POVEZANOST ANTIFAŠISTIČKOG POKRETA I DANAŠNJE REPUBLIKE HRVATSKE

• da je u razdoblju drugoga svjetskog rata, došlo do uspostave temelja državne suverenosti izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943);
• da je na izvanrednoj sjednici Predsjedništva ZAVNOH-a 14. travnja 1945. godine u Splitu izabrana Prva Narodna vlada Hrvatske. Da bi 1947. Ustavom Narodne Republike Hrvatske Hrvatska bila utvrđena kao narodna država republikanskog oblika (I. Republika).
• da je državnost Republike Hrvatske razvijana u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske do 1990;
• da je Ustavom SRH 1974. Republika Hrvatska bila eksplicitno određena kao država sa izvornim suverenitetom i pravom na samoopredjeljenje do odcjepljenja;
• da su amandmanima na Ustav SRH u veljači 1990. uvedeni višestranački izbori;
• da je uspostava temelja državne suverenosti u okviru antifašističkog pokreta i njen razvoj u ustavima SRH priznato »Božićnim ustavom« u njegovim izvorišnim osnovama, kojim je konstituirana sadašnja Republika Hrvatska ;
• da su se hrvatski građani izjasnili za neovisnost Republike Hrvatske konstituirane »Božićnim ustavom« ;
• da je međunarodno priznata je ona Republika Hrvatska koja je utemeljena Božićnim Ustavom 22.prosinca 1990.;
• da je Velikosrpska politika potpomognuta JNA pokušala osporiti i onemogućiti tu Republiku Hrvatsku;
• da su branitelji u Domovinskom ratu obranili suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske definiranu AVNOJ-skim međunarodno priznatim granicama konstituiranu »Božićnim ustavom« u čijim je izvorišnim osnovama antifašizam.

VeDRA će se zalagati za postizanje konsenzusa oko ovih povijesnih činjenica ne ulazeći u ocjenu društveno ekonomskog i političkog sustava od 1945. do 1990. koji nije znanstveno valoriziran.

Stoga će se VeDRA zalagati za promicanje vrijednosti antifašizma, te baštiniti baštini hrvatsku povijesti, u koju se uklapa kako Domovinski, tako i Narodnooslobodilački rat od 1941.-1945. u kojem je Republika Hrvatska oslobođena u granicama u kojima je 1995. obranjena i danas međunarodno priznata.

Antifašistički pokret sa narodnooslobodilačkom borbom Hrvata zajedno sa ostalim jugoslavenskim narodima na čelu sa Hrvatom Josipom Brozom Titom Hrvatska je bila na strani pobjednika, Velike antifašističke koalicije - svjetskog antifašističkog pokreta, upravo i možda jedino tada, hrvati zajedno sa ostali jugoslavenskim narodima bili su značajni i prepoznati u Europskim i Svjetskim razmjerima.

Republika Hrvatska za koju se narod na Referendum o hrvatskoj samostalnosti 19. svibnja 1991. izjasnio sa 93,24% ZA (83.56 posto izišlih), za koju se narod izborio u Domovinskom ratu (jer mu je slobodno izražena volja pokušana osporiti silom) i koja je međunarodno priznata je ona Republika Hrvatska koja je utemeljena Božićnim Ustavom 22.prosinca 1990. (NN 56/1990.)

Važno je znati da u tom Božićnom Ustavu u Izvorišnim osnovama, odnosno preambuli koja je temelj Ustava, u točci I. IZVORIŠNE OSNOVE, stavku 1. među navedenim povijesnim činjenicama na kojima se ustanovljuje Republika Hrvatska u alineji 12. stoji: »– u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963. – 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost..«

Stoga dovođenje u pitanje antifašističkog pokreta dovodi se u pitanje antifašistička borba i državnost Republike Hrvatske koja je na III zasjedanju ZAVNOH-a u Topuskom definirana kao FEDERALNA DRŽAVA HRVATSKA i kasnije postupno oblikovana Ustavima iz socijalističkog razdoblja od 1947.g. do konačno Ustava iz 1974.g. kojim je Republika Hrvatska utemeljena kao država, što devedesetih postaje osnova priznanja neovisnosti Hrvatske. Tim se, a što je krucijalno, dovodi u pitanje Ustav (22.12.1990.) kojim je utemeljena Republika Hrvatska, odnosno dovode se u pitanje samo ustavno i političko utemeljenje Republike Hrvatske za koju se narod na Referendum o hrvatskoj samostalnosti izjasnio ZA, za koju se narod izborio u Domovinskom ratu i koja je međunarodno priznata. Derogiranje tog temelja u izvorišnim osnovama to više nije ova Republika Hrvatska, jer se njen unutrašnji i međunarodni legitimitet dovodi u pitanje.