VAŽAN GOVOR PAZINSKE GRADONAČELNICE SUZANE JAŠIĆ
Radi se o svjesnom povlađivanju fašizaciji
Antifašizam nije ni »ljevičarenje« ni nekakvo jugoslavenstvo, već borba za život, dostojanstvo, pravdu i slobodu. Antifašizam okuplja sve one koji nisu fašisti – demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane. Antifašisti su svi oni koji nisu fašisti.
Piše: VeDRA
16. rujna 2025.
U Pazinu je 12. rujna, obilježena 82. obljetnica Pazinskih odluka, kojima je Istra vraćena pod okrilje matice, čime su utvrđene i osigurane današnje granice Republike Hrvatske. A na proslavi je pazinska gradonačelnica Suzana Jašić (Možemo – politička platforma) pokazala na koji se način treba govoriti o nekadašnjem, današnjem i budućem fašizmu.
Dragi gosti i gošće, dragi učenici i učenice,
čast mi je što smo danas zajedno u Pazinu, u gradu tisućljetne povijesti. Danas kad se prisjećamo Pazinskih odluka iz 1943., slavimo razdoblje u kojem je Istra hrabro stajala na pravoj strani povijesti – na strani slobode i ljudskog dostojanstva.
Međutim, u današnjem narativu, odnosno u onome što biva društveno prihvaćeno, naša se današnja svečanost nekome može činiti nepotrebnom, zastarjelom, »ljevičarenjem«, da ostanem samo u pristojnim epitetima kojima bi nas mnogi rado počastili.
Mlad čovjek danas se može pitati: jesmo li bili na pravoj strani povijesti? To je, naravno, legitimno pitanje – osobito u vremenu relativizacije fašizma i ustaštva.
Idemo redom.
Nacionalna svijest istarskih Hrvata gradila se tijekom 19. stoljeća predanim radom istarskih narodnjaka, odnosno bogatijih i svjesnijih seljaka, intelektualaca i svećenika koji su od 19. do polovice 20. stoljeća među istarskim Hrvatima djelovali na podizanju i čuvanju nacionalne svijesti u vrijeme talijanizacije slavenskog življa koje je uglavnom živjelo na selu mukotrpno radeći. Pokretane su novine, donacijama građene hrvatske škole, čitaonice, posujilnice (štedno-kreditne zadruge). Hrvatstvo Istre i pravo na svoje ime, jezik i kulturu gradilo se polako, odozdo.
Istra se odazvala
Istarski Hrvati nemaju potrebu svoje hrvatstvo izvikivati ni dokazivati riječima jer su ga mukotrpno gradili djelima i žrtvama – od početka 19. stoljeća do Domovinskog rata, kad su se u najvećem broju odazvali mobilizaciji na ratište.
I zato nećemo i ne smijemo dopustiti da nas drugi podučavaju nacionalnim osjećajima ili da nam tumače i prekrajaju našu povijest.
Istra (koja do kraja Drugog svjetskog rata nikad nije bila u sastavu Hrvatske, već Venecije, Italije, Austrije) nastavila se surovo talijanizirati usponom fašizma prije…106 godina.
Dragi naši mladi, fašizam počiva na totalitarizmu – potpunoj kontroli države nad javnim i privatnim životom pojedinca - zasnovanom na fašističkoj ideologiji, masovnom teroru i policijskoj represiji, s ciljem apsolutne moći nad društvom, ukidanja građanskog društva te potiskivanja svake slobode i privatnosti.
Počiva na nacionalizmu i šovinizmu prema drugim nacijama; u Istri je to bila snažna protuslavenska ksenofobija.
Počiva i na imperijalizmu, politici države kojom teži proširiti svoj utjecaj i moć na druge zemlje i narode, često osvajanjem teritorija ili drugim oblicima dominacije.
U Istri se fašizam, znamo, javlja 1919., kad je D’Annunzio okupirao Rijeku, a osobito nakon 1922., kad je Mussolini došao na vlast. Crne uniforme koje siju strah i teror, batinjanja, prijetnje i ubojstva, ricinusovo ulje koje su morali piti naši pradjedovi i prabake ako bi rekli nešto »po domaći«. Iz Mussolinijevog govora u Puli 1920. izdvajam dvije rečenice:
»Pred rasom kao što je slavenska, inferiorna i barbarska, ne treba slijediti politiku mrkve, nego politiku batine.«
»Granice Italije moraju biti Brenner, Snježnik i Dinaridi; da, Dinaridi za zaboravljenu Dalmaciju! Ja vjerujem da se može lakše žrtvovati 500.000 barbarskih Slavena nego 50.000 Talijana!«
To je fašizam – u ideji, u prijetnji i, kasnije, u realizaciji.
Antifašizam, pokret protiv fašizma i nacizma, javlja se u gotovo svim europskim zemljama od sredine 1930-ih i u različitim oblicima otpora okuplja različite političke stranke, no, u Istri se pojavio već 1919. istodobno s nastankom prvih fašističkih organizacija i bio je, vjerojatno, jedan od prvih u Europi.
Marginalizacija, siromaštvo i osjećaj beznađa utjecali su na izrazitu antifašističku opredijeljenost većine istarskog stanovništva. Antifašizam je shvaćen kao borba za demokraciju i socijalnu pravdu, a u Istri i kao borba za nacionalno oslobođenje.
Gospodin Antolović, predsjednik Saveza antifašista Pazinštine, u svom govoru nas je proveo kroz to teško razdoblje naših predaka i pretkinja, hvala mu.
Budimo ponosni na naše pretke
Antifašisti su, pored intelektualaca, bili i obični ljudi – težakinje i radnici, krojačice i ribari, učiteljice i studenti – koji su svojim djelima i životima poručili: dosta je fašizma! I zaustavili zlo.
To nije daleka povijest. To je unutar životnog vijeka naših nonića i nona koje volimo i pamtimo, koji su nas čuvali, odgajali i učili životu. Oni su proživjeli rat, strah i glad i znali su da sloboda nikada nije zajamčena, nego se brani svakodnevno.
Dakle, antifašizam nije ni »ljevičarenje« ni nekakvo jugoslavenstvo, već borba za život, dostojanstvo, pravdu i slobodu. Antifašizam okuplja sve one koji nisu fašisti – demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane. Antifašisti su svi oni koji nisu fašisti.
Budimo ponosni na svoje pretke i na antifašizam u Istri – i nemojmo dozvoliti da nam simpatizeri ustaškog režima, fašističkog pokreta po uzoru na Mussolinija i Hitlera, objašnjavaju što je antifašizam.
