POVODOM 77. GODIŠNJICE FORMIRANJA PRVE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Dvojbe koje to nisu

Formiranje Vlade Federalne Hrvatske 14. travnja 1945. godine u Splitu, bastionu antifašizma za vrijeme narodnog ustanka i narodnooslobodilačke borbe protiv okupatora 1941 – 1945, svakako označava jedan od prijelomnih događaja u našoj povijesti, onih događaja koji su u bitnome odredili budući razvoj Republike Hrvatske

Piše: prof. emeritus dr. sc. Josip Milat
  27. travnja 2022.

Cvijeće za pjesnika i prvoborca. Predsjednik ZAVNOH-a Vladimir Nazor s organizatorom ustanka u Dalmaciji Vickom Krstulovićem na Narodnom trgu u Splitu 14. travnja 1945.

Osnovni motiv i potreba kompleksne rasprave o značenju formiranja Prve narodne vlade u Splitu u travnju 1945. je činjenica da ni više od 30 godina od utemeljenja Republike Hrvatske kao suverene države, značenje ovoga događaja nije cjelovito povijesno i objektivno vrednovano, što ostavlja otvoren prostor za vrlo različite interpretacije. Umjesto znanstveno utemeljenih analiza i argumentiranih prikaza, prevladavaju paušalne ocjene, pune ideoloških predrasuda i stereotipa. U to se uz malo napora možemo lako uvjeriti.

  1. Pregledom niza različitih povijesnih, socioloških, političkih i ustavno-pravnih izvora uočljivo je da u suvremenoj hrvatskoj stručnoj i znanstvenoj literaturi, nema cjelovitih izvora koji s različitih aspekata kompleksno, povijesno objektivno, stručno i znanstveno razmatraju značenje formiranja prve Narodne Vlade Federalne (republike) Hrvatske i povezanost toga događaja iz 1945. godine s državotvornim konstituiranjem Republike Hrvatske kao suverene države 1990. godine.
  2. analizom školskih udžbenika, posebno onih iz povijesti, nije teško utvrditi da u udžbenicima za osnovne i srednje škole, pa i za studije na sveučilištima, ova tematika nije dovoljno stručno ni znanstveno obrađena, a niti je objektivno i na prikladan način prikazana. Udžbenici sadrže mnogo neutemeljenih ocjena, poluistina, selektivnog izbora i prikaza historiografske građe i kvaziznanstvenih priloga.
  3. iskustvenom spoznajom zaključili smo da je u kolokvijalnoj i javnoj političkoj komunikaciji o ovoj temi od 1990. godine do današnjih dana, stalno prisutno politikantsko negiranje vrijednosti tekovina antifašističke borbe, time i formiranja Vlade Federalne Hrvatske, kao upravno-pravnog temelja suvremene hrvatske države. Tomu, pored istupa ne samo vodećih predstavnika tzv. desnih i, kako sebe nazivaju, stranaka desnog centra, doprinose i istupi određenih znanstvenika, a nažalost i mnogobrojnih predstavnika braniteljskih udruga. Tvrdnjom: »Republiku Hrvatsku smo/su stvorili mi – hrvatski branitelji – pobjedom 1995. godine« takve se teze u određenim krugovima stalno podgrijavaju, a njihovo javno propagiranje, uz prešutno odobravanje organa vlasti, gotovo postaje stvar političkog prestiža pojedinca i grupa!

Činjenice ili »dvojbe«

O formiranju Vlade Federalne Hrvatske 1945. godine i njezinu značenju za ustrojavanje Republike Hrvatske kao suverene države 1990. godine u stručnim i znanstvenim raspravama postoje kontroverzni, oprečno suprotni stavovi. Za jedne njezino je formiranje temelj ustavnopravnoga konstituiranja Hrvatske kao republike – od Federalne do Republike Hrvatske kao međunarodno priznate suverene države. Za druge je ona, kao i sve hrvatske vlade od 1945. do 1990. godine, bila »konstrukt komunizma«, tek jedna federalna jedinica podčinjena vladi savezne države i kao takva nije imala legitimitet ni republike ni države, što naprosto nije istina. Ipak, treba istaknuti da među onima koji nisu skloni prihvatiti vrijednosti hrvatskoga antifašizma ima i onih koji prihvaćaju činjenicu da je ZAVNOH, a time i njegova vlada temelj suvremene hrvatske državnosti. Za apologete drugog stava, Hrvatska je kao republika prvi put u povijesti utemeljena tek nakon višestranačkih izbora 1990. godine i »stvorena« pobjedom branitelja u Domovinskom ratu!?

