BREZOVICA 2021.: VELIKI POVRATAK ANTIFAŠIZMA?
»DI STE PARTIZANI« – Uistinu, di su partizani?
Je li se organizacijom Dana antifašističke borbe od strane hrvatske vlade dogodio »prijelomni trenutak« u odnosu države prema antifašističkom naslijeđu?
Piše: VeDRA
28. lipnja 2021.
Prvi put u posljednjih trideset godina hrvatska vlada organizirala je 22. lipnja u Spomen-parku u Brezovici kraj Siska proslavu državnog praznika, Dana antifašističke borbe. Do ove godine, predstavnici državne vlasti tamo su dolazili u goste nasljednicima boračke organizacije iz jugoslavenske države koji su se sve ove godine brinuli da se obilježi jedan državni praznik nove hrvatske države. Taj novum prilikom 80. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe, uključujući i ono što je tamo izrečeno, povjesničar Dragan Markovina smatra »prijelomnim trenutkom u odnosu države prema antifašističkom nasljeđu«. Njegov optimistički zaključak temelji na više elemenata: u Brezovicu je došao kompletan državni vrh, svečanost je konačno organizirana pod pokroviteljstvom Vlade, orkestar je odsvirao marš »Neretvu«, recitiran je Nazorov amblematski »Čamac na Kupi« (»Maleni trošni čamče, …/ prenesi cijelu Hrvatsku /na onu stranu vode, /na teške al svete puteve/ poštenja i slobode!)… Partizane se konačno, kaže Markovina, nije micalo iz konteksta u kojem su nastali i djelovali, dakle komunističkog i jugoslavenskog, ali su im se istovremeno priznali domoljublje i humanizam čime je razbijen monopol desnice na domoljublje, a da povijesna istina nije falsificirana.
Na dobrom putu
Iako se s Markovinom uvijek i često slaže, povjesničar Ivo Goldstein, komentirajući u razgovoru ta TV N1 tezu o »prijelomnom trenutku«, rekao je »da nije siguran da može dijeliti njegov optimizam«. »Dobro je da je vlada došla u Brezovicu, ali to može biti samo prvi korak u dobrom pravcu. Antifašizam se ne može svesti na jedan ili nekoliko dana u godini. U javnosti treba kontinuirano i dosljedno promovirati vrlo jednostavnu činjenicu – tko je u Drugom svjetskom ratu bio na pravoj a tko na krivoj strani. Na pravoj strani su bili partizani a na krivoj okupatori, nacisti, fašisti, ustaše, domobrani, četnici. Partizani su bili na strani pravde i pravednosti.
Goldstein je otklonio mogućnost da se jednom proslavom može razbiti monopol desnice na domoljublje. I tu možemo biti samo na početku jednog dobrog puta, rekao je. Pritom je istakao kako su se hrvatski partizani, bez obzira na nacionalnost, borili za Hrvatsku i zalagali za hrvatstvo.
Milanović dočekao Vladu: »Di ste, partizani?«
»Di ste, partizani« – dočekao je u Brezovici u svom stilu predsjednik Milanović vladinu delegaciju na čelu s premijerom Plenkovićem. U svom obraćanju sudionicima proslave rekao je da »nije najbitnije to što smo zahvaljujući partizanima bili na pobjedničkoj strani, već što su partizani bili na strani istine i poštenja«. Mnogi od njih izgubili su rat u Španjolskoj u sklopu interbrigada, ali to ne umanjuje veličinu tamošnje borbe. Nitko od tih ljudi danas nema svoju ulicu, dometnuo je, izdvajajući primjer oličenja patriotizma, splitskog profesora Ćire Gamulina. Rekao je i da značajan dio društva ne poštuje ovaj praznik, ali da to nije većina.