Osim toga, Ustav Republike Hrvatske iz 1990. godine u svojim izvorišnim osnovama navodi uspostavu temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, izraženu u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.).
Hrvatski je sabor 2005. godine donio Deklaraciju o antifašizmu koja započinje riječima:
»Hrvatski sabor, u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom, koja se obilježava u Europi i cijelom svijetu, potvrđuje antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske i hrvatskog društva te duboku privrženost vrijednostima suvremene demokracije.«
Biti protiv antifašizma, dakle, znači biti i protiv Republike Hrvatske.
No budimo iskreni: je li sve bilo tako crno-bijelo, dobro – loše, 0-1? Naravno da nije. Niti jedan rat i niti jedan režim, osim ako ne počiva na fašizmu, nije crno-bijeli. Čak i kad je jasno tko je žrtva, a tko agresor, u svakom ratu ratuju ljudi. Rat nije normalno stanje: iz ljudi izvlači ono najgore (želju za dominacijom, osvetom, okorištavanjem), ali i ono najbolje (herojstvo, empatiju, solidarnost). Iz rata nitko ne izlazi neoštećen kao osoba. Zato i svaki rat i svaki režim imaju svoje svjedoke koji svjedoče da »nije baš sve bilo tako kako se govori«. Ljudsku patnju, ljudsko subjektivno iskustvo treba uvažiti, a zločine istražiti i kazniti – ili barem ne prešutjeti. No, to treba činiti znanost i neovisno pravosuđe, a ne ulica, društvene mreže i interesne skupine.
1945. je pobijedio antifašizam
Međutim, mora biti jasno što je 1943. i 1945. poraženo - fašizam i nacizam, uključujući i druge fašističke pokrete poput četnika i ustaša. I mora biti jasno da je 1945. pobijedio antifašizam. Antifašizam je civilizacijska tekovina.
Nakon Drugog svjetskog rata, svijet nije želio da se dogodi još jedan tako strašan rat. Stvorena su pravila, međunarodno pravo koje počiva na nepromjenjivosti granica, i međunarodne organizacije - radi suradnje, dijaloga i mira. Osnovana nakon Drugog svjetskog rata radi uspostavljanja mira, Europska unija izrasla je u nadnacionalnu zajednicu s ambicijom da očuva europski identitet, promiče gospodarsku i društvenu solidarnost te širi svoje vrijednosti diljem svijeta. Tu su i Ujedinjeni narodi koji 1948. donose Opću deklaraciju o ljudskim pravima – prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, obvezujući i u Republici Hrvatskoj.
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«
Dragi mladi, pročitajte cijeli tekst, ako niste.
Jer ljudska prava i slobode nisu nešto čime se trguje, što se smanjuje, o čemu se ide na referendum.
A što imamo danas?Ono što gledamo oko sebe opasno podsjeća na mračne dvadeste i tridesete godine prošlog stoljeća, kad je fašizam nadirao i survao svijet u najgori rat. Kultura opet postaje poligon za progone i ušutkavanje. U Benkovcu je novinarka Melita Vrsaljko napadnuta i privedena dok je istraživala korupcijske veze. Festival »Nosi se Benkovac« suspendiran je, pa tako i projekcija filma »Mirotvorac« o Josipu Reichlu Kiru, hrvatskom policajcu čiji je »krimen« bio vjera u dijalog u ratnim vremenima. U Šibeniku je festival FALIŠ, već trinaest godina prostor slobodne misli i ljevice, proglašen »nepodobnim« od strane onih koji zaposjedaju pravo na »istinu«.
Ovo nisu izolirani incidenti nego znakovi istog obrasca – pritiska na slobodu izražavanja.
Tko profitira od tog Kulturkampfa? Tko i zašto zloupotrebljava nasljeđe oslobodilačkih ratova i antifašističke borbe tijekom proteklog stoljeća – za cjelovitu i slobodnu Istru i Hrvatsku 1941-45., kao i borbu Domovinskog rata za pluralističku i neovisnu Hrvatsku 1991-95.?
Zašto se šire netrpeljivost, mržnja i sukobi u našim zajednicama i društvu? Koji su stvarni interesi skupina koje danas oživljavaju ideologiju smrti, a kojoj su se naši preci tako hrabro i uz ogromne žrtve oduprli?
Jer nije riječ o izoliranim incidentima. Radi se o obrascu.
Radi se o svjesnom povlađivanju fašizaciji.
Jer pretpostavljaju da to donosi političke bodove (nadajmo se da ih i odnosi)? Jer mobilizira strah, a strahom se najbolje vlada? Jer skreće pažnju sa stvarnih problema, prije svega s društvene nejednakosti i korupcije? Jer se mržnja i podjele koriste kao gorivo za stranačku i izbornu dominaciju? Jer se priprema neki novi rat…?
Tragedija naše politike
Fašizam uvijek započinje istim obrascem: proglašava neprijateljima one koji su »drugi i drugačiji«. Žene – kad im se osporava pravo glasa, pravo na odlučivanje o vlastitom tijelu, pravo da budu ravnopravne. A zatim svatko s »trunkom ne-arijevske rase«, svatko tko je nacionalna, seksualna ili druga manjina, svatko tko se usudi misliti drugačije.
U logici fašizma svi mi postajemo sumnjivi, nepoželjni i nepodobni.
Zato danas moramo biti svjesni: ono što počinje kao napad na neke drugačije, na žene i manjine, uvijek završava kao napad na čitavo društvo – jer, po kriterijima fašizma, svi smo mi »drugi«. A upravo u toj drugosti leži naša ljudskost i naša snaga da se zajedno odupremo.
No, zbog čega Hrvatska ne želi ozbiljno obrazovati svoje mlade za život u demokraciji?