Pobornici toga stava (ne)svjesno prešućuju činjenicu da su prvi višestranački izbori 1990. godine provedeni na temelju Ustava Socijalističke republike Hrvatske (SRH). Prešućuju i činjenicu da je SRH kao jedna od federalnih republika, prema odredbama Ustava SFRJ iz 1974. godine, imala legitimno pravo na odcjepljenje i da je upravo na temelju odredaba toga Ustava i odredbi Ustava SRH iz 1974. organiziran i proveden referendum o razdruživanju, tj. odcjepljenju. Ove činjenice logikom stvari proturječe tvrdnji da je Hrvatska kao republika stvorena tek 1990. godine.

Nažalost, od uspostave Republike Hrvatske kao suverene države, svjedočimo i sve agresivnijoj čak i manifesnoj eskalaciji neofašizma. Sve se otvorenije negira povijesna uloga narodno-oslobodilačke borbe, negira se antifašizam kao ideja. Negiraju se vrijednosti tekovina NOB-a koje su pobjedom nad nacifašističkim okupatorom i domaćim izdajnicima, Hrvatsku svrstale u pobjedničku Savezničku antifašističku koaliciju. Sve se otvorenije pojedinci i grupe raznih društveno-političkih struktura, neki znanstvenici, a nažalost i mnogi predstavnici udruga veterana Domovinskog rata pozivaju na fašističku NDH proglašavajući je ishodištem hrvatske državnosti (hrvatskog republikanizma) i temeljem suvremene suverene Republike Hrvatske. Ne žele prihvatiti činjenicu da je prema pravnoj teoriji, teritorijalnoj jurisdikciji i unutrašnjem uređenju NDH bila surogat-država. Crne uniforme, fašistički simboli uz ustaški pozdrav Za dom spremni sve su prisutniji u javnosti. Devastiraju se i ruše spomenici, a borci NOR-a uporno se proglašavaju komunističkim zločincima. Žele zatrti, izbrisati povijest. Uporno žele nemoguće!

Mi koji zastupamo antifašističke vrijednosti, i ne samo mi, polazimo od tvrdnje da je formiranje prve Narodne vlade Federalne Hrvatske jedan od najvažnijih događaja u njezinoj novijoj povijesti. To potkrjepljujemo činjenicama:

1. Formiranjem ove vlade, Hrvatska je prvi put u svojoj milenijskoj povijesti de facto dobila status republike.

To potvrđuje i činjenica da je u Ustavu suvremene i suverene Republike Hrvatske u izvorišnim osnovama kao jedan od temelja državnosti eksplicite navedena i Odluka ZAVNOH-a u ime kojega je njegovo predsjedništvo vladu Federalne Hrvatske 1945. i imenovalo.

»Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo:

– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947) (istaknuo JM) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963- 1990).« *
*Ustav Republike Hrvatske – izvorišne osnove, NN 56/1990.

2. To je bila prva vlada u hrvatskoj povijesti koja je imala nadležnost izvršne vlasti na čitavu teritoriju Hrvatske.

Iako dio hrvatskih krajeva tada još nije bio oslobođen, u gotovo svakom okupiranom mjestu, poglavito na slobodnom teritoriju, djelovali su narodni odbori kao politička i izvršna narodna vlast sastavljeni od pripadnika sveopćega antifašističkog pokreta otpora. Odluke koje je ta vlada donosila vrijedile su i, ovisno o stvarnim mogućnostima, provodili ih svi narodni odbori na cijelom teritoriju Hrvatske. To potvrđuju činjenice:

a) ZAVNOH je, kao najviše zakonodavno i izvršno tijelo hrvatskog naroda, 20. rujna 1943. donio Odluku o poništenju tzv. Rapalskog ugovora (sporazuma) i Rimskih ugovora i o priključenju Hrvatskoj svih anektiranih i okupiranih krajeva.

