KOMENTAR
Nacistički teror u Mostaru
Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom naslijeđu do čega je dovela sustavna politika povijesnog revizionizma
Piše: dr. Zoran Radman
17. lipnja 2022.
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma.
Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra potencijalni lako zamislivi koljači svih drugih i drugačijih.
Pitamo se kakav trebaš biti mizantrop i izopačen stvor u ljudskom obliku da razbijaš i uništiš spomen na ljude koji su se borili za oslobođenje od nacističkog okupatora, pod kojim ni oni koji danas to ruše, ni njihovi preci ni potomci ne bi bili slobodni, a možda ni živi, jer smo svi na ovim prostorima za naciste bili niža rasa.
Ne treba tražiti opravdanja, pred nama i pred svijetom, da su to nekakvi neodgovorni vandali, možda mladi koji ne razumiju. Ne, ne gospodo, to je rezultat sustavne politike povijesnog revizionizma, negiranja antifašizma, neoustašizacije, neočetništva, neonacizma i neofašizma. To je posljedica ponašanje državnih vlasti na prostorima bivše Jugoslavije koji ne sprječavaju povijesni revizionizam i manifestacije neofašizma, koje toleriraju da ulice dobivaju imena po fašistima, ustašama i četnicima, da se sahranjuju posmrtni ostaci vojnika kvislinških vojski uz pune državne počasti, financiraju okrugli stolovi i izdavaštvo povijesnih revizionista koji antifašističke borce proglašavaju narodnim izdajnicima i time stvara ozračje za ove brutalne izljeve neofašizma. Takvom ozračju pridonose i crkve na ovim prostorima vezujući crkve za vlastite nacije, isticanjem posebnosti domicilnog naroda, čime se uzdiže partikularitet, Hrvat ili Srbin nad čovjekom, što je put radikalnog zla – etno nacionalizma.
Iz takvog zlokobnog ozračja izranjaju stvorovi koji su već sutra spremni na koljački obračun s drugima i drugačijima, čekajući da se stvore društveni i politički uvjeti, odnosno kada se ukaže prilika. Sve to smo već vidjeli 1991-1995.
Moj antifašistički aktivizam ne proizlazi iz toga što je to meni zanimljivo, jer ja to moj »hobi«, već je to moja civilizacijska dužnost: da zajedno sa ljudima snažne društvene odgovornosti i morala činimo sve da se te okolnosti ne ponove. Da se obuzdaju neofašistička nastojanja koja mogu dovesti do činjenja zla.
Vezani članci
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
Dalmacija |
Epopeja otoka heroja |
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Knin |
Koja se poruka htjela poslati narodu Dalmacije rušenjem spomenika njenim oslobodiocima? |
Građanke i građani, drugarice i drugovi, prije 77. godina, na današnji dan, legendarne jedinice 8. korpusa Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije završile su operaciju za oslobođenje Dalmacije od nacifašista u II. svjetskom ratu. Najveća operacija, u kojoj se sukobilo preko 100.000 vojnika na obje strane, počela je tri mjeseca ranije desantom 26. divizije sa otoka Visa na Brač i Korčulu. Preko 30.000 Titovih partizana krenulo je na silu od 60.000 njemačkih vojnika, 12.000 ustaša i 6.500...
Knin |
Najveća bitka u povijesti Dalmacije |
Operativna situacija Početkom listopada njemačkoj grupi armija »E«, koja se povlačila iz Grčke, presječena je odstupnica na moravsko-vardarskom pravcu kojim su se njemačke snage povlačile. Zamisao njemačke Vrhovne komande u jesen 1944. godine bila je da s dalmatinskog fronta izvuče 118. lovačku i 264. pješadijsku diviziju, 92. motoriziranu brigadu i 1. puk »Brandenburg« i stavi ih na raspolaganje 2. oklopnoj armiji za borbu protiv Trećeg ukrajinskog fronta Crvene armije. Liniju fronta od Gacke do ušća Zrmanje trebalo je da preuzmu tri...
