatske, zadovoljilo oba uvjeta: bilo je važno, ako mnoge od nas pitate, bilo je najvažnije, ali je, također, bilo i sporedno. Osvajanjem medalje promovirana je Hrvatska, odnosno, nogomet je imao instrumentalnu ulogu, bio je u...
Hrvatska |
Manipulacije Jasenovcem treba shvatiti ozbiljno |
Da se između Hrvata i Srba izgrade porušeni mostovi, nisu dovoljne godine; još nema pravih graditelja, osobito na strani koja je mostove rušila. Da se sruši i ono što je s mukom izgrađeno, dovoljan je jedan neoprezan, nepromišljen ili promišljen potez, pa da sve padne u vodu. U Beogradu, na žalost, još uvijek nisu shvatili da se pomirenje ne može graditi po volji Srbije i po njezinim diktatima. Postoji i Hrvatska, u svakom pogledu. I nju se nešto mora pitati, čak i kad netko želi doći s cvijećem u ruci. Jednom je uzaludno bačeno...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Split |
Dvojbe koje to nisu |
Osnovni motiv i potreba kompleksne rasprave o značenju formiranja Prve narodne vlade u Splitu u travnju 1945. je činjenica da ni više od 30 godina od utemeljenja Republike Hrvatske kao suverene države, značenje ovoga događaja nije cjelovito povijesno i objektivno vrednovano, što ostavlja otvoren prostor za vrlo različite interpretacije. Umjesto znanstveno utemeljenih analiza i argumentiranih prikaza, prevladavaju paušalne ocjene, pune ideoloških predrasuda i stereotipa. U to se uz malo napora možemo lako uvjeriti. Pregledom niza različitih povijesnih,...
Hrvatska |
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše |
Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...
Split |
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja! |
Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...
Split |
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno. |
Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Hrvatska |
Dan kad je počeo ustaški bal smrti |
Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...
Hrvatska |
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti |
Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...
Hrvatska |
Sve dimenzije »Dare iz Jasenovca« |
Srpski film »Dara iz Jasenovca«, neslavno propao u utrci za Oskarima ali rekordno gledan prije nekoliko dana na RTS-u, i dalje je jedna od glavnih tema u – kako se to obično kaže – regiji. Na stranu skandali koji su pratili produkciju i načine distribucije, jer oni su problem Srbije i njihove filmske industrije. No, nakon premijere polemike su se samo zahuktale, a ocjene se, ovisno o tome s koje strane hrvatsko-srpske granice dolazile, kreću u rasponu od »veličanstvene epopeje o žrtvi« do »propagandne manipulacije«. Lošim konotacijama koje...
Hrvatska |
Kuna – jedini legalni podsjetnik na NDH |
Zagovornici pokliča »za dom spremni« uvijek će spremno pokušavati dokazati da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, poneki će se pozivati i na poznavanje opera. Slično je i s povijesnim grbom s prvim bijelim poljem – njega možete vidjeti i na krovu crkve Svetog Marka između zgrada Vlade i Sabora. S druge strane, protivnici poistovjećivanja Republike Hrvatske s NDH traže zabranu i jednoga i drugoga, što je stav i udruge VeDRA. No, što ćemo s onim nacionalnim simbolom koji svoje korijene nema ni u čemu drugom nego u ustaškom režimu,...