Habulin: Šutjelo se 30 godina
Predsjednik SABA-e Habulin smatra da je tridesetgodišnje zanemarivanje datuma vezanih uz antifašističku borbu od strane samostalne hrvatske države zastrašujući podatak, jer se radi o nepoštivanju Ustava. Novo ponašanje države prema antifašističkom blagdanu podrazumijeva »iz temelja izmijenjen odnos prema povijesnom revizionizmu, prestanak bilo kakvoga podilaženja zabludjelim poklonicima ustaštva, i novi odnos prema Narodno-oslobodilačkoj borbi i njezinim sudionicima, kao i prema žrtvama fašizma«, rekao je Habulin. Iako je bilo pojedinaca koji se nisu dali ušutkati i koji su jasno i argumentirano govorili, ali odjek toga što su govorili ili pisali bio je minimalan, predugo se šutjelo dok su se s televizijskih ekrana, s polica u knjižarama i na novinskim kioscima, a nerijetko i iz školskih udžbenika slijevale bujice laži, poluistina, mržnje i predrasuda. Povijest se nemilice revidirala, a mladi odgajali u neznanju o antifašističkim temeljima Hrvatske.
Praznik kojemu su uzeli njegove pjesme
Neki analitičari umjesto »prijelomnog trenutka« opisuju aktualnu hrvatsku stvarnost na Dan antifašističke borbe. Radi se o »prazniku bez patosa, bez svoje muzike i filmova, s otvorenim šoping-centrima, prazniku stvorenom u tuđmanizmu, kad je trebalo žicati međunarodno priznanje od država s antifašističkom tradicijom, ali i naglasiti prekid svake veze s dotadašnjom višenacionalnom antifašističkom tradicijom i njezinim datumima«, drži komentator Vladimir Matijanić iz portala Indeks. Taj praznik »zgodno stoji na reveru, dobar je za pokazivanje po Bruxellesu i pubertetsko nadmetanje s falsifikatorima povijesti u susjedstvu«. Hrvatska je država ispunjena snažnim prezirom prema domaćoj antifašističkoj tradiciji«, piše Matijanić.
Filoustaški protuudar
Na obilježavanje osamdesete obljetnice osnivanja Sisačkog partizanskog odreda osvrnuo se i poznati novinar, komentator i savjetnik predsjednika Mesića Tomislav Jakić upozoravajući na pravu histeriju koju je ovogodišnja proslava izazvala među filoustašama. Mada će tek budućnost pokazati koliko su iskrene bile tamo izrečene riječi predsjednika Vlade i vladajuće stranke, one su za filoustaše bile hladan tuš pa je krenuo protuudar. On se osvrnuo na pisanje jednog tjednika za kojeg kaže da »imenom vrijeđa i Hrvatsku i hrvatski narod«, koje je »apsolutno neprihvatljivo, ali i nezamislivo u bilo kojoj demokratskoj evropskoj državi jer mu se na naslovnici koči velikim slovima: 'Smrt antifašizmu, sloboda hrvatskom narodu.' Navodi i citat: »Antifašisti, prokleti bili 22. lipnja i svakoga drugoga dana, prokleti bili danju i noću, kad liježete i kad ustajete, kad izlazite i ulazite... Neka srdžba Gospodnja plane protiv vas i satre ime vaše …« itd. Ono što je bitno je sljedeća poruka: neka su prokleti svi oni koji su u Drugome svjetskom ratu ustali protiv nacifašističke okupacije i protiv paradržave stvorene voljom tih okupatora. Ako Država sada ne shvati da je ugrožena, propustila je posljednju priliku reagirati. Ako oporba ne shvati što joj je sada činiti, ne zavrjeđuje zvati se oporbom. Ako se ne oglasi Crkva (jer, oni spominju ime Gospodnje), otvara se pitanje na kojim i kakvim pozicijama ona stoji. Ako ovo prođe u znaku uzrečice: ma pusti to, nije vrijedno spomena, iduće prilike neće biti«, zaključuje Jakić.
Ovogodišnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, koje je kod nekih dočekano kao istinski državni praznik, kod drugih sa skepsom, a u nekih s histerijom, možemo završiti pitanjem koje je na jednom mjestu postavljeno u pregledu reakcija na proslavu: Nemoguće je ne razmišljati o tome koliko bi ova zemlja i društvo bili drukčiji da je od odnos prema partizanskoj baštini od početka bio kakav je od države naznačen ove godine.