Hrvatska |
Spomendan na samo jedne žrtve |
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...
Hrvatska |
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE |
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Lika |
Perušićki spomenik mora ostati u parku! |
Delegacija naše Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista opet je bila tamo gdje je trebalo biti. U Perušiću smo sudjelovali na komemoraciji ustaškog zločina protiv tamošnjih partizana 1944., no taj je skup imao i dodatno značenje. Manifestacija je to za zadržavanje spomenika u Perušiću na svome mjestu, unatoč nastojanjima lokalnih vlasti da ga odatle maknu. Moramo dodatno napomenuti da odnedavno na našoj Facebook stranici prikupljamo fotografije za album u kojem želimo objaviti slike što više antifašističkog spomenika u...
Šibenik |
Udari na Končara - simbol histerije |
Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....
Dalmacija |
Obnovit ćemo spomenik partizanima koji su oslobodili Knin |
Naša udruga VeDRA nedavno je, povodom obilježavanja Dana oslobođenja Dalmacije, odnosno partizanske kninske operacije protiv Nijemaca, četnika, ustaša i domobrana, najavila obnovu spomenika osloboditeljima Knina iz 1944. srušenog nakon oslobođenja u Oluji 1995.. Slobodna Dalmacija je na tu temu objavila intervju s predsjednikom VeDRA-e Rankom Britvićem. Začudo, razgovor koji je vodio Saša Ljubičić objavljen je samo na portalu Slobodne, ali nije našao mjesta u tiskanom izdanju splitskog, i najvažnijeg dalmatinskog dnevnog...
Hrvatska |
Hrvatske mine pod partizanskim spomenicima pred Europskom komisijom |
Predrag Matić, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, na inicijativu Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske zatražio je hitnu reakciju Europske komisije kako bi se zaustavilo uništavanje i izmještanje hrvatskih kulturnih spomenika koji slave antifašističku povijest, o čemu je tjednik Nacional objavio opširniji članak iz pera Zrinke Vrabec Mojzeš. Članak u Nacionalu počinje prenošenjem pisma kojega je Matić poslao Europskoj komisiji. »Poštovani povjerenici Europske komisije, Dopustite mi da...
Hrvatska |
Dinamit zamijenili pečati i potpisi |
Piše DRAGAN MARKOVINA (izvorno objavljeno na portalu Peščanik, prenosimo uz dozvolu autora) Ako postoji nešto što je suvremena Hrvatska patentirala kao vlastiti izum, s čitavim nizom inovacija, to je obračun s neželjenom spomeničkom baštinom. Jasna stvar je da neželjenu spomeničku baštinu predstavljaju u prvom redu spomenici posvećeni Narodnooslobodilačkoj borbi, potom oni koji se odnose na baštinu Srba u Hrvatskoj, zatim oni koji na bilo koji način slave jugoslavensku ideju te na koncu oni posvećeni lijevoj tradiciji i ljudima s...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...
Split |
Feniks na Plokitama |
Skromno, iako skladno spomen-obilježje Prvom splitskom partizanskom odredu u ulici herojske braće Santini na Plokitama (danas Vinkovačka) postavljeno je na nekad skrovitom mjestu u Dumanićevom vinogradu u Splitskom polju 1981. godine. Oveći kamen sa spomen-pločom prvim splitskim partizanima obilježava mjesto s kojeg su u kolovozu 1941. krenuli u borbu protiv okupatora i u tragičnu smrt. Natpis na jednostavnoj ploči završava obećanjem: »Rodoljubivi Split nikad vas neće zaboraviti«. To mjesto na Plokitama, osim godišnjih komemoracija koje organiziraju...