Rapalski ugovor (Rapall, 12.XI.1920.) … potpisali predstavnici Kraljevine SHS i Kraljevine Italije… Italiji su pripali Trst, Gorica, Gradiška i dio Kranjske, Istra (osim dijela općine Kastav), grad Zadar, otoci Cres i Lošinj, Lastovo i Palagruža te je stvorena Slobodna država Rijeka.*
*Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.

b) Tom je Odlukom ZAVNOH de facto proglasio jurisdikciju na čitavu teritoriju Hrvatske jer su sva vjekovno hrvatska područja: Istra, Gorski kotar i gotovo cijela hrvatska obala s otocima, uz Međimurje i Baranju koje su okupirali madžarski fašisti, vraćena matičnoj zemlji. Dalekosežnost te povijesne odluke ogleda se u činjenici da je to, uz odredbe Ustava i Ustava SFRJ, i Ustava SRH iz 1974. godine bio jedan od temelja Badinterovoj komisiji u međunarodnom utvrđivanju granica i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, što je bila pretpostavka da ona de facto i de jure postaje suverena država.

To potvrđuju zemljopisne karte okupacijske podjele Kraljevine Jugoslavije 1941. s NDH-om (u kojoj je uključen i dio BiH) nakon Rimskih ugovora i karte Hrvatske u Federalnoj Jugoslaviji 1945.


NDH u okupacijskoj podjeli Jugoslavije 1941. Crta po sredini označava podjelu NDH-a na talijansku i njemačku okupacijsku zonu.<br />Iako formalno obuhvaća područje BiH, nema Istre, Gorskog kotara, gotovo cijele Dalmacije te Međimurja i Baranje, a s obzirom na okupacijske zone, ni suverenitet.
NDH u okupacijskoj podjeli Jugoslavije 1941. Crta po sredini označava podjelu NDH-a na talijansku i njemačku okupacijsku zonu.
Iako formalno obuhvaća područje BiH, nema Istre, Gorskog kotara, gotovo cijele Dalmacije te Međimurja i Baranje, a s obzirom na okupacijske zone, ni suverenitet.

Republika Hrvatska u sastavu FNRJ-a (Federativne narodne republike Jugoslavije)<br /><b><i>Izvor:</i></b> <i>Ljubo Boban Hrvatske granice 1918. – 1993., Školska knjiga, Zagreb, 1993.</i><br />Svi su okupirani teritoriji i oduzeti Rapalskim i Rimskim ugovorima vraćeni, a granice su Badinterovom komisijom priznate kao međunarodne granice Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska u sastavu FNRJ-a (Federativne narodne republike Jugoslavije)
Izvor: Ljubo Boban Hrvatske granice 1918. – 1993., Školska knjiga, Zagreb, 1993.
Svi su okupirani teritoriji i oduzeti Rapalskim i Rimskim ugovorima vraćeni, a granice su Badinterovom komisijom priznate kao međunarodne granice Republike Hrvatske.

c) To je bila prva narodna i višestranačka vlada. Sastav je odražavao strukturu sudionika antifašističkog pokreta svih hrvatskih građana, što potvrđuje činjenica da je imala pet predstavnika – članova HSS-a, četiri člana Komunističke partije, četiri predstavnika – člana Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH-a i jednog nestranačkog domoljuba iz Istre.

d) Nakon završetka Drugoga svjetskog rata i konačnog oslobođenja zemlje, ZAVNOH i Narodna vlada Federalne Hrvatske, u istom sastavu kojim je formirana u Splitu, počinju djelovati u Zagrebu, glavnom gradu Federalne Hrvatske.

Ovo su povijesne činjenice i tu dvojbe nema, niti može biti.

Kada je »stvorena« i tko je stvorio hrvatsku republiku?

S obzirom na tematiku rasprave, nužno je osvrnuti se i na tzv. dvojbe vezane za pitanje utemeljenja, »stvaranja« Republike Hrvatske i pokušaje revizije povijesti. To se ne odnosi samo na pitanje utemeljenja Republike Hrvatske kao države, nego i na pitanje vrijednosti hrvatskoga antifašističkoga partizanskog Narodno-oslobodilačkog rata kao ishodišta za međunarodno priznanje suvremene i suverene Republike Hrvatske. Hrvatska je, rekli smo, de facto postala republika 1945. godine. To je potvrđeno i u svim ustavima od ustava NRH 1946. do Ustava SRH 1974. godine, na temelju kojega je kao federalna država potvrđena nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, čime je ujedno došlo i do promjene društveno političkog uređenje.