Ovih se dana govori o anketi koja pokazuje da je društvo podijeljeno na one koji ustaški pozdrav smatraju problematičnim i na one koji ga tako ne vide. »Anketa pokazuje tragediju naše politike i obrazovnog sustava jer je ova situacija godinama njegovana, poticana, normalizirana i dopustila je da se ovakav šokantan odnos prema ustaštvu uopće razvije.« Privatni prostor, ali i društvene mreže, vrve zabrinutim građanima. Zato nastavljam citirati Marka Rakara koji je sve sažeo u sljedeće dvije rečenice:
»NDH je najsramotnija i izvjesno najcrnja mrlja u povijesti ovog naroda i prostora, a HOS je šačica za povijest irelevantnih, ali zaluđenih neo-ustaša. Za znakove, simbole i pokliče tog vremena jednostavno nema niti smije biti mjesta u našem društvu (osim kao upozorenje u kakve zvijeri su se ljudi u stanju pretvoriti).«
No, ovo nije samo hrvatska priča. U Njemačkoj AfD maršira, u Francuskoj Le Pen prijeti vlasti, u Italiji Meloni gradi poredak isključivosti, u Poljskoj i Španjolskoj rastu pokreti koji žele ograničiti prava žena i manjina. Preko Atlantika Trump razara vladavinu prava na svakom koraku, deportira strane državljane bez suđenja, zatire autonomiju sveučilišta i uzdiže dogmatizam kršćanskih nacionalista, društvo je podijeljeno i na rubu sukoba, političke likvidacije postale su stvarnost. Dok plamte ratovi i masakri u Ukrajini, Gazi, na afričkom kontinentu bez da im se nazire pravedan kraj, a ljudi se sve više dijele i strahuju, Europa i svijet ponovno su na kušnji – imamo li danas snage glasno i odlučno reći: dosta! Dosta fašizma!
Ali istodobno raste i otpor. Njemačke, francuske, španjolske i poljske ulice pune su ljudi koji jasno poručuju: ne fašizmu, ne mržnji, ne diktaturi! Građani traže ono što se političari ne usude poduzeti – zaustaviti politike mržnje, zloćudne podjele i krvoprolića. Milijuni građana pokazuju da tiha većina nije nijema. Ona zna kad treba stati na pravu stranu – kao što je to pokazala u Drugom svjetskom ratu, kada je globalni val solidarnosti srušio fašizam.
Na obljetnicu Pazinskih odluka recimo jasno: rehabilitaciji fašizma nema mjesta.
Ne na ulicama, ne u parlamentima, ne na binama i festivalima, ne u našim zajednicama.
Umjesto mržnje i zabrana, gradimo prostor za dijalog, za umjetnost, za različitost. Jer u različitosti leži snaga – i prirode i čovječanstva, naš mir i naša sloboda.
Kako je davno rekao istarski svećenik i narodni tribun Božo Milanović:
»Mi ne tražimo ništa drugo nego da se i nama prizna pravo na život i slobodu kao i svima drugima.«
Svi mi Istrijani i Istrijanke u svojim obiteljima u posljednjih nekoliko generacija imali smo - i one koji su propatili pod fašističkim terorom, i one koje je Italija odvela da se bore za nju, i one koji nisu doživjeli starost zbog neimaštine, gladi, bolesti, rata ili posljedica rata, i one koji su bili jako ili malo religiozni ili nereligiozni, i one koji su deportirani u nacističke logore, i one koji su u Jugoslaviji zbog krive riječi završili na Golom otoku ili zatvoru ili su zbog drugačijeg mišljenja ili djelovanja završili karijere; i one koji su početkom 90-ih otišli u Domovinski rat, i one koji su isto tih 90-ih stradali kroz privatizaciju, pretvorbu, korupciju…
Mi koji danas sjedimo ovdje rezultat smo svih tih različitih sudbina, povijesnih stratišta, rukavaca, slučajnosti, nužnosti… Sjedimo ovdje zajedno.
Naša povijest, naši geni, naš odgoj, socijalizacija, društvo i politika – sve nas to oblikuje. Ali na dio toga možemo i mi utjecati.
Obranimo ljudska prava, slobodu i demokraciju
Zato, dragi mladi, gledajte i čitajte o Prvom i Drugom svjetskom ratu, o Domovinskom ratu, o fašizmu i antifašizmu, o 20. stoljeću općenito – stoljeću koje je donijelo toliko patnje i stradanja, ali i iznjedrilo niz velikih ideja. To će vam biti jedno od najvažnijih građanskih znanja za život u 21. stoljeću. Ne da biste mu robovali, nego da ne biste ponavljali iste greške i da biste razumjeli vrijednosti koje je iznjedrilo.
Ali pazite da čitate i gledate relevantne izvore. U digitalnom dobu informacije se množe nevjerojatnom brzinom; ima svega i teško se snaći. Ključna vještina života u digitalnom dobu jest pronaći izvore u koje možemo imati povjerenja. Naime, fašizam nekog novog doba ne dolazi samo kroz fašističko znakovlje i obrasce terora. Digitalno doba počiva na prikupljanju informacija i osobnih podataka. Njihova zloupotreba već se naveliko događa, a što će tek doći? To je područje distopije i također borbe vaše i budućih generacija.
Zato, držimo se zajedno, razgovarajmo, učimo jedni od drugih, surađujmo, djelujmo – na braniku ljudskih prava i sloboda, na braniku vrijednosti liberalne demokracije.
Svaka druga alternativa vodi u suprotnom smjeru.
Smrt fašizmu – sloboda narodu!
Vezani članci
Hrvatska |
Pljunuli ste u lice svoga grada |
Članovima Gradskog vijeća Grada Raba Poštovani, s nevjericom i zaprepaštenjem pročitao sam vijest da je Gradsko vijeće Grada Raba titulu počasnog građanina dodijelilo jednom ustaškom adorantu, lažnom domoljubu, kvazi-katoliku, poreznom defraudantu i tako dalje, da ne nabrajam sve moguće (dis)kvalifikacije na njegov račun. Naravno, nagrade ili titule počasnog građanina podložne su ukusu i individualnom svjetonazoru, ali teško se oteti dojmu da ste ovu počast dodijelili osobi koja s čašću nema mnogo zajedničkog. Da ne spominjem činjenicu da...
Zdravko Zima,
književnik (Portal ArtKvart) 17. travnja 2026.
Hrvatska |
Goranko Fižulić: Put prema Bleiburgu nije počeo 1945. |
Rijetki su glasovi koji u doba gotovo općeprihvaćenog revizionizma posjeduju i analitičku trezvenost i bogato političko iskustvo. Među njima je Goranko Fižulić, jedan od utemeljitelja liberalne scene u Hrvatskoj i izravni sudionik prijelomnih događaja u posljednjih tridesetak godina, koji za Novosti govori o korijenima nacionalizma, liberalnim iluzijama i ciničnoj mimikriji vlasti. Bili ste jedan od utemeljitelja HSLS-a, ministar gospodarstva u Račanovoj vladi. Razišli ste se s Draženom Budišom zato što ste zagovarali...