Vezani članci
EX-YU |
Spektakularan serijal o partizanima |
Hrvoje Klasić vjerojatno se neće složiti, ali Hrvatska radiotelevizija napravila mu je ogromnu uslugu time što nije prihvatila njegovu ideju za dokumentarni serijal Partizani, a i time što mu je u produkciji prethodnog serijala o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj stvarala brojne poteškoće. To će se pokazati kao velika škola, i praktično i u smislu otpuštanja kočnica. U praktičnom smislu – i to je bila jedina stvarna mana serijala o NDH – autor je shvatio da je dvanaest epizoda previše. S druge strane, šest epizoda za partizane u svim...
EX-YU |
Hrvoje Klasić: Partizanima se može ponositi čitava Europa |
Skoro kao o nogometu, kod nas svatko koga zanima analitička historiografija o Drugom svjetskom ratu na jugoslavenskom tlu ima dojam da »zna« bolje od nekoga drugoga koji također »zna« o istom pitanju, pogotovo u regionalnom ključu. U tom smislu, budući da smo ljubaznošću producenata Al Jazeere Balkans imali priliku premijerno pogledati nekoliko epizoda serije povjesničara Hrvoja Klasića, valja reći nešto o onome što njegova serija nije. »Partizani«, koji se u tjednom ritmu odnedavno prikazuju na Al Jazeeri Balkans,...
Split |
Pogibija prvog splitskog partizanskog odreda |
Negdje u blizini Dugopolja odred se zaustavio. Bijaše ponoć, tiha. Pod slabim svjetlom odlutalog mjeseca jedva su se razabirale raštrkane seoske kuće. Šta čekamo? — Vezu. Trebalo je da nas sačeka. Prošao je čitav sat, pa još jedan. Iz daljine dopire iskidani, promukli lavež pasa. — Idemo! Kolona se razvukla, izmoreni borci posrću, padaju, svakih pola sata zastaje se i čeka da se odred prikupi. Mjesec se već sasvim izgubio, noć postala čudno crna, masna, a kamenjar oštar, iskidan, surov. Oko tri i po sata počelo je...
Split |
Muzičar u gradu gluhog uha |
Premda je glavom i brkovima, posredstvom brončane biste, naoko trajno prisutan u svojemu rodnom gradu i ubiciran u foyeru HNK Split, Silvije Bombardelli (ne)službeno je prezren u društvu i izopćen iz glazbenih programâ sviju gradskih pozornica. Nitko, naravno, ne pamti kad je zadnji put bilo izvedeno neko njegovo glazbeno djelo, a nema među živima onoga, ili one, koji će, ili koja, sjetiti se najposljednije prilike kad je bilo iole javnoga govorenja o djelu ili djelovanju ovoga među najvećim značajevima u resoru splitske kulture za trajanja cijeloga XX....
Hrvatska |
Oj Mosore, Mosore |
Dana 24. veljače 1990. godine umro je pjesnik i književnik Jure Kaštelan. Rođen je 1919. godine u Zakučcu kraj Omiša. U Drugom svjetskom ratu ispjevao je pjesmu »Oj Mosore, Mosore« koja govori o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom zemlje. O nastanku pjesme Jure Kaštelan je rekao: »Godine 1942. u odredu, na Mosoru, uz...
Hrvatska |
»To su ljudi koji su nam osvjetlali obraz, a mi smo ih se odrekli. Oni su u tom trenutku bili najbolje od Hrvata« |
Dugo je Hrvatskoj televiziji trebalo da emitira serijal NDH koji je pripremio dr. Hrvoje Klasić, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kada je konačno emitirana, bio je to veliki uspjeh. Prije svega jer je govorila o periodu o kojem se još uvijek malo zna, ali postoje brojne kontroverze. I zanimanje javnosti. Kada je dr. Klasić predložio da radi serijal o partizanima, HRT opet nije iskazao zanimanje. Ipak, od jeseni će biti prikazan serijal Partizani, ali...
Split |
Dosta je deklarativnog antifašizma |
Već desetak godina uvijek nepoznati huligani u ovo vrijeme ili prefarbaju ili na neki drugi način oštete tu spomen ploču Prvom splitskom partizanskom odredu koju mi uporno čistimo i obnavljamo natpis koji stoji na njoj. Ovaj put Grad Split promptno je reagirao. Da ne budemo nepošteni, i prethodna vlast slala je izaslanike koji bi se prigodno poklonili, ali to nije dovoljno. Treba puno više raditi po školama, kao što smo mi pokušali u Kaštelima, otvoreno govoreći i o onom i o ovom ratu, kao i o svim greškama koje su napravljene, bez pokušaja...
