DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE – 22. LIPNJA
Partizani – jedini na pravoj strani
Ivo Goldstein: Antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najjači dio jugoslavenskog antifašizma i najmasovniji u Evropi, ne računajući okupirane dijelove SSSR-a
Piše: VeDRA
19. lipnja 2021.
Fotografija iz Imperial War Museum arhive
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić.
Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na antifašizam i antifašističku borbu u Hrvatskoj uz ukazivanje na sadašnji revizionizam i izjednačavanje strana u sukobu.
»O svemu vezanu uz antifašističku borbu možemo diskutirati, osim o jednoj stvari: tko je bio na pravoj strani, a tu je odgovor jednoznačan – samo partizani«, naglasio je Goldstein u izlaganju u kojem se bavio definicijom antifašizma i obilježjima antifašističke borbe na ovim prostorima.
»Antifašizam je cjeloviti idejno-politički i vojni odgovor na nacizam i fašizam, a koalicija definirana kao savez raznorodnih država koje se borila protiv fašizma, Trojnog pakta i njegovih supotpisnika, uključujući i NDH, prihvatila je i koristila taj termin. NOB u Jugoslaviji i Hrvatskoj bio je specifični dio antifašističke koalicije, s tim da je antifašistički pokret u Hrvatskoj bio najjači dio jugoslavenskog antifašizma i najmasovniji u Evropi, ne računajući okupirane dijelove SSSR-a«, kazao je Goldstein i naglasio da su u NOB bili uključeni ljudi iz brojnih stranaka pod rukovodstvom komunista koji su učinili sve da nakon rata ne ispuste vlast. Osim toga KPJ i Josip Broz Tito bili su svjesni da borba u Jugoslaviji ne može biti uspješna bez rješavanja nacionalnog pitanja. Zato program KPJ ima tri komponente – borbu protiv nacifašista i izdajnika, održavanja jugoslavenske zajednice reformirane na osnovi ravnopravnih naroda i jednostranačka vlast po uzoru na SSSR, zaključio je Goldstein.
»Postavljaju se pitanja bi li bilo antifašističke borbe da nisu napadnute Jugoslavija i SSSR ili da su se ustaške vlasti drugačije ponašale prema Srbima na području NDH«, rekao je Klasić podsjetivši da su u Španjolski građanski rat slani brojni dobrovoljci, kao i da je tokom travanjskog rata KPJ formirala vojne komitete, računajući da će morati pružati oružani otpor u teškim uvjetima. Ukazao je i na to da je od travnja do lipnja vladalo varljivo primirje u kojem su se i komunisti i vlasti NDH suzdržavali od akcija zbog pakta Molotov-Ribbentrop, ilustrirajući to i podatkom da su ustaše u Sisku u travnju zatvorile neke komuniste i ubrzo ih pustili, rekavši da bi bilo dobro da se odreknu komunizma i da im se neće ništa desiti.
»Na dan napada na SSSR u šumi Šikara kod Siska skupilo se petnaest komunista i formirali su odred koji je ubrzo počeo izvoditi diverzije na pruzi, a formiranje odreda značilo je i prekid s legalitetom jer ti borci nisu preko dana bili građani, radnici i studenti, a preko noći ilegalci, nego su sada sve vrijeme bili u borbi«, rekao je Klasić istaknuvši da se odred premjestio u šumu Brezovica i da se kasnije prebacio na oslobođeni teritorij na Baniji. Ustaše su odred ozbiljno shvatili, o čemu svjedoči činjenica da je pod komandom Ante Moškova bilo angažirano nekoliko satnija i nekoliko aviona koji su okružili Brezovicu. Odred je brojao 77 članova, od toga 72 Hrvata, tri Srbina i dva Slovenca, a da su u akciji poginula dva borca. Od boraca iz odreda pola ih nije dočekalo kraj rata jer su poginuli u drugim jedinicama. Bila je hrabrost otići s 18 ili 19 godina u borbu, znajući da im se, pošto su bili Hrvati, ništa ne bi desilo da se nisu aktivirali.
Klasić se zapitao zašto se nije slavio 22. lipnja nego 27. srpnja podsjetivši da je Tito pred kraj života čestitao Vladi Janiću Capi kao prvom partizanu, a da je Franjo Tuđman uspostavio 22. lipanj kao praznik.
Sandra Benčić naglasila je da neke stranke u Hrvatskoj napadaju antifašizam iz jeftinog interesa i parazitiraju na dijeljenju ljudi po obiteljskim traumama. »Nama je nužan normalan proces suočavanja s prošlošću i razgovor o svim aspektima prošlosti koji nas muči, ali i pijetet prema svakoj žrtvi, iako je bilo važno biti na pravoj strani. Brine me što mladi ljudi znaju malo činjenica, kao i dehumanizacija i difamacija neistomišljenika lažnim vijestima što dovodi do nasilja«, rekla je. Ukazala je na to da se novo rukovodstvo Zagreba bori s naslijeđenim katastrofalnim stanjem i da je prioritet stabilizacija financija, ali da će gradske vlasti i Možemo! podržavati antifašizam.