Hrvatska |
Kako se ruši antifašizam |
Što je narod? Svakodnevni je to plebiscit. Nacija postoji onoliko i onako koliko ljudi svakoga dana pristaju zajedno živjeti. No što se događa kada se taj plebiscit redefinira? Kad za neke ne pitamo, već pretpostavimo? Kad dio građana, jednakih, postane sumnjiv? Kad se »normalnost« suzi, a kriteriji pripadnosti postanu ideološki? Hrvatska 2026. Ne živimo povratak 1941. Ali živimo (ne)normalizaciju. Pod farsičnom egidom zazivanja vrijednosti 1991., Hrvatska doživljava pomak granica normalnog. A kad se pomakne granica normalnog, ne mijenja se zakon već...
Hrvatska |
Dabro je banalan, problem je što na sahrane vojske Ante Pavelića dolaze biskupi i visoki državni dužnosnici |
Ranko Britvić, hrvatski branitelj i predsjednik udruge Veterani Domovinskog rata i antifašisti (VeDrA), smatra da podjele i atmosfera straha ugrožavaju ustavne temelje Republike Hrvatske. Pojašnjava zašto u Vukovaru baca vijence u Dunav ubijenim Srbima, kako je nastao čuveni video »Srbija do Grenlanda« sa srbijanskom veleposlanicom, komentira današnji odnos prema antifašizmu i Drugom svjetskom ratu, pozdravu ZDS, ulozi braniteljskih udruga, Thompsonu i druge aktualne...
Rijeka |
Moramo reći 'ne' pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine |
Riječki nadbiskup Mate Uzinić istaknuo je na završnom događaju jučerašnje komemoracije Dana sjećanja na žrtve Holokausta u Rijeci da se mora reći »ne« pojavama koje relativiziraju ili umanjuju zločine i u kojima postoje znakovi da bi se moglo dogoditi njihovo ponavljanje u bilo kojem obliku, izvijestila je Riječka nadbiskupija. Uzinić je ustvrdio da svako prisjećanje na Holokaust u nama treba izazivati i tugu i stid, dodavši da je to »i naša moralna obaveza pred sadašnjim i budućim generacijama kako se...
Hrvatska |
Antifašizam na udaru desnice |
KREŠIĆ: Andrej Plenković kaže da nije za zabrane. Biste li rekli da se on silno trudi braniti antifašizam kao vrijednost upisanu u hrvatski Ustav? BAGIĆ: Pitanje o zabrani Dokumente, SNV-a i CMS-a, postavio je u Saboru gospodin Troskot iz Mosta pozivajući se na Antifa organizaciju koju je Trump zabranio, To zavređuje doista vrlo ozbiljnu analizu. Treba uočiti da je već na drugom aktualcu zaredom zastupnici Mosta postavljaju slična pitanja i pozivaju izvršnu vlast na zabranu nekih političkih ili nevladinih organizacija s lijevog spektra. Naime, treba...
Hrvatska |
Zašto HDZ-ovcima smeta inicijativa 'Ujedinjeni protiv fašizma'? |
Jesu li u HDZ-u kolektivno konzumirali halucinogenu buniku? Nakon što sam u nedjelju bio na Antifašističkom maršu u Zadru, a potom čitao komentare HDZ-ovaca o skupovima koje je inicijativa »Ujedinjeni protiv fašizma« organizirala u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Puli, nisam se mogao dovoljno načuditi: o čemu ti ljudi iz HDZ-a trabunjaju? U građanima koji su došli na te skupove kako bi prosvjedovali protiv ekstremne desnice koja preko maskiranih huligana nasilno prekida srpske kulturne priredbe - i koja puzajućom...
Hrvatska |
Tugovanje za izdajnicima |
Jučer sam prošao Staljingradskom ulicom. Nije to neka duga ulica u Toulouseu, ali nije ni sasvim kratka. U centru, nedaleko od željezničkog kolodvora, u imenu čuva uspomenu na slavnu ratnu pobjedu Crvene armije nad snagama njemačkog Wermachta na početku 1943. Hodajući četiri stotine koraka preko Rue de Stalingrad, mogao sam zamisliti kakav je to bio veliki događaj za stanovnike ovog grada. U novinama nije pisalo o njemu, ali opet su svi znali. Krišom su slušajući Radio Londres, stanicu koja je na francuskom emitirala iz Velike Britanije, doznali da se...
Hrvatska |
Ujedinjeni protiv fašizma |
Prijateljice i prijatelji, Danas smo ovdje zato što želimo bolju Hrvatsku, zato što se ne želimo sramiti svoje zemlje, zato što ne želimo da potone u barbarstvo i fašizam. Ovdje smo danas da mijenjamo budućnost Hrvatske, jer prošlost je nemoguće promijeniti, koliko god to nekima nije jasno. A u toj prošlosti upravo su antifašisti ispisali najslavnija poglavlja. Odbijamo biti taoci onih kojima odgovara da rat nikada ne završi. Danas, trideset godina nakon rata mi smo taoci stvarnih mrzitelja Hrvatske: ratnih profitera, propovjednika mržnje,...
Hrvatska |
Ustav je jasan, politika mutna |
Ustav nije igračka. On bi svakoj demokratskoj državi trebao biti sveto pismo. Pa tako i Hrvatskoj. Koja od osamostaljenja ima Ustav koji nedvosmisleno tumači kako je Republika Hrvatska nastala i koja sve prava imaju njezini građani. Nije teško shvatiti. Treba samo znati čitati. I najmanje zrno pismenosti dovoljno je da se čovjek zasrami pred vlastitim mislima. I izgovorenim riječima. Kao što bi se, recimo, trebali zasramiti saborski zastupnik i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Oboje su, u...
Hrvatska |
Opravdavanje masovnih zločina |
U Saboru, simboličkoj i stvarnoj lokaciji hrvatske državnosti, gdje se odvija gotovo dnevna debata o sadašnjosti i budućnosti, povijesni zločin Jasenovca, kroz okrugli stol kojemu je cilj bio ideološki a ne kako je navedeno, znanstveni. Cilj je bio kroz šokantno manipulativne primjere na rubu apsurda, na rubu nemoćnog smijeha, potpuno umanjivanje ustaških zločina sve do potpune, maksimalne trivijalizacije Jasenovca. Ukratko, sudionici su konstatirali da je broj žrtava u Jasenovcu bio beznačajno malen, »ma niti Srebrenica«, ukratko, nevrijedan...
Šibenik |
ZDS im nije dovoljan |
Prosvjed branitelja u Šibeniku protiv festivala FALIŠ obilježile su zastave HOS-a, ZDS, grbovi s prvim bijelim poljem, barjak koji nije službena zastava RH, a viđena je majica ustaške bojne kod Staljingrada 1942. Nisu bile dovoljne HOS-ove majice, nije bio dovoljan pozdrav »Za dom spremni« na tim majicama, nije bila dovoljna zastava s prvim bijelim poljem koja nije službena zastava Republike Hrvatske... Među prosvjednicima morala se pojaviti i osoba s majicom ustaške i nacističke postrojbe u Drugom svjetskom ratu. Stranica Antifa Šibenik na društvenoj...