Na temelju rezultata referenduma o razdruživanju, neovisnosti koji je održan 19. svibnja 1991., SRH formalno se razdružila od SFRJ-a. Rezultati referenduma bili su pravna podloga Hrvatskomu saboru da 25. lipnja 1991. godine donese ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Odluka o raskidu državno-pravne povezanosti SRH s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ-a stupila je na snagu 8. listopada 1991. godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država. Time je ustavno pravno prestala biti federalna i odredila se kao neovisna suverena Republika Hrvatska, dakle prije početka Domovinskog rata! Upravo rezultat referenduma bio je »okidač« Miloševiću i vođama velikosrpske politike za agresiju na Republiku Hrvatsku. U povijesnom je slijedu, plebiscitarnom voljom svih njezinih građana, Republika Hrvatska i de jure postala samostalna država prije agresije na njezinu neovisnost i teritorijalni integritet. Prema tome, teza da su državu »stvorili« hrvatski branitelji u Domovinskom ratu nije i ne može biti prihvatljiva. Doprinos je branitelja u oslobađanju okupiranih teritorija i očuvanju teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu je nesporan, ali branili su i obranili ono što je već postojalo! Uostalom, da Republika Hrvatska nije utemeljena na tekovinama NOB-a, ne bi imali što braniti.

Tu dvojbe nema!

Vezani članci
...
Hrvatska
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET

U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...

Boris Pavelić (Nacional)     13. svibnja 2022.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše

Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...

Mladen Pleše / Telegram     21. travnja 2022.

...
Split
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja!

Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...

Tomislav Jakić (Tačno)     11. travnja 2022.

...
Split
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno.

Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...

Marko Vučetić     11. travnja 2022.

...
Hrvatska
Dan kad je počeo ustaški bal smrti

Jedna od omiljenih mantri povijesnih revizionista i simpatizera ustaškog pokreta jest tvrdnja da su u »NDH« u logorima i na drugim stratištima stradavali oni koji se nisu slagali s tim ostvarenjem »tisućljetnog sna« o hrvatskoj državnosti. Naravno, u pitanju je čista fabrikacija, jer Pavelićev režim je u svemu slijedio svoje nacističke uzore, posebno kad su u pitanju rasni zakoni. U izvedbi su ih često i nadmašivali. Jasno je da su pokolji civila - Srba, Židova, Roma i hrvatskih antifašista - bili dio sustavne politike, i ne mogu se...

VeDRA     30. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika

I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...

VeDRA     22. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti

Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...

VeDRA     10. travnja 2021.

...
Hrvatska
Kuna – jedini legalni podsjetnik na NDH

Zagovornici pokliča »za dom spremni« uvijek će spremno pokušavati dokazati da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, poneki će se pozivati i na poznavanje opera. Slično je i s povijesnim grbom s prvim bijelim poljem – njega možete vidjeti i na krovu crkve Svetog Marka između zgrada Vlade i Sabora. S druge strane, protivnici poistovjećivanja Republike Hrvatske s NDH traže zabranu i jednoga i drugoga, što je stav i udruge VeDRA. No, što ćemo s onim nacionalnim simbolom koji svoje korijene nema ni u čemu drugom nego u ustaškom režimu,...

VeDRA     10. veljače 2021.

Split
Obilježavanje 74. obljetnice Prve Narodne Vlade Hrvatske

Nakon polaganja vijenca na grob narodnog heroja Vicka Krstulovića ministra u Prvoj Narodnoj Vladi na groblju Lovrinac, ispred Gradske vijećnice na Pijaci položeni su vijenci i održane prigodne riječi okupljenim građanima. U ime VeDRA-e govorio je tajnik Dr.sc. Zoran Radman koji je o ovom za Hrvatsku izuzetno važnom događaju, formiranju prve Narodne Vlada Hrvatske istaknuo: »Narodno oslobodilački pokret sa svojom oslobodilačkom vojskom, koji je, na sreću, Hrvatsku svrstao na pravu strani povijesti, kroz odluke...

VeDRA     14. travnja 2019.

...
Split
Obljetnica prve Narodne vlade Hrvatske

Udruga antifašista i antifašističkih boraca Grada Splita (UAAB) i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) te predstavnici Zajednice Antifašističkih boraca i Antifašista Splitsko-dalmatinske županije obilježili su 75. obljetnicu formiranja prve Narodne vlade Hrvatske. U ime VeDRA-e vijence su položili predsjednik udruge Ranko Britvić i član središnjeg odbora Feđa Klarić. Kako je stara gradska vijećnica u kojoj je vlada 1945. formirana zbog radova bila nepristupačna, svečanost se održala pored štandarca na Pjaci.

VeDRA     14. travnja 2020.