Dalmacija |
Epopeja otoka heroja |
Otok Iž, zajedno s većim dijelom Dalmacije, prema Rimskim ugovorima od 18. svibnja 1941. pripao je Italiji. Talijanska vojska smjestila se u Velom Ižu a u Mali Iž je redovito dolazila talijanska vojna ophodnja. Talijanci su provodili racije i tražili po otoku komuniste koji su i nakon propasti republikanaca u španjolskom građanskom ratu nastavili širiti propagandu. Nevjerojatan je ali točan podatak da je s otoka Iža u internacionalne brigade u Španjolsku otišlo 15 dobrovoljaca. Živa su se vratila samo dvojica. Dugo je među Ižanima bio prisutan duh Dolores...
Hrvatska |
Milanović: Hrvatska ima dubok antifašistički korijen |
ANTIFAŠIZAM JE JEDNA OD NAJSVJETLIJIH STRANICA U POVIJESTI I TEMELJ MODERNE HRVATSKE Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na obilježavanju Dana antifašističke borbe u povodu 81. obljetnice osnivanja prvog partizanskog odreda i prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe. Nakon odavanja počasti polaganjem cvijeća podno spomenika u Spomen-parku Brezovica kod Siska, predsjednik Milanović u obraćanju je antifašistima i svima onima koji pamte rat poručio da su moderni i demokratski sljedbenici pogleda na...
Hrvatska |
Dan etičkog dobra |
22. lipnja 1941. god. u šumi Brezovica osnovan je Prvi sisački partizanski odred. Ovim činom Hrvatska se svrstala uz antifašistički pokret. Obilježavanje Dana antifašističke borbe nije samo povijesni čin, to je, prije svega, moralni čin. Papa Ivan Pavao II., u svojoj predpontifikalnoj fazi, dok je filozofijski djelovao kao Karol Wojtyla, pisao je o značaju osobe. Osoba nije puko biće relacija, ona je biće moralnih relacija, a to znači da je odgovorna za ono što čini. Svaka osoba se u vlastitom činu razotkriva ili kao biće afirmacije vrijednosti ili kao...
BiH |
Nacistički teror u Mostaru |
U Mostaru se u noći 14. na 15. lipnja dogodio bezumni čin. Počinili su ga neonacisti – neofašisti. Razbijene su skoro sve od 700 ploča s imenima poginulih partizanskih boraca. Spomen kompleks mostarskog partizanskog groblja vrhunsko je umjetničko djelo autora Bogdana Bogdanovića. Brojne inozemne institucije, uključivo i Veleposlanstvo SAD, i građani, osudili su ovaj čin barbarizma. Zaprepašćujući su razmjeri mržnje prema antifašističkom pokretu i antifašističkom nasljeđu. Nemojmo se zavaravati. Među nama su prisutni zločinački umovi, sutra...
Dalmacija |
Antifašizam Glavnog stana |
Više od četvrt stoljeća po formalnom oslobađanju zemlje, hrvatski nacionalisti ne pomišljaju na odlaganje naoružanja, jer nakon Domovinskoga treba dobiti i Drugi svjetski rat. Specijalne jedinice s borcima koji su prošli posebnu obuku i nakupili golemo iskustvo zalaze duboko u historijske šume, pretražuju stopu po stopu nepristupačna terena, i nemilosrdno se obračunavaju sa simboličkim inventarom koji ne zadovoljava današnje kriterije. Vođene su najplemenitijom idejom – da hrvatski narod, nakon što je stjecanjem vlastite nacionalne države osigurao...