Hrvatska |
Tko štiti osjećaje antifašista |
Ministar branitelja Tomo Medved apelira da se kroz kulturne programe ne vrijeđaju osjećaji branitelja i njihovih obitelji. Koliko je to samo pojedinačnih osjećaja, kakvi su to osjećaji, kako će se ti osjećaji kontrolirati, na što se sve ti osjećaji odnose? A splitski veterani i braniteljske udruge traže da se »odmah prestanu financirati kulturni programi, manifestacije ili projekti koji vrijeđaju dostojanstvo hrvatskog naroda i Republike Hrvatske, lažno prikazuju događaje iz Domovinskog rata, negiraju ili iskrivljuju borbu hrvatskog naroda za...
Hrvatska |
Tuđman nije branio Hrvatsku od ustaštva |
Hrvatska ljevica poziva se na Franju Tuđmana kao saveznika u obrani od HOS-a i probuđenog ustaštva. Ipak, zaboravljaju da je upravo Tuđman otvorio vrata buđenju ustaštva i ukinuo HOS kad ga je počeo ugrožavati. Hrvatska ljevica zaštitu od HOS-ovaca, ustaštva, probuđenog desničarskog radikalizma počela je tražiti u - Franji Tuđmanu. »Ispada da kao SDP-ovac moram braniti od HDZ-ovaca njihovog osnivača i našeg prvog predsjednika, ali u ovom slučaju to mi nije problem«, poručio je potpredsjednik SDP-a Mišel Jakšić jutros na N1...
Hrvatska |
Zlonamjerne brojke |
Naš ministar obrane Ivan Anušić ovog je tjedna čak dvaput izazvao itekakvu pažnju javnosti... Najprije je u utorak, u razgovoru za televiziju RTL, priznao da je na »domoljubnom« koncertu na Hipodromu na pjevačev ustaški poklič »Za dom!« odgovorio ustaškim odzivom »Spremni!« - kao prvi i zasad jedini član Vlade koji je javno priznao da je prekršio Ustav Republike Hrvatske – a potom je dan kasnije u razgovoru za Media Servis poručio da su komunisti u 45 godina svoje vladavine pobili više od 500.000 Hrvata. Konkretno, ministar je ustvrdio da smo »crvenu...
Hrvatska |
Grozan antihrvatski napad na baštinu našega naroda |
Desnica je dubinski totalitarna i zapravo ne podnosi hrvatsku tradiciju i kulturu, a osobito ne podnosi aktualno hrvatsko društvo. Možda zvuči bizarno da oni koji se zaklinju u narod, tradiciju i domovinu, zapravo ne podnose taj narod, tradiciju i domovinu kakvi oni stvarno jesu. No, to je činjenica. Ne znam kako će se okončati inicijativa radikalne desnice u Hrvatskom saboru, iz stranke bizarnog imena Domino, za uklanjanje Dana antifašističke borbe iz kalendara državnih praznika. Razum, uvažavanje povijesnih činjenica i stvarne...
Svijet |
Pismo hrvatskog partizana nobelovcu Dylanu |
Antifašističko naslijeđe južnoslavenskih naroda bilo je moralni i politički kapital koji se i danas u svijetu može afirmirati. To je pokazala i jedna polemika na stranicama uglednog New York Timesa iz 2013. Radi se o pismu zagrebačkog nakladnika i publicista Slavka Goldsteina slavnom američkom umjetniku Bobu Dylanu. Pokazalo se u toj polemici da glazbenik Dylan koji živi u SAD-u i Izraelu i povremeno javno govori o svom židovskom identitetu, iskustvima koje ga prate, antisemitizmu, rasizmu i neofašizmu, nikad nije čuo za hrvatske partizane...
Hrvatska |
Školski primjer manipuliranja poviješću |
Sve što treba znati o stanju svijesti na HRT-u i njihovom odnosu prema prošlosti, stane u samo tri činjenice. Prva je višegodišnja opstrukcija puštanja dokumentarne serije Hrvoja Klasića o NDH, koju je HRT, da stvari budu bizarnije, sam producirao. Druga je činjenica da za svojevrsni nastavak tog serijala, onaj posvećen partizanima, HRT nije imao interesa, pa je tu Klasićevu, puno kvalitetniju seriju, producirala sarajevska Al Jazeera Balkans. I treća je ta da je javna radio-televizija, u isto vrijeme dok je »Partizani« nisu...
Balkan |
Hrvoje Klasić: No pasaran! |
Hrvatski i srpski nacionalisti izabrani na demokratskim izborima preziru demokraciju, i posebno višestranačje. Članovi drugih stranaka i njihovi birači su neprijatelji i izdajnici. Normalno im je da se poslovi, zaposlenja i napredovanja dobivaju na temelju stranačke pripadnosti a ne stručnosti. Lako se odriču vladavine prava, ali teško (svog) prava na vladavinu. Nacionalisti ne vole ljevičare, pogotovo komuniste. Dobro, ne baš svi. Npr. baskijski ili irski nacionalisti su uglavnom ljevičari. Što je i logično jer jedni i drugi arhineprijatelja vide u...
Hrvatska |
Bilanca prazna, sadašnjost porazna |
Rezultati ankete o tome koliko je ljudi u domaćoj javnosti upoznato s činjenicom da Hrvatska predsjedava IHRA-om, Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust te da li su negdje nešto pročitali o tome, čuli za neku inicijativu, akciju, skup, izložbu bili bi, vjerujemo, porazni. Hrvatska zaista od 1. marta 2023. do 1. marta 2024. predsjedava IHRA-om, međunarodnim tijelom koje itekako ima veze s hrvatskom prošlošću, ali i sa sadašnjošću u kojoj ustaški pozdrav »za dom spremni« odjekuje skoro na svakoj utakmici i koji je polako, zahvaljujući...
Split |
Katalog trovača hrvatskog društva |
U srijedu, 25. listopada 2023. godine, dan uoči godišnjice oslobođenja Splita od fašizma, u organizaciji Veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) predstavljena je najnovija knjiga dr. Ive Goldsteina »Povijesni revizionizam i neoustaštvo – Hrvatska 1989.-2022.«. Goldstein, profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, jedan je od najplodnijih povjesničara svoje generacije, autoru čiji znanstveni opus obuhvaća razdoblje od vremena vladavine Bizanta na našim prostorima do suvremenih zbivanja kojima smo svjedoci i sudionici. Prije tri i...