U raspravi je Goldstein naglasio da nije moguć dijalog s onima koji su protiv činjenica, a svako tko želi nešto znati na raspolaganju ima dokumente. Osim toga, ne može biti pijeteta za zločince, rekao je i podsjetio da se govori o žrtvama poraća u Zagrebu, iako se kod Gračana na sjevernom dijelu grada između 9. i 11. svibnja 1945. vodila borba između partizana i 3.000 Nijemaca i jednog broja ustaša koji su se povlačili na zapad, pri čemu su partizani imali bar 80 poginulih boraca. »Idiotizam je izjednačavati Jasenovac i Bleiburg i govoriti o herojstvu ustaša – Poglavnikovog tjelesnog zdruga, Crne legije i Ustaške obrane koja je čuvala Jasenovac, a koji su na kraju rata uzimali žene i djecu kao živi štit u svom bijegu na zapad. U završnim borbama stradali su nevini, ali su stradali i zločinci i vodstvo, dok su oni koji su zarobljeni imali primjereno suđenje«, naglasio je Goldstein. Osvrnuo se i na uništavanje spomenika koji su kao Bakićev spomenik pobjedi naroda Slavonije kod Kamenske bili nadideološka remek-djela nedostižna u svjetskoj umjetnosti. »Tih dana početkom 1992. uništen je i spomenik Tesli u Gospiću, a u Gracu kod Makarske Augustinčićev kip partizana«, istaknuo je Goldstein.
Klasić je naglasio i da borba bez učešća Srba iz Hrvatske ne bi bila uspješna, a da je Pavelić imao pametniju politiku, Srbi se ne bi digli na masovni ustanak. Osvrnuo se i na ulogu Katoličke crkve koja je podržavala NDH i nacizam, pa je sisački župnik u crkvi 20. aprila 1942. slavio Hitlerov rođendan.
Vezani članci
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
Dalmacija |
Epopeja otoka heroja |
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...
Hrvatska |
Milanović: Hrvatska ima dubok antifašistički korijen |
ANTIFAŠIZAM JE JEDNA OD NAJSVJETLIJIH STRANICA U POVIJESTI I TEMELJ MODERNE HRVATSKE Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u povodu 81. obljetnice osnivanja prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe. Nakon odavanja počasti polaganjem cvijeća podno spomenika u Spomen-parku Brezovica kod Siska, predsjednik Milanović u obraćanju je antifašistima i svima onima koji pamte rat poručio da su moderni i demokratski sljedbenici pogleda na...
Hrvatska |
Dan etičkog dobra |
22. lipnja 1941. god. u šumi Brezovica osnovan je Prvi sisački partizanski odred. Ovim činom Hrvatska se svrstala uz antifašistički pokret. Obilježavanje Dana antifašističke borbe nije samo povijesni čin, to je, prije svega, moralni čin. Papa Ivan Pavao II., u svojoj predpontifikalnoj fazi, dok je filozofijski djelovao kao Karol Wojtyla, pisao je o značaju osobe. Osoba nije puko biće relacija, ona je biće moralnih relacija, a to znači da je odgovorna za ono što čini. Svaka osoba se u vlastitom činu razotkriva ili kao biće afirmacije vrijednosti ili kao...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Hrvatska |
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE |
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...
Hrvatska |
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani? |
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe,...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...
Split |
Mimohod povodom Dana antifašističke borbe |
Na čelu mimohoda povodom Dana antifašističke borbe u Splitu 22. lipnja bio je 96-godišnji partizan Mijo Božan iz Kaštel Kambelovca, čiji je sin Nenad Božan poginuo u Domovinskom ratu kao pripadnik 141. brigade, što je poruka zbog koje je i osnovana udruga VeDRA: partizani 1941. i Hrvatska vojska 1991. ustali su protiv fašizma. O dvije generacije hrvatskih heroja nadahnuti članak u Slobodnoj Dalmaciji napisao je Damir Pilić.
Split |
U Splitu obilježen Dan antifašističke borbe |
U Splitu je ove godine dostojno obilježen Dan antifašističke borbe 22. lipnja, a naša Udruga Veterana domovinskog rata i antifašista dala je značajan doprinos. Prvo smo tijekom jutra, zajedno s Udrugom antifašista i antifašističkih boraca Splita, Zajednicom udruga antifašista i antifašističkih boraca Splitsko-dalmatinske županije, ali i čelnicima Grada Splita Androm Krstulovićem Oparom i Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom odali počast palima za slobodu. Vijenci su položeni kod Spomen kosturnice pripadnicima NOB-a,...
Split |
Mimohodom obilježen Dan antifašističke borbe |
VeDRA i Udruga antifašista i antifašističkih boraca Splita 22. lipnja 2020. Dan antifašističke borbe dostojno su obilježili, mimohodom od HNK Split do Rive. Nekoliko stotina antifašista pokazalo je još jednom slobodarsko lice Splita, praćeni orkestrom Hrvatske ratne mornarice. Bio je to vrhunac obilježavanje toga dana u Splitu. Tijekom jutra predstavnici antifašističkih udruga, grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika žrtvama fašističkog terora pred zgradom županije, uz...
Lika |
Podružnica u Lici |
Na Dan antifašističke borbe 22. lipnja 2020. delegacija VeDRA-e koju su činili predsjednik Ranko Britvić, te generali Veselko Gabričević i Luka Džanko u Perušiću su uz osnivanje podružnice udruge za Liku dali podršku mještanima koji se protive izmještanju spomenika NOB-a iz središta mjesta. Dva dana kasnije predsjednik VeDRA-e Ranko Britvić i član udruge Rato Vranješ sudjelovali su na komemoraciji na mjestu jednog od najstrašnijih stratišta u Drugom svjetskom ratu, ustaškog logora Jadovno zapadno od Gospića, koji je otvoren već 11. travnja 1941., samo...
Split |
Dan antifašizma u Splitu |
VeDRA je aktivno sudjelovala u obilježavanju Dana antifašističke borbe u Splitu 22. lipnja 2019., uključujući i organizacijske pripreme. Predsjednik udruge Ranko Britvić govorio je na svečanosti u Muzeju grada Splita, a Cvjetko Miličić bio je dio izaslanstva koje je položilo vijence kod središnjeg križa i u spomen kosturnici na gradskom groblju Lovrinac. Tajnik Zoran Radman položio je vijenac na Šolti.