Sutjeska |
Dalmatinska dica, daleko od kuće |
Dana 15. svibnja 1943., jednog sumornog proljeća, počela je jedna od najsurovijih bitaka u Narodnooslobodilačkom ratu, bitka na Sutjesci. Na vrletnom komadu šuma i ničega na partizanske borbene jedinice i centralnu bolnicu krenula je vojska od skoro 130 tisuća fašista iz gotovo svih zemalja koje su činile tu osovinu zla. Bitka je trajala više od mjesec dana, a partizani su napokon u lipnju probili obruč fašista i preko planine Zelengore izvukli svoje ranjenike i nastavili rat do slobode! Čovjek na slici je Gojko Ujdurović, partizanski ratnik...
Hrvatska |
ONI SU SMATRALI DA GRADE BOLJI SVIJET |
U prošlom broju Nacionala predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac otkrio je da je premijer Andrej Plenković osobno intervenirao kako bi dokumentarna serija »NDH«, profesora povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoja Klasića, nakon mjeseci odugovlačenja ipak bila prikazana na Hrvatskoj televiziji. U intervjuu za Nacional Klasić komentira taj nesvakidašnji način uređivanja javne televizije te iznosi i druge okolnosti nezadovoljavajuće suradnje s HRT-om, koja ga je ponukala na to da svoj novi, nadasve zanimljiv dokumentarni projekt počne...
Hrvatska |
SUOČAVANJE S ODGOVORNOŠĆU |
Pokajničkom izjavom i haškog osuđenika Milivoja Petkovića hrvatskoj desnici sve omiljeniji Predsjednik Republike se našao u nebranom grožđu. Naime, nekadašnji oficir JNA, a potom časnik Hrvatske vojske koji je nakon slavodobitnog vojevanja u rodnom Šibeniku, a po nalogu generala Janka Bobetka, postavljen na čelo Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane u Bosni i Hercegovini, ovih je dana poslao rukom pisano pismo predsjedniku Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (slijedniku Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.) Carmelu Agiusu...
Hrvatska |
OPERACIJA SCHWARZ JEDNE KOLUMNISTICE |
Kolumnist Telegrama Goranko Fižulić ima pravo kad tvrdi da se hrvatska politička desnica ni nakon tri desetljeća nije pomakla iz antijugoslavenskih i antikomunističkih rovova. »Radi se o borbi s utvarama jer na drugoj strani već četvrt stoljeća doslovno nema nikoga. Garnirana s više ili manje neskrivenih simpatija prema endehaziji, ta je borba učinila cijelu političku scenu u Hrvatskoj anakronom i povremeno redikuloznom«. Nesumnjivo je da kolumnistica Višnja Starešina borac iz tog rova. Koliko to što ona piše čitatelji uzimaju ozbiljno,...
Zagreb |
Partizani – jedini na pravoj strani |
Povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe na tribini »Početak Drugog svjetskog rata«, koju je u Novinarskom domu u Zagrebu organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista RH, o antifašizmu i antifašističkoj borbi govorili su Ivo Goldstein, Hrvoje Klasić i Sandra Benčić. Prema pisanju zagrebačkog tjednika »Novosti«, izlaganja profesora Ive Goldsteina i Hrvoja Klasića te saborske zastupnice Sandre Benčić uz moderiranje novinara Vlade Vurušića i uvodnu riječ predsjednika SABA RH Franje Habulina dala su iscrpne poglede na...
Hrvatska |
Predsjedniče, evo gdje su bili partizani... |
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u mnogo je navrata potvrdio svoj antifašizam, ali je više puta slao i zbunjujuće, dvosmislene poruke, pokazujući da i na temi antifašizma kalkulira s time kome se obraća. Sjetimo se, uostalom, isticanja djeda ustaše u TV debati s Andrejom Plenkovićem, ili pak »majke lekarke« u razgovoru s predstavnicima »šatoraša«. Jedna od takvih prilika bila je i komemoracija na mjestu stravičnog četničkog pokolja u Gatima 1. listopada. Predsjednik Milanović istaknuo je s pravom savez talijanskih...
Split |
Mimohod povodom Dana antifašističke borbe |
Na čelu mimohoda povodom Dana antifašističke borbe u Splitu 22. lipnja bio je 96-godišnji partizan Mijo Božan iz Kaštel Kambelovca, čiji je sin Nenad Božan poginuo u Domovinskom ratu kao pripadnik 141. brigade, što je poruka zbog koje je i osnovana udruga VeDRA: partizani 1941. i Hrvatska vojska 1991. ustali su protiv fašizma. O dvije generacije hrvatskih heroja nadahnuti članak u Slobodnoj Dalmaciji napisao je Damir Pilić.