Europa |
Carola Rackete: Treba nam antifašistička alijansa |
U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda Sea-Watch 3 koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon akcije spašavanja brod se uputio ka Lampedusi, ali su tamošnje vlasti tokom dvije sedmice spriječavale sidrenje i iskrcavanje. Usprkos zabrani, kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje »ilegalnih migracija«. Suočena sa optužbama, kapetanica je odgovorila da je samo obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja. Konačno, 2021. Rackete je oslobođena...
Zagreb |
Akademska zajednica protiv instaliranja krivotvoritelja povijesti |
Kao branitelji Domovinskog rata i antifašisti iskazujemo svoju duboku zabrinutost nekim pogubnim tendencijama koje se u sve agresivnijem obliku iskazuju u najnovije vrijeme. Riječ je o pokušajima rehabilitacije zločinačkog ustaškog pokreta i o poricanju uloge kvislinške tzv. NDH u zločinima holokausta i genocida. Takvih je pokušaja bilo i u ranijim godinama, počevši od uspostavljanja samostalne i neovisne Republike Hrvatske, utemeljene na svim pozitivnim stečevinama hrvatske povijesti, uključujući i...
Dalmacija |
HDZ zamutio antifašističku ploču i dokazao: ovo društvo je talac njihovog nezdravog odnosa prema prošlosti |
Možda je stoga konačno došlo vrijeme da se u HDZ-u, s Plenkovićem ili bez njega na čelu, jednostavno dogovore sami sa sobom i obznane javnosti što misle o antifašističkom nasljeđu i da se toga dosljedno drže. Što god da je Andrej Plenković napravio ne bi li smanjio javnu manifestaciju radikalnog desničarenja u HDZ-u i koju god da smo svi skupa cijenu platili za to, a isto vrijedi za donekle sličan proces koji se odvijao u vrijeme dok je Ivo Sanader bio na čelu te...
Zagreb |
Naši ratovi bili su borba za slobodu |
Naš moto je od pobjede četrdesetpete do pobjede devedesetpete, naša je maksima da ono što su partizani antifašisti u Drugom svjetskom ratu oslobodili i stvorili, mi smo u devedesetpete obranili. Svaki narod ima pravo boriti se za svoju slobodu i svoju domovinu, rekao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, udruge koja okuplja veterane rata u Hrvatskoj 1991-1995 antifašističkih uvjerenja, na svečanom polaganju Kamena spoticanja postavljenog za atletičara Borisa Hanžekovića 28. ožujka pred zagrebačkim Pravnim fakultetom gdje je studirao. Ovo...
Zagreb |
Revizionistički kvartet |
Nedavno je na Hrvatskom institutu za povijest održano javno predstavljanje knjige »Bosanska golgota četnika 1945. godine«. Ako ostavimo po strani korištenje termina golgota koji u ovom kontekstu poprima suprotno značenje od izvornog značenja, naime postaje bogohulan i svetogrdan, može se primijetiti da bi sam naslov imao smisla ako bi govorio o golgoti ljudi koji su bili žrtve tog istog kvislinškog, fašističkog četničkog pokreta. Ovako, naslov je besmislen. Međutim baš ovaj naslov, u svoj svojoj besmislenosti, nije slučajan. Štoviše, ta je...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Brokve u palme i Ustav |
Jedan ovdašnji lokalni portal poklonio je 4. siječnja veliku pozornost nekom kućnom, lokalnom ultradesničaru koji je »na zanimljiv način« podsjetio Splićane kako su, »na današnji dan«, Split napustile jedinice JNA. Radi se o letcima pričvršćenim brokvama na stabla palmi na Rivi na kojima je otisnuto da je »Split oslobođen od zločinačkih – JNA, JRM – »antifašističkih« postrojbi s »nezaboravnom« zvijezdom petokrakom«. Letke je potpisala neka Udruga antitotalitarista (navodeći i telefonski broj). U tekstu pod naslovom »Dignitet i opstojnost...
Zadar |
Antifašistički pokret pripada prosvjetiteljskom pokretu. Oslobodio je i očuvao ljudskost |
Na se koji način, u sadašnjem trenutku i iz pozicije sadašnje vremena, ljudski svijet odnosi prema prošlosti? Čovjek je ili povijesno biće ili je zvijer. Ne postoji neka treća mogućnost. Antifašizam pripada ljudskoj povijesti. Ugrađen je u hrvatski Ustav i u hrvatsku slobodu. Zbog toga mi danas slobodno govorimo o antifašizmu – jer pripadamo povijesti. Oni koji o antifašističkom pokretu ne mogu, ili ne smiju govoriti, ne pripadaju povijesti. Oni sada šute. Njih sada nema. Oni se ne smiju...
Split |
Povratak antifašističkom identitetu Splita |
Devedesetih godina podmuklo je, pod plaštem demokratskih promjena, gradu Splitu oduzeta Ulica žrtava fašizma. Promjene su brzopotezno odnijele i ime Palmine Piplović dječjem vrtiću na Marjanu. U svojevrsnom dance macabreu skinute su brončane i kamene glave Đermana Senjanovića, Ranka Orlića, Nenada Ravlića i drugih poginulih splitskih mladića koje su kao uzor hrabrosti i patriotizma stajale u školskim dvorištima i predvorjima. Slijedilo je prljanje, skidanje ili ritualno razbijanje mnogih drugih obilježja postavljenih u spomen na ljude...
Zagreb |
Oslobodilac i pobjednik |
Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske, čime je vraćanje Trga maršala Tita i formalno uvršteno u proceduru. Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK. Obrazloženje prijedloga, čiji je autor predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a Viktor Gotovac, napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov...
Europa |
Kako agitiraju ekstremisti |
Hrvatska je javnost zahvaljujući brojim studijama koje tematiziraju kritičku teoriju frankfurtskog Instituta za društvena istraživanja imala mogućnosti upoznati se sa političkom teorijom Theodora W. Adorna. Riječ je o filozofu čija je marksistička misao bila dio ideologije koje je tražila novi, samoupravni put u socijalizam. Doduše, kritička teorija Frankfurtske škole nije uvijek u potpunosti bila prihvaćena od strane vladajuće elite, no nije bilo dvojbe da se radi o filozofiji pomoću koje je bilo legitimno tumačiti svijet života. Političke ideje...
