Naš izbor

...
Što donosi »Četvrta politička teorija« Aleksandra Dugina

U osvit ruske invazije na Ukrajinu ime Aleksandra Dugina stalo je poput mračne utvare opsjedati medijske naslovnice pojavljujući se frekvencijom prijeteće nepoćudnosti,...

...
Pucanj u budućnost i prošlost

Kolumnist »Expressa« i »Novosti« Boris Rašeta osvrće se na filmove o Vladimiru Vladimiroviču Putinu, emitirane na HTV-u, na temu što je dovelo ruskog predsjednika do rata u Ukrajini. Od konferencije...

...
Ukrajina se ne osvaja tek tako

— Ruski predsjednik Vladimir Putin objasnio je da je cilj invazije na Ukrajinu zaštita ljudi koji su izloženi zlostavljanju i genocidu od kijevskog režima te demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine. ...

...
Vladimir Putin sjedi na vrhu piramide moći koja se raspada

Dana 24. veljače otpao je s Vladimira Putina oklop »prosvijećenog autokrata« što ga nosio proteklih dvadeset godina i raspao se u komadiće. Svijet je ugledao monstruma –...

...
Zapad ne može okrenuti leđa običnim Rusima

Tek nekoliko sati nakon što je Vladimir Putin napao Ukrajinu, Marina Davidova, cijenjena ruska kazališna kritičarka, napisala je otvoreno pismo izjašnjavajući se protiv rata. Ruska Duma...

...
Zlokobna uvertira u nadolazeće krvoproliće

Donosimo ulomak iz šireg eseja sociologa Lovre Bilića pod naslovom »Elementi fašizma u političkom djelovanju Slobodana Miloševića« Povodom nadolazeće obljetnice pada Vukovara vratit...

Ostale teme
...
Hrvatska
Sudac Dobronić: Hrvatsko društvo treba povući jasnu crtu između crnog i bijelog

— Imamo potpuno neujednačenu sudsku praksu o kažnjivosti pokliča 'Za dom spremni'. Visoki prekršajni sud taj je pozdrav jedini dosljedno osuđivao sve do lipnja prošle godine, do slučaja Marka Perkovića Thompsona, kad je odstupio od svoje dotadašnje prakse i odbio osuditi pjevača jer je riječ 'o pokliču koji se koristio u Domovinskom ratu'. Što mislite o takvoj sudskoj praksi? SUDAC DOBRONIĆ: Odgovorit ću vam načelno – kod nas se prikazuje kao da je taj poklič nešto što je stvar...

VeDRA     25. listopada 2021.

...
Svijet
Melankolija ljevice i nova lica fašizma

Dvije knjige Enza Traversa »Melankolija ljevice« i »Nova lica fašizma« u izdanju TIM pressa rezultat su autorovog dugogodišnjeg znanstveno-istraživačkog nastojanja na području historiografije 20. stoljeća, u kojima se nazire mnoštvo pronicljivih uvida i spoznaja relevantnih u kontekstu interdisciplinarne društveno-humanističke interpretacije društvene stvarnosti. U podlozi njegovog konceptualnog okvira nalazi se poseban interes prema stradanju Židova u Drugom svjetskom ratu, iz kojeg se potom analitičkom britkošću i dojmljivim...

Lovre Bilić     21. rujna 2021.

...
EX-YU
Marginalizirati ekstremiste i nastaviti pomirenje

Proces pomirenja vjera i naroda zapadnog Balkana nije stao iako ove godine nije imao spektakularnih poteza i presedana poput prošlogodišnjih komemoracija u Kninu, Vukovaru i drugim mjestima ratnih stradanja. Inicijativa otvorena impresivnim zaletom mirotvoraca iz prvih mjeseci 2019. pa do ljeta 2020., i dalje napreduje, ali u ritmu tanga: polako, polako, brzo, brzo, polako, pa još jednom, ubrzaj, uspori… Posljednjih tjedana, kao i obično povodom obilježavanja kraja rata u Hrvatskoj i BiH, održano je niz komemoracija i...

Vjekoslav Perica     11. kolovoza 2021.

...
Svijet
Može li liberalizam zaustaviti fašizam?

Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...

Lovre Bilić, sociolog     10. lipnja 2021.

...
Svijet
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije...

Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...

Lovre Bilić, sociolog     05. travnja 2021.

...
Hrvatska
Novi antifašizam?

Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...

Marinko Čulić     25. kolovoza 2020.