IZLOŽBA – PROGRAM VeDRA-e
Naše dvije pobjede
Domovinski rat i hrvatski antifašizam, oživotvoren u partizanskoj borbi iz Drugog svjetskog rata, dva su stupa hrvatske državnosti čije se nasljeđe uvijek treba isticati i poštovati
Piše: Zoran Radman
18. prosinca 2023.
Tajnik Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista govorio je u Pločama na skupu antifašista povodom otvaranja pokretne izložbe »Od pobjede 1945. do pobjede 1995.«, koju je priredila VeDRA, promocije knjige »Brat« autora Milka Peke te izložbe Mirjane Tomašević Dančević.
Mi veterani Domovinskog rata i antifašisti, istakao je Radman, baštinimo antifašistički pokret i antifašističku borbu kao izuzetno važnu za hrvatsku državnost i njen suverenitet, pokret čijim djelovanjem i odlukama su udareni temelji Republike Hrvatske koju smo mi branitelji u Domovinskom ratu obranili.
Naziv »Od pobjede 1945. do pobjede 1995.« jedan je od naših programskih slogana kojim želimo naglasiti povezanost dvije borbe i dvije pobjede u borbi za slobodu Hrvatske.
Prva pobjeda partizana 1945. za današnju je Hrvatsku izuzetno važna jer je antifašistički pokret sa Narodnooslobodilačkom borbom nas Dalmatince, Hrvate zajedno sa ostalim jugoslavenskim narodima na čelu s maršalom Josipom Brozom Titom i Hrvatsku svrstao na stranu pobjednika, na stranu Velike antifašističke koalicije – svjetskog antifašističkog pokreta. Upravo i možda jedino tada Hrvati su u zajedničkoj borbi sa ostalim jugoslavenskim narodima bili značajni i prepoznati u europskim i svjetskim razmjerima.
Druga pobjeda je pobjeda 1995., pobjeda građana Hrvatske s braniteljima u prvim redovima u Domovinskom ratu, koji nam je bio nametnut. Velikosrpski imperijalni nacionalizam krenuo je u recentralizaciju SFRJ i ukidanje političke autonomije koju je Hrvatska dostigla Ustavima 1974. Takva rješenja za Hrvatsku nisu bila prihvatljiva. Pored činjenice da se Hrvatska sa Slovenijom 1990. zalagala za konfederalno uređenje, da je Božićnim ustavom 1990. ostavila mogućnost ostanka u SFRJ do dogovora jugoslavenskih naroda, i na kraju u referendumskom pitanju 1991. ostavila mogućnost povezivanja Hrvatske kao samostalne i suverene države sa drugim narodima, velikosrpska politika to nije prihvatila već je silom uz, upotrebu tzv. JNA, željela ostvariti svoje imperijalne težnje i započela rat u Hrvatskoj koristeći pobunjene hrvatske građane srpske nacionalnosti.
Hrvatski narod je odgovorio jedinio mogućim i preostalim načinom, a to je oružana borba za obrana Republike Hrvatske u njezinim avnojskim granicama. I u toj borbi smo pobijedili.
Današnja moderna Republika Hrvatska, koja u izvorišnim osnovama svoga Ustava ima ugrađene antifašističke tekovine, koja je obranjena u Domovinskom ratu i međunarodno priznata, slijednica je Hrvatske utemeljene u Narodnooslobodilačkom pokretu i razvijane kroz socijalističko razdoblje, a ne neke druge.
Domovinski rat i hrvatski antifašizam, oživotvoren u partizanskoj borbi iz Drugog svjetskog rata, dva su stupa hrvatske državnosti čije se nasljeđe uvijek treba isticati i poštovati.
Eto, zato su ove dvije pobjede hrvatskog naroda 1945. i 1995. povezane i neodvojive.
Vezani članci
Svijet |
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu? |
Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...
Europa |
Šarada oko parade |
Velika vojna parada u povodu obilježavanja jedinstvenog jubileja, 75. obljetnice pobjede nad fašizmom, održana je u Moskvi 24. lipnja. Zbog pandemije koja je u svijetu promijenila apsolutno sve, nije je bilo moguće održati na sam Dan pobjede, 9. svibnja. No uz maksimalne mjere opreza (jer pandemija još traje) jubilej je proslavljen upravo na onaj dan na koji su prije sedam i pol desetljeća moskovskim Crvenim trgom defilirale jedinice pobjedonosne Crvene armije, bacajući pred Lenjinov mauzolej, kao zadnje smeće, ratne zastave poražene armade Trećega Reicha. U...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Hrvatska |
Hrvatska je imala jedan od najsnažnijih pokreta otpora u okupiranoj Europi |
Danas obilježavamo 75. obljetnicu pobjede nad fašizmom koja je dovela do kraja Drugog svjetskog rata u Europi, nesumnjivo najstrašnijeg ratnog sukoba u povijesti, i po broju žrtava i po razaranjima. Obilježile su ga i neviđene strahote diljem Europe i svijeta, u prvom redu Holokaust i genocid židovskog naroda, koji je označio najmračnije razdoblje u ljudskoj povijesti. Te strahote nažalost nisu mimoišle ni Hrvatsku u kojoj su deseci tisuća ljudi ubijeni, zbog svoje etničke pripadnosti ili političkih...
