KOMENTAR

Revizionistički kvartet

Usred Zagreba u 21. stoljeću u demokratskoj Hrvatskoj sastaju se ideolozi nekadašnjih saveznika ustaša i četnika. Naime, dvojac revizionista iz Srbije je ugostio dvojac revizionista iz Hrvatske, pa se tako na Hrvatskom institutu za povijest dogodilo ne samo istraživanje povijesti već i njezino ponovno događanje

Piše: Gracijano Kalebić
  08. ožujka 2023.

Zgrada Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu

Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen.

Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je besmislenost temelj čitave misaone/ideološke zgrade historijskog revizionizma autora knjige a ujedno i govornika na predstavljanju dr. Bojana Dimitrijevića i dr. Nemanje Devića. Ali i ne samo njih na tom predstavljanju. Naime, dvojac revizionista iz Srbije su gosti dvojca revizionista iz Hrvatske, Zlatka Hasanbegovića i Vladimira Geigera, pa se tako na tom Institutu dogodilo ne samo istraživanje povijesti već i njezino ponovno događanje.

Usred Zagreba u 21. stoljeću, u demokratskoj Hrvatskoj, sastaju se ideolozi nekadašnjih saveznika ustaša i četnika. Naravno da u demokratskoj državi nije problem da se ljudi sastaju ali u tome i jest kvaka. Naime, i jedni i drugi, i gosti i domaćini, na ideološkoj/revizionističkoj ravni predstavljaju one koji su činili sve da ne bude ni Hrvatske ni demokracije. Ali dobro, tako je kako je. I jedne i druge povezuje odbojnost prema prirodnom pravu i ljudskom dostojanstvu i zato jesu antikomunisti. Na ruku im, doduše, ide to što su se komunistički režimi u 20. stoljeću odreda prometnuli u svoju suprotnost, u staljinizam. Ali njima to i nije neki problem. Njima je problem ideja komunizma, težnje i ciljevi objedinjeni u tu ideju, a radi se o punom ostvarenju prirodnog prava i ljudski dostojnog društva.

E tu bi ti saveznici bili na gubitku, naravno ne na ljudskom gubitku (štoviše!) ali prostora za njihove loše namjere naprosto više ne bi bilo. Nema i ne može biti opravdanja za zločine odmazde koje je počinila Jugoslavija krajem rata i u poraću. Kao što nema niti može biti opravdanja za staljinističke metode vlasti te iste Jugoslavije. Ali to ovoj skupini ljudi ustvari nije neki osobiti problem. Štoviše to im i koristi u revizionističkoj obrani tih fašističkih pokreta. To je, pravo govoreći, problem demokrata pa tako i komunista u pravom smislu riječi (što, naravno, nužno znači antistaljinista). Ono što je problem ovih ljudi danas je to što još uvijek nisu postigli, bar ne u svim osnovnim konturama (iskreno ne vjerujem da bi išli dalje od toga), ono što su im inspiratori započeli.

Da se to ne bi ni dogodilo potrebno je uvijek i nanovo reagirati s nadom da će se i ti ljudi osvijestiti i vidjeti da je cijena obrane njihovih privilegija i ideologija stravično visoka. Ostaje nada da je nitko neće platiti već da će sve ostati unutar komunikativnog procesa.

Ništa više od toga.

Vezani članci
...
Hrvatska
Školski primjer manipuliranja poviješću

Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...

Dragan Markovina (Telegram)     20. listopada 2024.

...
Balkan
Hrvoje Klasić: No pasaran!

Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...

Hrvoje Klasić     24. srpnja 2024.

...
Split
Katalog trovača hrvatskog društva

U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...

Pero Jurišin     27. listopada 2023.