Split |
Partizani su bili prvi pravi hrvatski branitelji! |
[quote=Nikada nismo smjeli doći u tu situaciju da se konfrontira partizanski pokret i branitelji iz 1991. Ono što se nije smjelo dogoditi, a dogodilo se: najedanput su branitelji bliže ustašama nego partizanima] Profesor Hrvoje Klasić okušao se u različitim vidovima aktivizma pokušavajući mijenjati svijet oko sebe. Bio je u ratu, sudjelovao u radu političke stranke, organizirao peticije i tribine i bio sudionikom brojnih protesta. A onda je kao profesor povijesti odlučio, kako sam kaže, iskoristiti sva sredstva kako bi ono čime...
Dalmacija |
Tolika količina gluposti |
Pored različitih poruka i generalne atmosfere, ključna stvar koja razlikuje ova dva događaja jeste to da na prvom u organizaciji Udruge antifašista nije bilo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića, dok je na drugi došao, održavši potom govor kojeg možemo smjestiti u udžbenički primjer revizionizma. Za daljnje razumijevanje teksta potrebno je reći da Franković nije neki od starih nostalgičarskih kadrova vladajućeg HDZ-a, nego mlada nada te stranke, gradonačelnik simbolički važnog Dubrovnika i, što je za ovu priču zanimljivo, netko tko je...
Europa |
Važnost europskog sjećanja za budućnost EU |
Rezoluciju tog naziva donio je EU parlament 19. rujna 2019., izglasana je s 535 glasova za, 66 protiv i 52 suzdržana. Na početku Rezolucije nabrajaju se dokumenti, njih 15, koje je EU parlament uzeo u obzir pri njenom donošenju; od Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima iz 1948. do zajedničke izjave predstavnika vlada država članica EU u spomen žrtvama komunizma dane 23. 8. 2018. Zatim slijedi 13 premisa, od A do M, a iza njih 22 zaključka, osuda i poziva državama članicama EU. Sveukupna poruka Rezolucije može se sažeti u...
Hrvatska |
Spomendan na samo jedne žrtve |
Danas se u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji od 2009., obilježava Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, a 23. kolovoza izabran je zbog toga jer su toga dana 1939. u Moskvi Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisali pakt o nenapadanju, ali i podjeli interesnih zona u nekoliko istočnoeuropskih zemalja. Taj po mnogo čemu sramotni dokument nije mnogo utjecao na kasniji tijek Drugog svjetskog rata, jer je baš SSSR postao jedna od najvećih žrtava Hitlerovih osvajanja. Ovaj Spomendan uveden u Hrvatsku odlukom Sabora...
Hrvatska |
Patriotizam nije mahanje zastavama, nego ravnopravnost, mir i pravednost |
Zoran Pusić desetljećima je već među prvacima borbe za ljudska prava i prava manjina, civilno društvo i mirno rješavanje konflikata. Cijeli svoj život posvetio je promociji antifašističkih vrijednosti u hrvatskom društvu, a protiv buđenja sentimenata prema takozvanoj NDH i povijesnog revizionizma, bez obzira dolaze li takve težnje od marginalnih grupa, kvaziznanstvenika ili pak od predstavnika vlasti. Nedavno je, kao osvjedočeni prijatelj naše udruge VeDRA, sudjelovao i u mimohodu kojega smo u Splitu...
Svijet |
Može li liberalizam zaustaviti fašizam? |
Uzroci jačanja i uspona populističke desnice u suvremenim političkim zbivanjima postali su jedan od središnjih predmeta analize društvenih i humanističkih znanosti. Ne iznenađuje stoga složenost pristupa i svojevrsna višestrukost interpretativnih dimenzija koja se nameće pri bilo kakvoj diskusiji o spomenutom fenomenu. Ovdje ću se baviti primarno kritičkim sagledavanjem nedostataka imanentnih političkoj filozofiji liberalizma u izgradnji snažnog institucionalnog i vaninstitucionalnog okvira za neutralizaciju fašističkih stremljenja u...
Svijet |
Jakovina: Idu li antifašisti u ilegalu? |
Danas slavimo Dan pobjede nad fašizmom. Prošlo je 76 godina otkako je kapitulirao jedan od najzločinačkijih režima kojega je čovječanstvo ikad upoznalo, onaj nacistički. Toga dana, 9. svibnja 1945. (ili 8. svibnja, kad je primirje zapravo potpisano) i građani Hrvatske bili su čvrsto na pobjedničkoj strani, onoj koja je nakon šest godina rata – u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon četiri godine – konačno pobijedila, i donijela tadašnjem svijetu nadu da će mir trajati vječno, ili bar da se zla koja su donijeli fašizam i nacizam više...
Hrvatska |
Luka Džanko – osvjedočeni domoljub i antifašist |
U pojedinim izrazito desničarskim medijima nedavno su se pojavili grubi napadi na našeg člana, generala HV-a Luku Džanka kojem se – očito zbog otvoreno iskazivanog antifašizma – spočitavaju navodne antihrvatske aktivnosti tijekom 1991., a prigovaraju mu i negativan stav prema postrojbama HOS-a. Slijedom takvih objeda naša Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista želi još jednom ukazati na osvjedočeno domoljublje generala Džanka, posebno iskazano u Domovinskom ratu. Umjesto izmišljotina nudimo argumente, izvorne...
Svijet |
Kad pojedinac postane kotačić u službi nacije... |
Prošlo je više od dvadeset pet godina otkako je Umberto Eco u svojem glasovitom eseju »Ur-fašizam«, formulirao arhetipsku konstrukciju fašističkih stremljenja, precizno secirajući fluidnosti i unutarnja proturječja koja ih omeđuju. Svijet je u međuvremenu munjevitom brzinom zakoračio u hiperkompleksnu realnost ekonomske globalizacije, praćenu strelovitim porastom digitalnih inovacija. Oslobođen utopijske energije revolucionarne komunističke borbe, novi je poredak legitimaciju pronašao u liberalnoj političkoj misli, naročito...
Šibenik |
Udari na Končara - simbol histerije |
Prvo se javila Antifa Šibenik, pa je njihove fotografije objavio Antifašistički vjesnik, i zakotrljala se priča o (još jednom) napadu na neko od spomen obilježja kojim se evocira sjećanje na narodnog heroja Radu Končara. Ovoga puta uzbuna se samo dijelom pokazala pogrešnom, a kao »napadač« identificiran je - čempres. Naravno, time se - suprotno očekivanjima odgovornih iz šibenske komunalne tvrtke »Čempresi« - priča samo dodatno zakuhala, ukazujući tko zna koji put na općeniti odnos prema spomen obilježjima iz Drugog svjetskog rata....