Split |
Vijenci na Grobnici narodnih heroja |
Povodom obilježavanja 75. obljetnice Dana pobjede nad fašizmom, izaslanik Predsjednika Republike Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske i savjetnik Predsjednika za vanjsku i europsku politiku, sudjelovao je u polaganju zajedničkog vijenca kod Grobnice narodnih heroja na Gradskom groblju Mirogoj, u petak, 8. svibnja 2020. godine.
Europa |
Europa slavi Dan pobjede |
Nema velikih svečanosti, vojnih parada ni masovnih javnih okupljanja. Pandemija koronavirusne bolesti odredila je kako će se obilježiti pobjeda nad nacizmom. London slavi preletom vojnih zrakoplova. Francuski predsjednik Emmaneul Macron položio je vijenac na grob neznanog vojnika u Parizu. Njemački državni vrh položio je vijence na središnjem spomeniku žrtvama rata u Berlinu. RUSIJA će 24. lipnja održati vojnu paradu povodom Dana pobjede nad nacizmom koja je odgođena zbog koronavirusa, rekao je danas predsjednik Vladimir Putin. Putin je bio prisiljen 9....
Europa |
DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM – DAN EUROPE |
Nažalost, istina kazuje da su, poslije bezuvjetne kapitulacije Njemačke, na jugoslavenskom ratištu ratne operacije potrajale tjedan dana duže. Naime, snage nacifašističkih slugu: ustaša, četnika, bijele garde,… odbijale su se predati Jugoslavenskoj armiji. U povlačenju prema Austriji stalno su vatreno djelovali prema jedinicama NOVJ, koja je u tih tjedan dana imala oko tri tisuće poginulih boraca. Ipak predaja slugu okupatora i njihov potpuni poraz nije se mogao izbjeći. Pobjeda antifašističke NOV-e samo je još jednom potvrđena,...
Hrvatska |
Sloboda je došla 1945. |
Sovjetske i američke jedinice susrele su se 25. travnja 1945. kod Torgaua na rijeci Labi. Bio je to jedinstven, posve nezamisliv trenutak. Crvena armija, vojska zemlje koja je do prije pet godina jedva sudjelovala u međunarodnim odnosima i vojska s drugog kontinenta, sada su bile usred praktički nestale, razbijene Njemačke. Adolf Hitler, vođa njemačkog Trećeg Reicha, ubio se pet dana kasnije. Zadnji mjeseci, tjedni i dani rata za mnoge su bili kobni jer su bili najkrvaviji. Čak je 78.000 crvenoarmejaca stradalo u osvajanju Berlina. Možda su ti vojnici maštali...
Hrvatska |
Tretman Dana pobjede nad fašizmom u Hrvatskoj |
Na današnji dan prije 75 godina, osam dana po Hitlerovom samoubojstvu, njegov nasljednik admiral Dönitz ovlastio je načelnika Vrhovnog stožera feldmaršala Keitla i taj je potpisao bezuvjetnu kapitulaciju njemačkih oružanih snaga. Predale su se i sve ostale nacifašističke postrojbe u Evropi, osim ustaških. Štoviše, u ustaše su presvukli i domobrane, čak i kadete vojnog učilišta koji su sve do fva-tri dana ranije vježba li u Zagrebu drvenim puškama. Ideja je bila: izvući maksimum oružane sile koja će zapadnim saveznicima dobro...
Hrvatska |
Obilježen Dan pobjede |
Povodom Dana pobjede predstavnike VeDRA-e - predsjednika Ranka Britvića, generala Veselka Gabričevića i Rozitu Vidan - zajedno s delegacijom Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske 8. svibnja 2020. primio je predsjednik republike Zoran Milanović.Istoga dana, i istim povodom, izaslanstvo VeDRA-e - uz spomenute priključio se i Boris Biličić - položilo je vijence na Grobnicu narodnih heroja na zagrebačkom Mirogoju. Uz čelnike naše udruge toga su dana vijence na Mirogoju položili i izaslanici predsjednika Republike Hrvatske, izaslanstva...
Split |
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti |
Povodom Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, i izaslanstvo VeDRA-e je 5. kolovoza 2019. položile vijence kod središnjeg križa i na braniteljskom groblju na splitskom gradskom groblju Lovrinac. U ime VeDRA-e vijenac su položili Maja Vrdoljak i Rato Vranješ, zajedno s predsjednikom UAAB-a Split prof. Josipom Milatom.
Hrvatska |
Od pobjede do pobjede |
Povodom Dana pobjede na fašizmom, ali i obljetnice oslobođenja Zagreba, VeDRA i UAAB u Puli i Zagrebu su priredili izložbu »Od pobjede 1945. do pobjede 1995.« s fotografijama iz Narodno-oslobodilače borbe i iz Domovinskog rata. U Puli je izložba otvorena 3. svibnja 2019., u suorganizaciji dviju udruga. U Ime VeDRA-e nazočili su Ranko Britvić, Veselko Gabričević, Luka Džanko, Zoran Radman, Feđa Karić i Gordana Radman. UAAB-a Split predstavljali su prof. Josip Milat, Vesna Podlipec i Vinka Jurjević. Također, čelništvo udruge u Puli je razgovaralo s...