...
Hrvatska
Kako je isplivao talog

Kako je prešutno tolerirana, ili čak u nekim fazama ohrabrivana, glupost, injektirani nacionalizam i huliganizam grupica takozvanih navijača postala tako moćna prijetnja hrvatskom nogometu, Hrvatskom nogometnom savezu i Hrvatskoj? Zahvaljujući njihovom velikom ustaškom »U« i prekriženom HNS-u na izvješenoj krpi preko ograde osječkog nogometnog stadiona, a potom i »junačkog« pjevanja ustaške budnice na tribinama, »vatreni« bi kvalifikacije za Euro mogli odigrati pred praznim maksimirskim tribinama, ili eventualno pred djecom do 14 godina, što kao...

TRIS     17. listopada 2023.

...
Hrvatska
U Osijeku se dogodilo nešto nestvarno, kao da je posrijedi događaj iz Njemačke

Još nestvarno zvuči vijest da je uhićeno 12 navijača jer su u četvrtak na tribinama osječkog stadiona, tijekom nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Turske, zapjevali ustašku koračnicu »Ustaški se barjak vije«. Informacija da je policija u dan-dva identificirala 12 ljudi kojima je iz samog državnog vrha prišiven epitet huligana kao da nije iz Hrvatske. Da se kao mjesto radnje ne navodi Osijek, čovjek bi pomislio da je posrijedi događaj iz Njemačke ili neke druge zemlje s...

Ivanka Toma (Jutarnji list)     17. listopada 2023.

...
Zagreb
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti

Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...

VeDRA     18. travnja 2023.

...
Dalmacija
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti

Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...

Dragan Markovina     18. travnja 2023.

...
Zagreb
Naši ratovi bili su borba za slobodu

Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo...

VeDRA     03. travnja 2023.

...
Hrvatska
Nacionalnost i čovječnost

Potpredsjednik vlade Republike Srbije i njezin ministar vanjskih poslova Ivica Dačić sudjelovao je na tradicionalnom božićnom prijemu SNV-a u Zagrebu. Ne ulazeći u detaljnu sadržajnu analizu njegovog obraćanja prisutnima valja ipak ukazati na neka opća mjesta nacionalnog i nacionalističkog diskursa koja su svojstvena svim govornicima iz te perspektive. Naime, kad se ljudsko biće svede samo ili prvenstveno na nacionalnu odrednicu svog mnogostrukog identiteta, tada se svi ostali aspekti njegovog identiteta u većoj ili manjoj mjeri poništavaju, odnosno...

VeDRA     07. siječnja 2023.

...
Split
Brokve u palme i Ustav

Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...

VeDRA     06. siječnja 2023.

...
Hrvatska
Daliću, Lovrene: ustaštvo je direktna negacija hrvatstva

Za nogomet se kaže da je »najvažnija sporedna stvar na svijetu«, i u tome ne vidim nikakav problem, s time bih se mogao, posebno u trenucima slabe volje, čak i složiti. Ono što je sporedno, sporedno je, neovisno o stupnju na kojem se ta sporednost nalazi. Svjetsko prvenstvo u Katru je, što se tiče Hrvatske, zadovoljilo oba uvjeta: bilo je važno, ako mnoge od nas pitate, bilo je najvažnije, ali je, također, bilo i sporedno. Osvajanjem medalje promovirana je Hrvatska, odnosno, nogomet je imao instrumentalnu ulogu, bio je u...

Marko Vučetić     24. prosinca 2022.

...
Hrvatska
Hrvatska se treba ponositi partizanima, a ne glorificirati ustaše

Suradnik »Telegrama« Mladen Pleše razgovarao je s Ernestom Herzogom, 44, izvršnim direktorom za operacije Svjetskog židovskog kongresa o očuvanju sjećanja na holokaust i antisemitizmu. Hrvatska i druge zemlje na ovom području, smatra Hercog, kada je riječ o antisemitizmu, ne prate negativne svjetske trendove, ali su suočeni s drugom vrstom jednako opasnih pojava: nastojanjima da se glorificiraju ratni zločinci koji su bili suradnici nacističkih okupatora u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Sloveniji… »Ne može se reći da...

Mladen Pleše / Telegram     21. travnja 2022.

...
Split
U ime Vlade: Dan državnosti je 10. travnja!