Hrvatska |
Hrvatska se treba riješiti »za dom spremni« |
Nedavna inicijativa Židovske općine Zagreb, okupljanje predstavnika parlamentarnih stranaka, antifašista i predstavnika nacionalnih manjina zbog dogovora oko zabrane ustaškog pozdrava »za dom spremni« izazvala je ogromnu pažnju domaće, ali sada sve više i međunarodne javnosti. O tom sastanku pisali smo i na našem web magazinu prije nekoliko dana. U međuvremenu se retorika i oko tog pozdrava, ali i spomenutog sastanka razvila u više smjerova, dobar dio političke scene pozdravio je dogovor, ali ima i drukčijih stavova, radikalnije...
Hrvatska |
Ustaški simboli: hoćemo li dočekati zabranu? |
Sasvim slučajno prošli tjedan su se poklopila dva događaja vezana uz problematiku legalnosti ustaškog pozdrava »za dom spremni«. U Zadru su tako svečanost obilježavanja obljetnice operacije Maslenica zbog prisustva osoba u uniformama i sa znakovljem HOS-a napustili predsjednik Republike Zoran Milanović i – slijedom njegove zapovijedi – cijeli vojni vrh. Naš magazin je o tome izvijestio riječima jednoga od planera te pobjedničke akcije i našeg člana generala Luke Džanka. Istoga dana Židovska općina Zagreb izvijestila je o...
Svijet |
Stoljeće hrvatskog otpora fašizmu |
Vjerojatno svi znaju prepjev talijanske borbene pjesme Bandiera Rossa, bar onaj koji se (najviše po Istri i Dalmaciji) najčešće pjevao: »Mussolini dugoga nosa, za****la te Bandiera Rossa«. Ima, doduše i ona nešto pristojnija, ali jednako podrugljiva verzija s »pobijedit će bandiera rossa«, no ona prva nam je nekako draža. Kako bilo, sudeći po vrlo utemeljenoj teoriji sociologa Renata Matića, ovi stihovi dobijaju sasvim novo značenje. Ovaj zagrebački sociolog, naime, tvrdi da ove godine u Hrvatskoj slavimo stotu godišnjicu antifašizma, u...
Svijet |
Jesu li SAD i EU anti-antifašisti? Nisu. |
Ovih dana je kao prilično veliki diplomatski skandal odjeknula informacija da je u Ujedinjenim narodima u New Yorku sa 130 glasova za usvojena rezolucija protiv veličanja nacizma, ali da su protiv nje glasale SAD i Ukrajina, a da su sve zemlje Europske unije (uključujući i Hrvatsku), te praktički sve zemlje članice NATO-a ili bliske tom saveza ostale suzdržane prilikom glasovanja u Glavnoj skupštini UN-a. Primjerice, Slobodna Dalmacija je informaciju o toj odluci donijela pod prilično dramatičnim naslovom »Sramota u New Yorku – SAD i...
Hrvatska |
Novi antifašizam? |
Kao klinac imao sam priliku brčkati noge u moru brojnih plaža u Puli, gdje sam tada, do drugog razreda osnovne škole živio, a u blizini jedne od njih bila je i bista antifašista Vladimira Gortana. Gortan? Tada, razumije se, nisam imao pojma, a trebalo mi je poduže i poslije da saznam, da su tu bistu digli komunisti jednom antifašistu koji uopće nije bio »njihov«. Dakle, bio je antifašist, ali nije bio komunist. Da, to je važno podvući. Iako su se komunisti u njegovo vrijeme već bili solidno ušančili u političku mapu nekadašnje, kraljevske Jugoslavije, a...
Hrvatska |
Lovro Krnić: U Hrvatskoj postoji filter za antifašizam |
Izvor: Fališ - festival alternative i ljevice, Šibenik Piše: Andreja Žapčić Revizija povijesti u Hrvatskoj nije nova disciplina, »gašenje sjećanja« marljivo se trenira još od 90-ih kroz promjene naziva ulica i uništavanje spomenika kao sredstava javnog pamćenja, a »rupe u pamćenju« teško je popuniti i obrazovanjem - neke se stvari ne uči dok se neke obljetnice ne komemorira ili se to čini selektivno. Što manje činjenica, to bolje po mitove, iskušana je metoda, ne samo na ovim prostorima, a onih koji pamte da je...
Hrvatska |
»Crno pače« EU-a prešućuje antifašizam kojim bi se moralo ponositi! |
Diljem svijeta, 9. svibnja, slavi se Dan pobjede nad fašizmom, 75-ta godišnjica velike pobjede antifašističke koalicije u najkrvavijem ratnom sukobu u povijesti čovječanstva. Ove godine skromnije negoli je obično, zbog pandemije. Moderna, demokratska i antifašistička Europa inače slavi taj dan i kao Dan Europe jer je upravo 9. svibnja 1950., za petu godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, potpisana Schumanova deklaracija o integriranju europskih zemalja. U Hrvatskoj, trenutnoj predsjedateljici Europske...
Hrvatska |
Dan pobjede u sjeni povijesnog revizionizma |
Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu nikad se nije obilježavao u složenijim okolnostima. Javni skupovi kojima se obilježava 75. godišnjica završetka rata u Europi i kapitulacija nacističkih vojski od Jadrana do Baltika onemogućeni su karantenama zbog koronavirusa, odnosno ograničavanjem broja sudionika koji mogu komemorirati najznačajniju ratnu pobjedu u dvadesetom stoljeću. Poraz nacizma i fašizma ove godine unatoč velikoj obljetnici neće se obilježiti mimohodima pobjedničkih armija koje su bile predviđene u Parizu,...
Hrvatska |
Suradnja s Istranima |
VeDRA je imala svoje predstavnike na Danima antifašizma u Opatiji 6. ožujka 2020. Predsjednik Ranko Britvić i tajnik Zoran Radman uspostavili su tom prilikom suradnji s antifašističkim udrugama s područja Istre.Također, razgovarali su i s intendantom HNK Ivana pl.Zajca Marinom Blaževićem koji ih je upoznao s pripremama na postavljanju »Requiema za pale partizane«.
Kaštela |
Tribina o revizionizmu |
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Kaštela, uz podršku Ministarstva hrvatskih branitelja, ali i uz pomoć udruge VeDRA 20. prosinca 2019. organizirala je tribinu »Antifašizam i povijesni revizionizam«. U punoj dvorani Doma hrvatskih branitelja posvećenoj baštini NOB-a u Kaštelima govorili su povjesničar prof. Hrvoje Klasić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politolog prof. Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti. Moderator tribine bio je tajnik VeDRA-e dr. Zoran Radman.