Hrvatska |
POVEZANOST ANTIFAŠISTIČKOG POKRETA I DANAŠNJE REPUBLIKE HRVATSKE |
da je u razdoblju drugoga svjetskog rata, došlo do uspostave temelja državne suverenosti izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943); da je na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja 1945. godine u Splitu izabrana Prva Narodna vlada Hrvatske. Da bi 1947. Ustavom Narodne Republike Hrvatske Hrvatska bila utvrđena kao narodna država republikanskog oblika (I. Republika). da je državnost...
Split |
Partizanska Dalmacija kao ključ pobjede i meta revizionizma |
Od fizičkog uništavanja ili uklanjanja tisuća spomenika posvećenih antifašističkoj borbi, često i u organizaciji države, preko odbijanja da se ti spomenici obnove i vrate na nekadašnja mjesta, pa makar predstavljali djela vrhunskih umjetnika, za što su najbolji primjeri Bakićev spomenik ustanku naroda Slavonije, Kršinićev partizan koji je bio smješten na Trgu oružja u Dubrovniku i spomenik Stjepanu Filipoviću u Opuzenu, do promjena imena ulica, odbijanja da se datumi oslobađanja gradova uvrste u službene kalendare...
Split |
Oskrnavljena spomen-ploča na Klisu |
Ovo jednostavno postaje apsurdno, da se u zemlji sa antifašističkom prošlošću, zemlji koja je sa svojim antifašističkim pokretom u okviru Jugoslavenskog antifašističkog pokreta bila u članica antifašističke koalicije, ovako komotno, bez sankcioniranja veliča zločinački fašistički režim pobijeđen od strane civiliziranog svijeta. U vrijeme sjećanja na najstrašnije zločine genocida koji se su dogodili u jednom od najzloglasnijih logora na području Istočne Europe, logoru Jasenovac, logoru zločinačke, marionetske tvorevine NDH,...
Zadar |
»Oni su vratili hrvatski jezik i himnu u Zadar« |
Udruga antifašista i antifašističkih boraca Grada Zadra uputila je otvoreno pismo gradonačelmiku Branku Dukiću slijedom informacija da će se u sklopu radova na Muraju ukloniti spomenik postavljen u sjećanje na osnivanje prve ćelije Komunističke partije u Zadru. Pismo potpisuje predsjednik Udruge Miljenko Letinić: Poštovani gospodine gradonačelniče Dukić, molimo Vas da odgovorite građanima Zadra, potomcima onih koji su svojim dijelom, domoljubljem i životom zaslužili da im se podigne spomenik na zadarskim bedemima, te...
Split |
Razbijen spomen Prvom splitskom odredu, Grad brzo reagirao obnovom |
Jednako kao što je 11. kolovoza 1941. bio trn u oku okupatorima i njihovim domaćim slugama, Prvi splitski partizanski odred i danas smeta ideološkim nasljednicima izroda protiv kojih su mladi Splićani tada ustali. Desetke puta spomenik na Sućidru je bio devastiran, »ukrašavan« jedinim samoglasnikom kojega rušitelji znaju ili znakovljem pod kojim su ovu zemlju okupirali nacisti i fašisti. U subotu, 27. lipnja ploča je još jednom razbijena, no to je samo nastavak politike koja se desetljećima tako temeljito...
Split |
Kotur: »Odraz HDZ-ovog razbijanja antifašističkih vrijednosti« |
Na najnoviji vandalizam reagirao je tijekom subote Goran Kotur, predsjednik SDP-a Split. – Uspomena na momke koji su 1941. godine krenuli u neravnopravnu borbu za slobodu kako Dalmacija ne bi bila talijanska nego hrvatska stalno se nekažnjeno napada. Razbijanje spomen ploče na spomeniku Prvom splitskom partizanskom odredu na Plokitama odraz je sustavnog razbijanja antifašističkih vrijednosti koje se događa pod pokroviteljstvom HDZ-a, a zadnjih godina hvata sve veći zamah. Ništa drugo se ni ne može očekivati kad je...