Svaka država u svojoj povijesti ima datuma kojih se sjeća s ponosom, ali i onih koje bi najradije zaboravila, a – kada to već ne može – onda ih ne spominje. Neovisna hrvatska država, i inače po mnogo čemu (nažalost ne baš pozitivnome) unikatni primjer u svijetu, i tu je drugačija. Svoja, rekli bi domoljubi. Zar zaista svoja? Ne, današnja Hrvatska po mnogo toga nije svoja, nego je ‘njihova’. A tko su ‘oni’? To su vječni zarobljenici prošlosti, povijesni revizionisti, ljudi kojima uspijeva cijelu jednu naciju i nacionalnu...

Tomislav Jakić (Tačno)     11. travnja 2022.

...
Split
Brigadir Raos nije ni trebao govoriti. Slanjem izaslanika sve je rečeno.

Matko Raos, izaslanik ministra branitelja, na skupu HOS-ovaca rekao je »da današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941.« Vlada se ne treba ograditi od te izjave, nego napokon trebamo formirati Vladu koja to ne misli. Kada bi RH bila u stanju donijeti povijesno-etički sud o onome što se zbilo 10. 4. 1941. god., današnja Hrvatska bi bila puno više država nego što sada jest i Vlada RH bi bila puno više vlada nego što sada jest. Ne zanima me što Vlada misli o Matku Raosu. Uostalom, to što misli...

Marko Vučetić     11. travnja 2022.

...
Dalmacija
Tolika količina gluposti

Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je...

Dragan Markovina     22. listopada 2021.

...
Hrvatska
Spomendan na samo jedne žrtve

Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...

VeDRA     23. kolovoza 2021.

...
EX-YU
Marginalizirati ekstremiste i nastaviti pomirenje

Proces pomirenja vjera i naroda zapadnog Balkana nije stao iako ove godine nije imao spektakularnih poteza i presedana poput prošlogodišnjih komemoracija u Kninu, Vukovaru i drugim mjestima ratnih stradanja. Inicijativa otvorena impresivnim zaletom mirotvoraca iz prvih mjeseci 2019. pa do ljeta 2020., i dalje napreduje, ali u ritmu tanga: polako, polako, brzo, brzo, polako, pa još jednom, ubrzaj, uspori… Posljednjih tjedana, kao i obično povodom obilježavanja kraja rata u Hrvatskoj i BiH, održano je niz komemoracija i...

Vjekoslav Perica     11. kolovoza 2021.

...
Hrvatska
Proboj iz Jasenovca – herojstvo očajnika

I ove će se godine pod Kamenim cvijetom Bogdana Bogdanovića, spomeniku žrtvama ustaškog logora Jasenovac, održati komemoracija svim ubijenima na tom najvećem stratištu NDH, u znak sjećanja na 22. travnja 1945. kad je posljednja skupina logoraša krenula u proboj. Znali su tada da im je to jedina šansa da prežive planirani pokolj kojega je već bio naredio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić. Nažalost, i ove godine – nakon što je lani komemoracija bila jedinstvena – imamo razdvojene kolone predstavnika nacionalnih manjina i...

VeDRA     22. travnja 2021.

...
Hrvatska
Proglašenje NDH 10. travnja 1941. – najsramniji dan hrvatske povijesti

Francuska nema dilema – proglašenje višijevske republike s maršalom Petainom na čelu bilo je izdajnički čin. Nemaju ni Norvežani, kojima je (kao i cijelom svijetu) Vidkun Quisling sinonim za izdaju, pa ni Britanci za koje je Oswald Mosley bio pokušaj presađivanja hitlerovske ideologije protiv koje je ta zemlja ratovala krvavih šest godina. Moglo bi se tako i dalje nabrajati slične primjere, i to – osim Velike Britanije – u zemljama u kojima antifašistička borba nije ni izbliza bila toliko masovna i...

VeDRA     10. travnja 2021.

Hrvatska
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma

Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...

DUBRAVKO GRAKALIĆ     09. svibnja 2020.

...
Kaštela
Tribina o revizionizmu

Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.

VeDRA     20. prosinca 2019.