Split |
U Splitu obilježen Dan antifašističke borbe |
U Splitu je ove godine dostojno obilježen Dan antifašističke borbe 22. lipnja, a naša Udruga Veterana domovinskog rata i antifašista dala je značajan doprinos. Prvo smo tijekom jutra, zajedno s Udrugom antifašista i antifašističkih boraca Splita, Zajednicom udruga antifašista i antifašističkih boraca Splitsko-dalmatinske županije, ali i čelnicima Grada Splita Androm Krstulovićem Oparom i Splitsko-dalmatinske županije Blaženkom Bobanom odali počast palima za slobodu. Vijenci su položeni kod Spomen kosturnice pripadnicima NOB-a,...
Hrvatska |
ČESTITKA PREDSJEDNIKA MILANOVĆA |
»Demokratska Hrvatska, država obranjena u Domovinskom ratu, ne bi postojala bez antifašističke borbe. To je naša, hrvatska povijest koju i mi i naša djeca moramo znati« Hrvatski predsjednik Zoran Milanović putem društvene mreže Facebook čestitao je građanima Dan antifašističke borbe: »Dan antifašističke borbe spomen je na jedinstveni ustanak iz 1941. godine,ustanak naših ljudi koji su bili spremni reći - ne, i to reći prije svih drugih u - od fašista i nacista uništavanoj i porobljavanoj Europi. Jedinstven događaj koji je sudionicima...
Hrvatska |
Šuma Brezovica: »Veliko hvala onima koji su stvarali antifašističku Hrvatsku« |
»Pobjedom nad fašizmom postavljeni su temelji na kojima je izgrađena današnja europska Hrvatska, a antifašizam nikada ne smijemo dovoditi u pitanje,« poručio je izaslanik premijera Andreja Plenkovića, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na središnjem obilježavanju Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica pored Siska, na spomen formiranja Prvog sisačkog partizanskog odreda na tom mjestu 22. lipnja 1941. godine. »Tužno je kada danas u 2020. godini vidimo da na političkoj sceni postoje...
Split |
Mimohodom obilježen Dan antifašističke borbe |
VeDRA i Udruga antifašista i antifašističkih boraca Splita 22. lipnja 2020. Dan antifašističke borbe dostojno su obilježili, mimohodom od HNK Split do Rive. Nekoliko stotina antifašista pokazalo je još jednom slobodarsko lice Splita, praćeni orkestrom Hrvatske ratne mornarice. Bio je to vrhunac obilježavanje toga dana u Splitu. Tijekom jutra predstavnici antifašističkih udruga, grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika žrtvama fašističkog terora pred zgradom županije, uz...
Lika |
Podružnica u Lici |
Na Dan antifašističke borbe 22. lipnja 2020. delegacija VeDRA-e koju su činili predsjednik Ranko Britvić, te generali Veselko Gabričević i Luka Džanko u Perušiću su uz osnivanje podružnice udruge za Liku dali podršku mještanima koji se protive izmještanju spomenika NOB-a iz središta mjesta. Dva dana kasnije predsjednik VeDRA-e Ranko Britvić i član udruge Rato Vranješ sudjelovali su na komemoraciji na mjestu jednog od najstrašnijih stratišta u Drugom svjetskom ratu, ustaškog logora Jadovno zapadno od Gospića, koji je otvoren već 11. travnja 1941., samo...
Split |
Dan antifašizma u Splitu |
VeDRA je aktivno sudjelovala u obilježavanju Dana antifašističke borbe u Splitu 22. lipnja 2019., uključujući i organizacijske pripreme. Predsjednik udruge Ranko Britvić govorio je na svečanosti u Muzeju grada Splita, a Cvjetko Miličić bio je dio izaslanstva koje je položilo vijence kod središnjeg križa i u spomen kosturnici na gradskom groblju Lovrinac. Tajnik Zoran Radman položio je vijenac na Šolti.